Biznis & tech

Poznati odvjetnik piše za Telegram: Kako se HNB bavio kriptovalutama pa zaboravio nadzirati banke dok su uvodile prešutno prekoračenje

Hrvatska narodna banka ne pomišlja na kažnjavanje banaka zato što su korisnicima plasirale proizvod koji je zapravo prikriveni kredit

FOTO: Telegram ilustracija

U izvještajima HNB-a o prešutnom prekoračenju ni slova. Općenito se riječ "prekoračenje" ne spominje ni u izvješću za 2018., ni u izvješću za 2019. godinu, a ta izvješća zajedno imaju 480 stranica. Nije, međutim, da se u tom periodu nije nadziralo banke. U segmentu supervizije također je bilo puno posla, ali eto baš 2018. i 2019. godine nije izdana niti jedna jedina opomena

Poznata izreka koja se pripisuje Marku Twainu – iako je vjerojatnije da joj je autor Ambrose Bierce – kaže da je bankar osoba koja će ti pozajmiti kišobran kad je sunčano, a zatražiti da mu ga vratiš čim krene padati kiša.

I izgleda da će se točno to dogoditi potrošačima u dugo očekivanom nastavku blockbustera Švicarski franak, ovaj put pod naslovom Prešutno prekoračenje: povratak moralnog hazarda. Svašta se moglo saznati ako ste pratili ovu aferu, a ovdje ćemo istaknuti najzanimljivije.

1) Hrvatska narodna banka toliko se zagrijala za kriptovalute da nije stigla nadzirati banke

Očekivao bi čovjek da Hrvatska narodna banka nadzire banke. I bilo bi to legitimno očekivanje, jer upravo tako kaže Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (da, imaju svoj posebni zakon).

Kad je, međutim, krenulo medijsko praćenje problematike prešutnih prekoračenja, u Hrvatskoj narodnoj banci morali su na svojim laptopima pozatvarati stranice s grafovima kretanja kriptovaluta o kojima su netom prije toga izdali priopćenje (iako u samom priopćenju navode da za kriptovalute uopće nisu nadležni, a ne navode primjerice u koje bi kriptovalute sada bilo pametno investirati) i brzinski izguglati što su to uopće prešutna prekoračenja jer jedva da su za njih čuli dok građani nisu počeli slati prigovore, za koje u našoj središnjoj banci kažu da su „inače dragocjen izvor informacija“ za nadzorne aktivnosti.

Toliko su u HNB-u bili zadubljeni u decentralizirane financije i NFT-eve da su čak zaboravili održavati vlastitu web stranicu koja je krajem kolovoza 2021. bila nedostupna.

2) Nereguliranost nekog financijskog proizvoda je za banke no pasarán (osim ako se na krilima nedovoljne regulacije može naplatiti laganih 17% kamate)

Bankari su uglavnom samopouzdani i uvjerljivi – osim kad se spomenu kriptovalute. Tu kreću znojni dlanovi i cupkanje nogama, pošto su kriptovalute nastale kad su ljudi malo zamjerili bankama što su skoro uništili svijet 2008. godine, a i nedovoljno su, smatraju regulirane. Pa bankari godinama pozivaju da se kripto regulira, budući da nereguliranim financijskim proizvodima ne mogu odrediti rizik, pa se njima ne bi smjeli ni baviti.

Bankama je dakle nereguliranost crta koja se ne prelazi. Osim ako im nedovoljna regulacija omogućuje da korisnicima naplaćuju kamate od 17% za proizvod koji većina njih ni ne zna da ga je uzela. Najbolja stvar u svemu je da za takav pseudo-kredit nije trebalo potpisati nijedan papir, nije trebalo doći u banku, nije trebalo imati internet bankarstvo, nije trebalo pokazati osobnu iskaznicu, nije trebalo predočiti karticu tekućeg računa, nije trebalo otići kod javnog bilježnika niti imati jamca, životno osiguranje ili dignuti hipoteku na stan. Samo je trebalo biti živ. S druge strane, kada idete zatvoriti račun u banci, opremite se s nekoliko kemijskih olovki koje ćete potrošiti potpisujući silne papire, a odvojite i tri dana života koje vam nitko neće vratiti.

3. To što je netko kreditno nesposoban za kredit s 5% kamate, ne znači da ne može dobiti kredit sa 17% kamate

Hrvatska narodna banka ne pomišlja na kažnjavanje banaka zato što su korisnicima plasirale proizvod koji je zapravo prikriveni kredit. Guverner HNB-a otvoreno priznaje da isti ljudi kojima je plasirano prešutno prekoračenje po 17% ne bi bili kreditno sposobni za kredit s primjerice 5% kamate.

Stoga, ako vam ikad odbiju odobriti kredit jer po njihovoj ocjeni niste u stanju servisirati dug uz 5% kamate, samo zatražite da uz ista primanja plaćate triput veću kamatu. To bi trebalo proći bez greške.

