Pozicija na ljestvici konkurentnosti govori sve o tome zašto je Hrvatska siromašna

Hrvatska se našla na 60. mjestu od ukupno 63. Evo kratke analize što to znači

ZADNJA IZMJENA: lip 17, 2020

Jučer objavljeni rezultati Godišnjaka svjetske konkurentnosti dobro prikazuju zašto je Hrvatska među najsiromašnijim zemljama članicama Europske unije. Hrvatska se našla na 60. mjestu od ukupno 63 zemlje obuhvaćene istraživanjem, te je tim plasmanom najgora među zemljama EU.

Od zemalja srednje i istočne Europe najbolje je plasirana Češka, koja je na 33. mjestu, pa slijedi susjedna Slovenija na 35. mjestu, Poljska na 39. Mađarska na 47., Bugarska na 58. mjestu itd. Sve su to zemlje s kojima je Hrvatska imala slične startne pozicije, no one su danas toliko odmakle, da više čak nismo ni konkurencija.

Nije teško pogoditi da je jedan od problema javni sektor

U Godišnjaku svjetske konkurentnosti mjeri se “koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti”. Metodologija se temelji na analizi četiri faktora konkurentnosti, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura.

Nije teško pogoditi da je jedno od lošijih područja upravo javni sektor, a kao posebno problematične točke unutar područja efikasnosti javnog sektora ističu se: Pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, Zakon o radu, poticaji za ulaganja te imigracijski zakoni. Hrvatska se u tim područjima nalazi od 59. do 62. mjesta od ukupno 63 zemlje, što znači da smo u nekim od ključnih područja za razvoj zemlje među najgorima u svijetu, pa i ne čudi da je i ukupni rezultat jako loš.

Vrlo loše stojimo i s poslovnim sektorom

No, treba istaknuti da su prisutni i vrlo veliki problemi u efikasnosti poslovnog sektora, gdje smo u mnogim područjima na zadnjem mjestu. Tako se u poslovnom sektoru, kao posebno problematična ističu sljedeća područja: Obrazovanje zaposlenika, slaba prilagodljivost na promjene, vjerodostojnost menadžera, zadovoljstvo potrošača, nacionalna kultura, financijske vještine, potreba za gospodarskim i socijalnim reformama, kompetentan viši menadžment i socijalna odgovornost. Doslovno u svakom od ovih područja Hrvatska je zadnja.

Financijski stručnjak dr.sc. Andrej Grubišić smatra da je takvo stanje u poslovnom sektoru rezultat prevelike prisutnosti države u gospodarstvu. “Dobar dio privatnog sektora radi s državom i onda vještine koje bi netko morao imati u nesmiljenoj borbi na tržištu s drugim privatnim subjektima, jednostavno nema.”

Ali ističe i da vrlo vjerojatno nije u svim sektorima ista situacija, da postoje velike razlike. “Nije isto ako se netko bavi poljoprivredom i ako je njegova politika ‘daj mi poticaje i ništa ne pitaj’. On je formalno privatni sektor, ali zapravo uvelike ovisi o državi. S druge strane, ako netko proizvodi u Hrvatskoj, a izvozi na inozemna tržišta, on je u stvarnoj tržišnoj utakmici. Slobodno tržište i privatna inicijativa nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj, pa je onda i gospodarstvo slabo. To je začarani krug. Mislim da nema boljeg načina za dizanje efikasnosti od izloženosti konkurenciji. Više slobodnog tržišta, pa će cijeli sustav biti konkurentniji. Dok god imamo sustav u koje svaka druga kuna BDP-a pod kontrolom države, situacija se neće poboljšati”, kaže Grubišić.

Marko Repecki
Telegram autor
111 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program