Prema jednoj od analiza, mogli bismo zbog pandemije još ranije odustati od fosilnih goriva
Boston Consulting Group (BCG) tvrdi da bi aktualna kriza mogla imati značajan dugoročni utjecaj na svjetska energetska tržišta
Ekonomske posljedice globalne pandemije koronavirusa već se osjećaju, a ako je suditi prema rezultatima istraživanja kompanije Boston Consulting Group (BCG), aktualna kriza mogla bi imati i značajan dugoročni utjecaj na svjetska energetska tržišta.
Ova kriza je vrlo vjerojatno ubrzala očekivani pad potražnje za fosilnim gorivima, u usporedbi s vrhuncem potražnje zabilježenim prošle godine, navodi se u BCG-ovoj analizi – Je li vrhunac potražnje za fosilnim gorivima iza nas?
Kojom će se brzinom globalna ekonomija oporavljati?
BCG je analizirao buduću potražnju za energijom te kombinaciju energetskih izvora, koristeći tri gospodarska scenarija s mogućim oporavcima u obliku slova V, U i L. Oporavak u obliku slova V podrazumijeva da globalni BDP u 2021. godini nadmaši razinu iz 2019. godine, dugoročniji oporavak u obliku slova U bi značio stalan rast, a taj scenarij bi mogao ozbiljno negativno utjecati na energetska tržišta.
U slučaju oporavka, obilježenog slovom L, riječ je o najgorem scenariju MMF-a, šteta bi bila još veća. Kako se čini, vrlo je vjerojatno da će aktualna kriza značajno usporiti rast potražnje za fosilnim gorivima tijekom sljedećeg desetljeća.
Rast potražnje za prirodnim plinom
Bude li sporiji gospodarski oporavak praćen čak i umjereno ubrzanim prelaskom s fosilnih goriva na obnovljive energetske izvore, kao što nagovještavaju mjere “zelenog oporavka”, kakve se trenutačno uvode u mnogim zemljama, potražnja za fosilnim gorivima više nikad neće premašiti potražnju iz 2019. godine.
Prema tom scenariju, ističe BCG, utjecaj bi varirao prema vrsti goriva i regiji. Ugljen je fosilno gorivo, za čiju je potražnju najmanje vjerojatno da će se oporaviti. Istovremeno će potražnja za prirodnim plinom najvjerojatnije nastaviti rasti, dok će putanja potražnje za naftom biti negdje između putanja za prethodna dva goriva.
“Čini se kako smo dostigli važnu prekretnicu za energetska tržišta. Gospodarski učinak pandemije koronovirusa, sve manje energetski intenzivan gospodarski rast i stalna ulaganja u održivu energiju – sve to zajedno teško pogađa potražnju za fosilnim gorivima”, kaže Tomislav Čorak, izvršni direktor i partner u BCG-u i dodaje da bi to za brojne energetske tvrtke moglo iz temelja izmijeniti njihovu stvarnost i to puno ranije nego što su očekivali.
Nužno drugačije korištenje energije u gospodarstvu
Ovisno o scenariju oporavka, marže energetskih tvrtki i njihov položaj na tržištima kapitala naći će se pod pritiskom. Tvrtke će biti prisiljene smanjiti troškove i povećati otpornost na okruženje, s dugoročno niskim cijenama. Istovremeno će morati ubrzati transformaciju svojih poslovnih portfelja, poslovanja i ulaganja.
U borbi protiv klimatskih promjena, dostizanje kraja rekordne potražnje za fosilnim gorivima i dalje ne predstavlja razlog za opuštanje.
“Vrhunac potražnje za fosilnim gorivima možda je iza nas, no to ne znači da je do toga došlo iz pravih razloga. Ako iz temelja ne promijenimo način korištenja energije u gospodarstvu, predviđene razine emisija i dalje neće biti u skladu s ciljanim sniženjem globalnog zatopljenja za 1,5 °C ili 2 °C. Tim više što ni situacija s niskim cijenama fosilnih goriva neće ići previše u prilog energetske tranzicije”, zaključuje Čorak.