4. (D)opušteno prekoračenje

Nije da prekoračenje po računu nije postojalo i prije, zvalo se ‘dopušteno prekoračenje’, ali ga je klijent morao zatražiti. Banke su uvidjele da taj proizvod (‘dopušteno prekoračenje’) ne treba shvaćati previše ozbiljno jer u sebi sadrži riječ ‘opušteno’ pa su mu samo nadjenuli novo ime (strogo gledano, ime su mu već ranije dala dva različita zakon,a iako prilikom pisanja tih zakona nijedna od radnih skupina koje su na njima radile nije našla svrsishodnim taj proizvod ujedno i definirati).

Između dopuštenog i prešutnog prekoračenja sadržajno nema nikakve razlike, pa se zapravo radi o izigravanju propisa. I HNB u tome ne vidi ništa sporno. To je kao da vozite automobil bez korištenja sigurnosnog pojasa, a policija vas ne kazni nego kaže da će pokrenuti zakonsku inicijativu reguliranja nove aktivnosti u prometu – nevezane vožnje. To je naravno nezamislivo zato što čak i policija – jer je dio izvršne vlasti – nekome odgovara. HNB s druge strane ne odgovara nikome.

Teoretski moraju tu i tamo nešto objasniti Saboru, ali zapravo ne mogu snositi nikakvu odgovornost, zahvaljujući upravo Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, kojim je takva odgovornost izrijekom isključena – ne samo za HNB već i za članove Savjeta i sve zaposlenike. Otkud takvo uređenje?

5. Regulatori su neregularni

Ovakvi bankarski proizvodi pojavljuju se periodički diljem svijeta upravo zbog moralnog hazarda, sklonost ponavljanju riskantnog ponašanja nakon izostanka posljedica za prethodno takvo riskiranje, uz blagoslov regulatora. Da regulatori kažnjavaju banke za takvo postupanje, pitanje je bi li nastavile smišljati nove proizvode koje nitko ne želi. Vjerojatno ipak bi, dok god bi više zaradili nego li kazni platili.

Banke stoga ne treba mrziti nego žaliti. Radi se o industriji čije vrijeme je prošlo i čije proizvode nitko ne želi dovoljno da bi došao u poslovnicu, stajao u redu i potpisao neke dokumente. Ljude toliko nije briga za bankarenje da su bankari morali klijentima ispod žita plasirati novo jelo na meniju – prešutno prekoračenje. U vrijeme digitalnih usluga koje pružaju fintech kompanije, u doba redefinicije novca kroz blockchain i kriptovalute, jasno je da je malo tko zagrijan za koncept nastao u Firenci prije tisuću godina kada se novac razmjenjivao na klupama (talijanski: banco).

Povijest bankarstva je bogata i opsežno dokumentirana, mnoge su knjige napisane o bankarstvu i predstavljaju zanimljivo štivo. S druge strane, povijest nastanka regulatora je potpuno opskurna. Iako djeluje nezamislivo, ne postoji wikipedia stranica o financijskim regulatorima. Možda zato što se radi o općeprihvaćenom kršenju jednog od svetih načela demokracije – trodiobe vlasti. Pa čak i države koje prihvaćaju tzv. četvrtu polugu vlasti, kao što je Republika Hrvatska, u toj ulozi isključivo vide neki sud – u našem slučaju Ustavni.

U pravnoj doktrini ne postoji ideja da bi tijelo bez demokratskog legitimiteta imalo takvu ulogu da može dopuštati, zabranjivati i kažnjavati određena postupanja. Pa ipak, takvi regulatori postoje u gotovo svakoj državi. Objašnjenje za to traži se najviše u sistemskom riziku koji financijske institucije predstavljaju, kao što su nam zorno demonstrirali te 2008. godine. Moderni svijet je toliko ovisan o novcu da su oni koji njime upravljaju too big to fail.

6. Takva je strka zavladala da ministra nisu stigli brifirati o čemu se radi

U takvom svijetu su regulatori postali larger than life: bez imalo stresa odlaze pred ministra financija jer znaju da i on nema izbora nego podržati njihovo tumačenje kako nema ništa sporno u postupanju banaka, nego da tek treba malo bolje regulirati materiju. Ministar financija – sve kad bi htio – nema ovlast pozvati HNB na odgovornost i ne može dovesti u pitanje njihov plan da donošenjem zakonskog okvira jednostavno naknadno ozakone upitno postupanje banaka.

Pa je tako pred zid dovedeni ministar izrekao rečenicu koju ni nakon višekratnog čitanja nije moguće razumjeti, a kojom pokušava objasniti kada i kako je došlo do pojave prešutnih prekoračenja: “Može se pretpostaviti da to kreće od 2018. godine, kada je odlukom uključena i naknada za takozvano vođenje tekućeg računa, što poglavito kod građana koji imaju niža primanja, znači relativno veći udio. Je li to bio glavni razlog, tek treba utvrditi, ali za pretpostaviti je da je to jedan od razloga zašto su banke krenule prema prešutnom prekoračenju”.

