Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ekipa Rektora ispričala nam je kako su s Libijom ugovorili gradnju brodova za spašavanje imigranata

Posao ove riječke tvrtke u Libiji vrijedan je pola milijarde eura

ZADNJA IZMJENA: lip 29, 2015

Novi posao riječke tvrtke Rektor u Libiji vrijedan je pola milijarde eura. Za libijsku vladu proizvodit će brodove za spašavanje imigranata na Sredozemnom moru. Za Libijce će graditi dvije vrste brodova, manje za presretanje i spašavanje imigranata na moru i velike brodove za nadzor većih obalnih zona.

“Riječ je o patrolnim brodovima za nadzor libijske obale”, kazao je za Telegram jedan od direktora Rektora Velibor Zjačić. Nadzor obale nema veze s vojnim dijelom posla, napominje Zjačić. Rektor će graditi SAR brodove (Search and Rescue). To su brodovi za potragu i spašavanje u koje će Rektor uvesti nadzornu komponentu. “Ti bi brodovi trebali pomoći u pokušajima da se riješi situacija koja se dolje razvija”, kaže Zjačić.

Rektor je specijaliziran za izgradnju, projektiranje i remont vojnih i civilnih brodova i gradnju kontejnera za LNG terminale. Već godinama rade u afričkim zemljama.

Brodovi bolnice nisu samo za imigrante

rektor prezentacija

“Putem tih naših kontakata libijska je vlada stupila u kontakt s nama. Na ovim projektima radimo već neko vrijeme i sad smo dovršili sve detalje oko brodova za nadzor obale”, kazao je Zjačić.

Među naručenim brodovima za Libiju su i četiri barže. “To su brodovi bolnice, koji će služiti za sve vrste intervencija, od prve pomoći do operacija i liječenja, sve što se može obaviti na brodu”, kaže Zjačić. Brodovi će biti u potpunosti opremljeni kao bolnice kako bi mogli promptno reagirati u bilo kojoj situaciji. Bit će locirani uz obalu, a moći će se i micati pomoću remorkera. “Brodovi će služiti i za civilne potrebe stanovništva Libije”, objašnjava Zjačić. Neće, dakle, biti rezervirani samo za imigrante.

Patrolni i brodovi bolnice gradit će se u Hrvatskoj

libija imigranti

Osim četiri broda bolnice, tu su i brodovi dužine 20 metara, 31 metar i 42 metra, kojih je ukupno 35. Cjelokupna će se proizvodnja odvijati u Hrvatskoj. Nakon što se obave sve pripreme, proizvodnja bi trebala početi za maksimalno šezdeset dana, kaže Zjačić. Osim tvrtke Rektor, u projekt će biti uključena i brodogradilišta i drugi partneri, koji ih opskrbljuju opremom. “Nastojimo da sve hrvatske tvrtke koje su vezane uz taj projekt budu maksimalno u njega uključene”, objašnjava Zjačić.

Problema prilikom sklapanja ugovora, kaže, nije bilo. “Moram pohvaliti Ministarstvo vanjskih poslova na čelu sa gospođom Vesnom Pusić i gospodinom Joškom Klisovićem, koji su nam uvijek davali potporu, ne samo u ovom projektu, nego i u projektima u drugim državama na kojima radimo”, kazao je Zjačić.

Projekt LNG tankova u Kazahstanu

Spomenuo je projekte koji nisu vezani uz brodogradnju. Takav jedan imaju u Kazahstanu. Projekt je to, u sklopu kojega će napraviti 48 LNG tankova za prijevoz plina. “Moram napomenuti izuzetno dobru suradnju s Ministarstvom vanjskih poslova i podršku s njihove strane u svakom trenutku”, dodaje.

LNG tankovi zamjenjuju plinovode i izuzetno su traženi. Projekt su razvijali dvije godine. Sredinom sedmoga mjeseca trebali bi biti riješeni svi detalji oko ugovora, nakon čijega bi potpisivanja proizvodnja vrlo brzo trebala početi. “I to ćemo proizvoditi u Hrvatskoj”, napominje Zjačić.

Tankovi su izuzetno povoljno rješenje

Tankovi su rađeni s idejom da budu implementirani na terminal na Omišlju, koji bi strahovito pomogao razvoju proizvodnje, a samim time i zapošljavanja ljudi ovdje, kaže Zjačić. Tankovi su mobilni i mogu se prevoziti kamionom, vlakom i brodom. “Američka je vlada donijela odluku da se LNG plin, odnosno ukapljeni plin, može prevoziti putem kontejnera, ne samo putem velikih brodova, nego i putem naših proizvoda”, objašnjava Zjačić.

To znači da se ti kontejneri mogu prevoziti i putem teretnih brodova, koji u kontejnerima prevoze drugu robu, ne samo plin. To je velika prednost i za tankovima će biti velike potrebe, smatra Zjačić. “Recimo, neka tvornica u Hrvatskoj može koristiti naš tank kao stacionarni tank, a na njega može naslagati devet ili deset drugih tankova. Ukoliko im je potreban jedan, ne mora tražiti i dovoziti ih s velikih terminala, nego ga može kupiti kod nas. Potom se može mijenjati prazan za pun, što je izuzetno povoljno, jeftino, lako za održavanje”, objašnjava.

Ta je energija puno jeftinija nego druga. “Unutar našega tanka, kako se radi o ukapljenom plinu, na isti volumen količinski stane šesto puta više nego klasičnoga plina”, pojašnjava Zjačić.

Ne rade za Hrvatsku nego iz nje

Međutim, što se tiče Hrvatske, nemaju projekata na kojima rade. “Svi su naši poslovi i projekti vezani uz inozemstvo”, kaže Zjačić. Iz Hrvatske se tvrtka vodi, tu je administracija i kompletna proizvodnja, međutim, projekata nema. Usmjereni su u inozemstvo, ali ostali su tu. “To i je bit, da se sve što se može radi u Hrvatskoj. Hrvatska pamet i snaga, a za izvoz”, objašnjava Zjačić.

Planovi su u budućnosti i dalje raditi na glavnim programima proizvodnje patrolnih brodova i LNG tankova. “Plan je raditi ne samo 40-stopne, nego i manje 20-stopne i 8-stopne kontejnere, u skladu s razvojem tržišta”, kaže Zjačić.

Projekti će značiti veći broj zaposlenih

Tvrtka nema mnogo zaposlenih, ali surađuju s mnogim drugim hrvatskim tvrtkama. Početkom proizvodnje zaposlit će veći broj ljudi. “Vrlo bi brzo trebali, barem što se kontejnera tiče, zaposliti između 120 do 150 ljudi, a brodogradnja će sigurno potaknuti zapošljavanje minimalno petsto pa do tisuću ljudi”, objašnjava Zjačić. Što se tiče brodogradilišta, kaže da se radi o većim i manjim brodogradilištima, međutim, konkretnije informacije moći će dati tek kad se finaliziraju ugovori s njima.

Barbara Duvnjak
Telegram autor
546 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program