Poznati australski ekonomist tvrdi da bi uberizacija mogla biti razlog za prespori oporavak EU ekonomije
Digitalizirane usluge dugoročno su sjajne ali tranzicijski period će biti vrlo težak
U općoj konsteranaciji koju izaziva nesposobnost najvećih ekonomija da se vrate snažnom ekonomskom rastu usprkos gotovo nultim kamatnim stopama i raznim stimulativnim mjerama, spori oporavak automatski pripisujemo monetarnoj i fiskalnoj politici te psihološkim i financijskim efektima globalne financijske krize. Ali ekonomist Stephen Koukoulas iz neovisnog australskog think tanka Per Capita, u jednadžbu uključuje novu varijablu – digitalnu disrupciju ekonomije, širenje tehnoloških usluga na tradicionalna tržišta koje smanjuje potrebu za velikim kapitalnim ulaganjima.
“Nesmiljeno širenje tehnologije i njezina sposobnost da prekine i potkopa stari način poslovanja možda je i snažniji faktor aktualne ekonomske stagnacije” od politike središnjih banaka i vlada, piše Koukulas u svom komentaru u Guardianu. “Takav naredak povećava efikasnost i produktivnost, ali tranzicijski period može zaustaviti ekonomiju u situaciji koja je za mnoge industrije igra u kojoj samo jedan dobiva.
Pokretanje neiskorištenog kapitala
Uber i Airbnb pokazali su kako novi igrači mogu vrlo efikasno pokrenuti mrtvi privatni kapital i ponuditi usluge prijevoza i smještaja isto kao postojeći ponuđači, nekad i bolje i jeftinije. “Te kompanije mogu ulaziti na ova tržitša s minimalnim ulaganjima u kapitalnu opremu – Uber ne mora kupovati automobile, Airbnb ne mora graditi hotele ni apartmane”, piše Koukulas. I upravo tu bi mogao biti problem odnosa nove disruptivne ekonomije i usporenog gospodarskog rasta.
“Naravno da je u privatnim automobilima koji su satima stajali parkirani bio veliki neiskorišteni kapacitet, isto važi i za stanove koje vlasnici sad mogu iznajmljivati dok ne žive u njima. Uber i i Airbnb pokrenuli su blokirani potencijal bez dodatnih ulaganja i oduzeli dio tržišta taksistima i hotelijerima ali i smanjili brzinu gospodarskog rasta.” tvrdi.
Ekonomija dijeljenja ruši cijenu rada
Novi igrači ušli su s nižim cijenama, tradicionalni biznis na smanjenje tržišnog udjela odogovorio je sniženjem svojih cijena, što je u konačnici usporilo formalno zapošljavanje i, prema Koukulasovu mišljenju, utjecalo na smanjenje plaća.
Te velike strukturalne promjene općenito su i dugoročno dobre za ekonomiju, tvrdi autor, U učinkovitijoj, konkurentnijoj i produktivnijoj ekonomiji tržište će ljudima nuditi bolju uslugu za manje novca, najefikasnije tvrtke imat će veće profite a stari sustavi će se prilagoditi ili propasti.
Od fiksnih povlastica prema fleksibilnom radu
Problem je u prijelaznom periodu,u kojemu treba riješiti niz problema s regulativom novih usluga i tržšnih odnosa koje one stvaraju. Ljudima je ideja o doživotnom radu na jednom radnom mjestu sve dalja, sve su spremniji aktivirati sve što imaju, automobil, prazan stan, vrijeme, znanje što nova generacija digitalnih usluga omogućava.
To daje fleksibilnost, možda manje rada za veći novac, u svakom slučaju slobodu koja olakšava širenje povremenog prihoda kao novog standarda. Loša strana te priče je nesigurnost, tržište se može zasititi, nema plaćenog bolovanja, božićnica, osiguranja, nema godišnjeg odmora, ničega od povlastica zaposlenih koje su se u staroj ekonomiji uzimali zdravo za gotovo.
Tržište rada već je platilo digitalizaciju, ali nova disrupcija znači daljnje pomicanje radnih uvjeta od točno određenih povlastica prema sve većoj fleksibilnosti i manjoj sigurnosti. Dokle god ta tranzicija traje, gospdoarski rast ne može se ubrzati, zaključuje Koukoulas.