7. Hrvatska udruga banaka uopće nije udruga

Svijet je to u kojem ni mnoge druge stvari nisu jasne. Hrvatska udruga banaka (HUB) uopće nije ‘udruga’ nego ‘gospodarsko interesno udruženje’. Razlika je golema. Udruge su regulirane Zakonom o udrugama i osnivaju se radi zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, okoliša, humanitarnih ili kulturnih uvjerenja i slično, dok je gospodarsko interesno udruženje jedan od ustrojstvenih oblika predviđenih Zakonom o trgovačkim društvima, koji članovi osnivaju kako bi promicali obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmet njihova poslovanja.

Direktor HUB-a tako objašnjava da su zapravo banke te o kojima treba voditi računa jer se ovih dana puno umire od koronavirusa pa se može dogoditi da dug po prekoračenju nikad ne bude vraćen. Pritom iznosi još i podatak da građani Hrvatske plaćaju kamate na minus koje su među najnižima u Europi što naravno apsolutno nije točno, jer službena stranica Europske središnje banke sadrži statističke podatke o kamatama iz kojih je vidljivo da je europski prosjek visine kamatne stope 5,78%, otprilike upola manje od hrvatskih 10,97%.

Te su brojke slične onoliko koliko su slični pojmovi ‘udruga’ i ‘udruženje’. HNB pak u gotovo 10 godina postojanja Hrvatske udruge banaka nije osjetio potrebu upitati ih otkud ta nepreciznost s nazivljem. Ipak bi se netko mogao zabuniti i pomisliti da se radi o humanitarnom radu.

8. HNB se itekako naradio u godinama u kojima je prešutno prekoračenje cvjetalo

Iz dosadašnjeg dijela teksta stekao bi se dojam da se u HNB-u slabo, radi što je potpuno pogrešno. Naime, iz javno objavljenih izvješća HNB-a za protekle tri godine, otkad su prešutna prekoračenja nabujala može se vidjeti da se u HNB-u radilo punom parom. Pa tako vidimo da je HNB proveo istraživanje javnog mnijenja građana o uvođenju eura, da su se dužnosnici HNB-a susreli s predstavnicima poslovne i akademske zajednice u gotovo svim hrvatskim županijama, da je izrađena animacija o krivotvorenim novčanicama koja je skupila 150.000 pregleda, ali i da su upravo 2018. bankama plasirali 1,4 milijarde kuna po 1,2% kamate.

Iste te novce će banke potom plasirati građanima uz 7, 10 ili 17% kamate. Iz godišnjeg izvješća za 2018. vidi se i da su te godine donesena dva nova zakona „za veću transparentnost i brigu o potrošačima“ te da je unaprijeđena mobilna aplikacija mHNB kojom građani mogu usporediti bankovne naknade. Navodi se tako u izvješću za 2018. da aplikacija omogućuje usporedbu naknada za “usluge kojima se potrošači najčešće koriste i koje ih izlažu najvećemu ukupnom ili pojedinačnom trošku, kao što su vođenje računa za plaćanje, kreditni transfer, izravno terećenje, trajni nalog i slično”.

O prešutnom prekoračenju ni slova. Općenito se riječ “prekoračenje” ne spominje ni u izvješću za 2018., ni u izvješću za 2019. godinu, a ta izvješća zajedno imaju 480 stranica. Nije, međutim, da se u tom periodu nije nadziralo banke. U segmentu supervizije također je bilo puno posla, ali eto baš 2018. i 2019. godine nije izdana niti jedna jedina opomena.

I kad to sve uzmete u obzir, jasno je da slabo ekipirani HNB sa svega 690 zaposlenika – od 2018. do 2020. su se srećom pojačali sa 138 novih – nije imao kapaciteta utvrditi da je valjda svaka banka u Hrvatskoj praktički pretvorila regulirani proizvod u neregulirani (prešutnih prekoračenja je bilo 95%, a dopuštenih tek 5%). Što im je omogućilo zaračunavanje višestruko većih kamata i ekstra parsto milijuna kuna. Jer ako morate pratiti najdinamičnije tržište na svijetu, ono kriptovaluta, pa još i izrađivati animacije o krivotvorinama, otkud vam zaboga vremena da još i banke nadzirete?


Vlaho Hrdalo odvjetnik je iz Zagreba, specijaliziran za digitalna prava i zaštitu privatnosti. Završio je poslijediplomski studij diplomacije s disertacijom o digitalnim slobodama. Predsjednik je Udruge za blockchain i kriptovalute te voditelj Radne skupine za legal tech Hrvatske odvjetničke komore.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu