Pričali smo s ugostiteljima, očajni su: 'Ostale zemlje svoje spašavaju, mi ćemo do proljeća svi propasti'
'Umorni smo od svega, ovo je čisto psihičko zlostavljanje'
Ranije danas otkazana je konferencija Stožera na kojoj su trebale biti predstavljene nove, strože mjere, tako da se barem do sutra neće znati što će one uključivati. Prema neslužbenim informacijama koje su jučer objavili mediji, do kraja tjedna trebalo bi doći do zatvaranja ugostiteljskih objekata, a restoranima će biti omogućena jedino dostava.
Potom se danas pojavila vijest kako se ipak neće ići u potpuno zatvaranje, već će se zatvoriti samo restorani i kafići u županijama u kojim je situacija najkritičnija, da bi nešto kasnije stigla nova, opet neslužbena: zatvaraju se svi kafići i restorani.
Iako ugostitelji i bez zatvaranja imaju priličan pad prometa jer se dobar dio ljudi povukao u svoje domove i izbjegavaju izlaske, zatvaranje će mnoge od njih u potpunosti ostaviti bez prihoda i dovesti u pitanje njihov opstanak, kao i opstanak njihovih zaposlenika. U sektoru pružanja smještaja i pripreme hrane, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, radi oko 70 tisuća ljudi.
‘Ovakvo komuniciranje Stožera je okrutno’
Vedran Jakominić, riječki ugostitelj i jedan od istaknutijih članova udruge Glas poduzetnika, nezadovoljan je načinom na koji se komuniciraju mjere.
“Mi ne znamo koje su mjere i osobno smatram da je vrlo okrutno na ovaj način komunicirati da se jučer spomene da idu strože mjere, a onda da se mi pržimo na laganoj vatrici da ne znam trebamo li naručiti robu ili ne, što ćemo s radnicima i tako dalje. Usudio bih se reći da ovo što se sada radi jest kao da nas se vodi pred streljački vod, pa nekad pucaju, a nekad ne”, kaže Jakominić.
Poduzetnici nisu dobili nikakvu pomoć
Ugostiteljima je problem što, za razliku od poduzetnika u drugim zemljama EU, zapravo nisu dobili nikakvu pomoć. Praktički jedino što je Vlada uvela bila je mjera za očuvanje radnih mjesta, čime je spriječen val otkaza. No, da je višak radnika završio na zavodu za zapošljavanje, država bi im svejedno morala isplaćivati naknadu za nezaposlenost, koja bi možda bila i veća od ove pomoći koju su dobili zbog prvog lockdowna.
“Ako je zatvaranje restorana i kafića epidemiološka mjera s kojom ćemo spasiti ovu državu, mi ćemo vrlo rado zatvoriti, ali mi smo jedina država koja nije pomogla poduzetništvu. Mjere za očuvanje radnih mjesta je sačuvalo od odlaska na burzu, međutim mi i dalje plaćamo sve svoje obveze koje nemaju veze s plaćama radnika”, kaže Jakominić.
Mjere bez stručne podloge i ikakvih dokaza
Smatra i da se mjere donose bez stručne podloge i bez ikakvih dokaza da su baš kafići i restorani izvori zaraze. Jakominić napominje kako podaci iz Njemačke i Engleske jasno kažu da ugostiteljski objekti, odnosno kafići i restorani, nisu izvor zaraze.
“Koliko znam iz komunikacije s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, mi nismo bili žarišta. Tu ne govorim o klubovima, ali kafići i restorani nisu bili izvor zaraze. Znamo da su izvori zaraze uredi, javni prijevoz i slično, i ne vidim zašto je cijela hajka na nas. Ponekad imamo dojam da se stožeri bave samo s nama. Umorni smo od svega, ovo je čisto psihičko zlostavljanje i za naše radnike koji ne znaju što će s njima biti sutra, a i za nas”, kaže Jakominić.
Koji su zahtjevi ugostitelja?
Što se tiče zahtjeva koji imaju prema Vladi, Jakominić ističe da bi minimum bio da im se osiguraju krediti za preživljavanje. Osim toga, upozorava da hrvatski ugostitelji plaćaju najveći PDV. Naime, uz PDV od 25 posto, u većini lokalnih jedinica naplaćuje se i tri posto poreza na promet, pa sve skupa ispadne 28 posto. Velika Britanija je, na primjer, PDV za ugostiteljstvo smanjila na 5 posto, dok traje ova kriza.
“Od rujna kao papige ponavljamo isto. Želimo da nam se dopusti da posudimo novac s kojim ćemo preživjeti. U svoje poslove uložili smo sve što imamo, a bez gotovine smo do proljeća gotovi. Treba reći i da naše ugostiteljstvo ima najviši porez na dodanu vrijednost na svijetu. Radi se o stopi od 25 plus 3 posto poreza na promet, i u ovoj krizi nam nitko nije pomogao s poreznim rasterećenjem”, kaže Jakominić.
Napominje kako bi ugostiteljima trebalo sniziti PDV na 5 posto na rok od nekoliko godina, da smanje dugove. “Ali minimum pristojnosti bi bio PDV od 13 posto. Gotovo sve europske države su i prije ovoga imale sniženu stopu PDV-a za ugostiteljstvo, a zbog korone su ga još dodatno snizile dok ne prođe kriza, jer znaju što rade. I Velika Britanija, i Njemačka, i Italija”, kaže Jakominić.
Austrija i Njemačka plaćaju dio prometa
Osim toga, Austrija i Njemačka snažno će pomoći poduzetnicima plaćanjem značajnog dijela prošlogodišnjeg prometa.
“Njemačka i Austrija plaćaju oko 70 posto prošlogodišnjeg prometa – firmama, ne radnicima! Trebalo bi nam barem omogućiti da posudimo novce jer banke nisu blesave, vide što se događa. Ni mi, ni naši radnici, više se ne možemo zadužiti ni kod kamatara”, zaključuje Jakominić.