Pričali smo s direktoricom zadarske zračne luke, koja ima tek nekoliko tjedana da spriječi odlazak Ryanaira
Ako HTZ smanji svoj udio u financiranju, za Ryanair je to signal da ode
U Zadru je zavladala poprilična nervoza zbog najave Hrvatske turističke zajednice da će drugačije preraspodijeliti novac za udruženo oglašavanje kod zrakoplovnih kompanija u idućoj godini. Velik dio zaposlenih u turizmu u Zadru brine da bi Ryanair mogao otići iz zadarske Zračne luke. Udruženo oglašavanje je oblik subvencije koji Ryanair traži svugdje gdje dolazi. Novac daju državna i lokalna Hrvatska turistička zajednica te grad i županija. Za Ryanair u Zadru on iznosi 12 milijuna kuna i obnavlja se svake godine.
“Za nekoliko tjedana s njima počinjemo dogovarati sezonu 2016.”, kaže direktorica Zračne luke Zadar Irena Ćosić. “Lani smo imali promet od 469.000 putnika i 75 posto ih je doveo Ryanair. Njima najaviti manje dotacije znači signal da odu.”
HTZ želi smanjiti subvencije za 2 milijuna kuna
Zadrani su navodno prvi put čuli za preraspodjelu novca HTZ-a za udruženo oglašavanje na prošlotjednom sastanku Turističkog vijeća HTZ na Ilirijinom brodu Nada. Zadarski župan Stipe Zrilić upozorio je da bi Ryanair 2016. mogao otići ako HTZ smanji udio u oglašavanju za 2 milijuna kuna. To bi njihovo sudjelovanje u subvencijama svelo na 10 posto, što za zadarske vlasti vrlo vjerojatno znači da će se morati pozdraviti s Ryanairom.
Stvar se dodatno zakomplicirala kad su ministar turizma Darko Lorencin i direktor HTZ-a Ratomir Ivčić na otvaranju radova Informativnog turističkog centra u petak u Zadru novinarima potvrdili da će se mijenjati plan subvencija i kad je objavljeno da je dio novca prebačen njemačkom turoperatoru TUI-ju, koji dovodi oko 15.000 gostiju po sezoni resortu Falkensteiner. Doznajemo da je vodstvo Zračne luke tada hitno sazvalo sastanak s gradonačelnikom, županom, ljudima iz lokalnog HTZ-a i ostalih aktera kojih bi se nova situacija mogla ticati, da naprave pritisak na HTZ u Zagrebu jer bi gubitak Ryanaira bio katastrofa za lokalni turizam.
Ne bismo tako brzo nadomjestili Ryanair
“Nemamo namjeru ovisiti o Ryanairu, stalno pregovaramo s novim kompanijama, ali to su dugi procesi i ovise o faktorima na koje ne utječemo izravno, poput promocije destinacije na stranim tržištima”, objašnjava direktorica Ćosić.
“Ako želite da kompanija dođe, morate je uvjeriti u snagu destinacije, ona želi znati hoće li imati pune avione. Da bi imala pune avione, Zadar mora biti destinacija na koju ljudi žele dolaziti.” Prvi avioni na novoj liniji Barcelona – Zadar španjolskog Vuelinga dolazili su poluprazni. Da bi ih zadržali, Zadar se mora jače promovirati na španjolskom tržištu. “Te su stvari povezane. Mi nismo ni Split ni Dubrovnik, ulažemo velik trud u pregovore za dovođenje novih kompanija ali gubitak Ryanaira iduće godine ne bismo tako brzo nadomjestili”, kaže Ćosić.
Struktura zadarskog turizma jedna je od slabijih na Jadranu, bez dobrih hotela, oslonjen na privatni smještaj i osrednje ugostiteljstvo, taj grad je u ranjivoj fazi razvoja i Ryanair im je jako važan. “Neki od gostiju ne bi ni došli u Zadar da nema takve low-cost kompanije”, kaže Ćosić. U zadnjih 9 godina preko zadarske zračne luke prevezli su više od 800 tisuća putnika i mnogi Zadrani koji žive od usluga u turizmu osjetili bi da ode. Predstavnik Ryanaira za nekoliko tjedana dolazi na pregovore o sezoni 2016.
U Hrvatskoj turističkoj zajednici kažu da su kriteriji moedla već usvojeni na sjednici Turističkog vijeća koje jedino može odobrit ipromjene. “Ryanair je samo jedan od niskotarifnih prijevoznika i smatramo kako je za dobrobit hrvatskog turizma potrebno težiti ulasku na ona tržišta koja su različita od onih na kojima sada djelujemo” kažu u HTZ-u. Glavni ured HTZ-a formalno podržava dolazk novih linija u Zadar, spominju linije Rim-Zadar, Nantes-Zadar i Bordeux-Zadar. “I dalje ćemo voditi računa o disperziji tržišta, novih destinacija i operatera koji dovode goste u Zadar” kažu. “Uskoro će i nova zakonska regulativa omogućiti dodatne izvore financiranja koji će biti na raspolaganju isključivo lokalnim razinama koje moraju imati sve uvjete za primjenu destinacijskog menadžmenta, odnosno za samostalno upravljanje destinacijom”.