Povratak bandi Stuxnet i Duqu i još tri priče koje su nam danas zapele za oko
Kad ulovite vremena pročitajte nove detalje o TTIP-u i istraživanju o umreženim kućama
Grčki premijer Aleksis Tsipras u 14 se sati u Bruxellesu sastao s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom da vide što se još može učiniti da se Grčka pomiri s kreditorima i spriječi sve izgledniji bankrot 30. lipnja. Jučer se na internetu više nije mogao pročitati nijedan komentar koji bi upućivao na to da netko još vjeruje u ostanak Grčke u eurozoni. Puno veće uzbuđenje izazvala je objava sigurnosne kompanije Kaspersky da su hakerske grupe Stuxnet i Duqu, poznate iz dramatičnog svjetskog obračuna 2010., opet aktivne i meta im je ponovno Iran, a cure i nove informacije o spornim odredbama sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU. Ove četiri priče danas su privukle našu pažnju i preporučujemo da ih pročitate kad ulovite malo vremena.
Hakerske bande Stuxnet i Duqu opet napadaju Iran
Stručnjaci jedne od najjačih svjetskih kompanija za sigurnost na internetu u Rusiji su otkrili da bjesni novi međunarodni hakerski sukob i da su se na scenu vratile famozne bande Stuxnet i Duqu koje su 2010. napale računalne centrale iranskih nuklearnih postrojenja. Taj je napad izazvao tešku paniku u svijetu, a Kaspersky tvrdi da su ponovno u igri iste države. Samo što su hakere ovoga puta pronašli – u svojoj mreži. Kažu da su upali prošle godine kako bi špijunirali istrage koje Kaspersky vodi o velikim državnim hakerskim napadima, a navodno su krali i detalje o pregovorima Irana i stalnih članica Vijeća sigurnosti (SAD, Kina, Rusija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija) o ograničenju iranskog nuklearnog programa. Uzbudljiva verzija priče upravo je objavljena na Wiredu.
Zašto se tvrtke pismeno zaklinju da neće biti zle
Svaka firma može napuniti automate organskim sokovima i propovijedati brigu za radnike i okoliš, ali jedna američka nevladina organizacija želi ih prisiliti da to čime se hvale i provedu, piše Atlantic Monthly na svom portalu. Organizacija B Lab iz Pennsylvanije osnovala je certifikat za “dobrobit kompanije” koji izgleda postaje sve utjecajniji u biznisu. Tvrkta koja želi oznaku B Corp mora potpisati da će sve odluke donositi i provoditi imajući u vidu dobrobit svojih zaposlenika, zajednice i okoliša. Dosad je potpisalo više od 1200 tvrtki, među njima Patagonia, Warby Parker i Etsy, čiji je fenomenalni IJP u travnju obnovio interes za B Corp. Ideja je toliko dobra da je pitanje vremena kad će se proširiti po svijetu, a Atlantic objašnjava zašto se tvrtke danas zakonom zaklinju da neće biti zle.
Je li EU u TTIP-u pogodovala korporacijama više nego što se misli?
Lani se oko pitanja korporativnog suvereniteta u Europi stvorila tolika kontroverza da je Europska komisija odlučila usporiti taj dio pregovora o TTIP-u i provesti rundu konzultacija o takozvanom ISDS mehanizmu rješavanja sporova između kompanija/ulagača i države. Konzultacije su provedene vrlo površno. Umjesto da pita ljude žele li da korporativni tribunali odlučuju o zakonima i propisima njihovih zemalja, Komisija je predstavila poglavlje o ISDS-u iz jednog drugog dokumenta, Sporazuma o slobodnoj trgovini Kanade i EU (CETA) i postavile tehnička pitanja o detaljima. CETA je zaključena i sada je na pravnom dotjerivanju, a poglavlje o sporovima korporacija i država koristi se kao predložak za reguliranje tog pitanja u TTIP-u. Komisija tvrdi da je unijela mnoga poboljšanja jer je čak i Bruxelles priznao da su neki prijedlozi, poput davanja mogućnosti korporacijama da tuže države ako smatraju da im neki lokalni zakoni ograničavaju poslovanje, naprosto skandalozni. Techdirt je objavio detaljnu analizu onoga što se predlaže u TTIP-u i tvrdi da ništa nije poboljšano nego da su stvari otišle još dalje u korist korporacija.
Kako će tri generacije živjeti u umreženoj kući (IoT)
U tekstu pod naslovom “Meet the McFlys” Medium istražuje kako automatizirana kućanstva koja stižu s internetom stvari (IoT) mogu promijeniti život trima generacijama: baby boomerima (1946-1964. godište), generaciji X (rođeni između 60-ih i 80-ih) te generaciji Y rođenoj između 80-ih i 2000-h. Istraživanje ispituje kako će razni izumi i uređaji utjecati na sigurnost, okoliš, zdravlje, fitness i hobije stanara.