Hrvatska među porezno najnesigurnijim zemljama u Europi, prema istraživanju Deloittea

Istraživanje je provedeno u rujnu i listopadu 2015. u 28 zemalja Europe

02.02.2011., Zagreb - Ilustracija na temu prijave poreza na dohodak. 
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Čak 89 posto ispitanika u Hrvatskoj ocjenjuje poreznu nesigurnost kod nas većom nego u drugim zemljama Europe, pokazuje Deloitteovo istraživanje o porezima u Europi i Hrvatskoj.

U istraživanju provedenom tijekom rujna i listopada 2015. u kojem je sudjelovalo više od od 803 tvrtki iz 28 europskih zemalja, uključujući i 18 hrvatskih tvrtki, kao glavne uzroke porezne nesigurnosti ispitanici u Hrvatskoj naveli su česte i retroaktivne izmjene zakona, manjak javno dostupnih uputa te učestale promjene prakse i pravila poreznih vlasti.

Česte zakonske promjene glavni izvor nesigurnosti

Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su česte zakonske promjene – čak 72 posto, što je značajno povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je ovaj razlog navelo 57 posto ispitanika. Slijede nedorečenost, manjkavost i često sporna javna dostupnost uputa (50 posto ispitanika) te manjkavost i nejasnoća kod izdavanja poreznih mišljenja (44 posto ispitanika).

“U kontekstu porezne nesigurnosti, Nizozemska, Švicarska, Luksemburg i Norveška su najsigurnije zemlje u Europi. S druge strane, Francuska, Italija, Hrvatska, Portugal i Belgija su ocijenjene najnesigurnijima”, navodi u priopćenju Dražen Nimčević, partner zadužen za Odjel poreznog savjetovanja u Deloitteu.

Odnos s poreznom upravom

“Općenito, oko dvije trećine ispitanika u Hrvatskoj svoj odnos s poreznim vlastima ocjenjuje dobrim, dok ga 22 posto smatra vrlo dobrim, a 11 posto lošim. Za razliku od svojih kolega u Europi, porezni stručnjaci u Hrvatskoj nisu naveli da imaju odlične odnose s poreznom upravom (9 posto Europa), kao ni da imaju izuzetno loše odnose (1 posto Europa), komentira Helena Schmidt, direktorica u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu te nastavlja.

Helena Schmidt je objasnila da kao i 85 posto ispitanika iz Europe, niti oni iz Hrvatske nisu u posljednjih godinu dana primijetili promjenu odnosa s poreznom upravom. “Ispitanici su naveli da bi poboljšanju tog odnosa pripomogao konzistentniji pristup i savjeti koje daju porezne vlasti, kaže Schmidt.

Uspješnost poreznih odjela tvrtki

Na dio istraživanje koje se odnosi na uspješnost poreznih odjela tvrtki u Hrvatskoj, 78 posto ispitanika smatra da je za uspješnost njihovog odjela najvažnija pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost, njih 71 posto navodi usku povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom, a njih 78 posto navelo je izvjesnost po pitanju poreznih obveza.

U Europi je odnos sličan, pa je pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost najvažnija za 75 posto ispitanih, a slijede izvjesnost po pitanju poreznih obveza – 72 posto i uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom kod 66 posto ispitanih.

Akcijski plan OECD-a za rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti

U istraživanju je ove godine obrađena važnost Akcijskog plana OECD-a za rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (BEPS). “Pokazalo se da on ispitanicima iz Hrvatske nije toliko bitan kao njihovim kolegama iz ostalih europskih zemalja pa tako polovica hrvatskih poreznih stručnjaka navodi da on nije osobito važan, a dodatnih 11 posto smatra da uopće nije važan,” objašnjava Nimčević.

S druge strane, više od polovice ispitanika iz Europe izjasnilo se da je Akcijski plan OECD-a bitan. Sukladno tome, 89 posto voditelja poreznih odjela u Hrvatskoj još nije počelo s planiranjem odgovora na utjecaj promjena koje plan donosi, dok je 57 posto tvrtki ostalih zemalja već započelo s pripremama.