Prihodi Ina Grupe u 2015. godini pali su za 21 posto, a neto dobit 83 posto

Na rezultate utjecao otpis vrijednosti imovine u Siriji i pad cijena nafte i plina

30.01.2013., Zagreb - Ina upravna zgrada, Avenija grada Dubrovnika. Photo: Robert Anic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Ina Grupa ostvarila je u 2015. prihode od prodaje u iznosu od 18,86 milijardi kuna, što je 21 posto manje nego godinu dana prije, dok je neto dobit, bez jednokratnih stavki, pala za 83 posto, na 58 milijuna kuna, pokazuje poslovno izvješće te naftne kompanije.

Prema poslovnom izvješću, objavljenom danas, Ina Grupa je lani ostvarila dobit prije kamata, oporezivanja i amortizacije (EBITDA) od 2,95 milijardi kuna, što je 10 posto više u odnosu na godinu ranije. CCS EBITDA bez jednokratnih stavki iznosila je, pak, 3,67 milijardi kuna, što je 9 posto više u odnosu na 2014.

Neto dobit, isključujući učinak jednokratnih stavki, iznosila je 58 milijuna kuna ili 83 posto manje nego godinu dana ranije. No, kad se uzmu u obzir jednokratne stavke, Ina Grupa je poslovala s gubitkom od 1,42 milijarde kuna, što je 25 posto manji gubitak nego u 2014.

Umanjenje vrijednosti imovine u Siriji

Taj je rezultat pod utjecajem posebnih stavki u ukupnom iznosu od 1,476 milijardi kuna, a najveći dio tih jednokratnih stavki odnosi se na umanjenje vrijednosti imovine u segmentu Istraživanja i proizvodnje, uslijed slabljenja cijene nafte i daljnjeg nastavka sirijske krize.

“Dodatno umanjenje imovine u Siriji, koje je utjecalo na konačni rezultat, bilo je nužno i neizbježno zbog političke i sigurnosne situacije u toj zemlji, ali važno je naglasiti da je radi samo o računovodstvenoj prilagodbi koja nema novčani utjecaj”, navodi se u priopćenju. No, napominje se i da trošak umanjenja vrijednosti, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit, nije porezni odbitak.

Ina je zadržala manji dio imovine za slučaj da se geopolitičke okolnosti promijene i omoguće povratak u Siriju.

Rast proizvodnje ugljikovodika

Stalni napori segmenta djelatnosti Istraživanje i proizvodnja u remonte bušotina i optimizaciju proizvodnje, kao i privođenje proizvodnji novih polja, rezultirali su promjenom trenda prirodnog pada proizvodnje iz prethodnih godina. Tako je ukupna proizvodnja ugljikovodika porasla za 6 posto, a domaća proizvodnja nafte veća je za 20 posto.

“Prošla godina bila je izazovna za cijelu naftnu industriju, no usprkos nepovoljnom okruženju INA je uspjela osigurati povećanje CCS EBITDA za 9 posto. Neto rezultat, s druge strane, bio je pod velikim utjecajem umanjenja vrijednosti krajem godine u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Većina umanjenja vrijednosti odnosi se na Segment Istraživanja i proizvodnje, osobito imovine u Siriji, što nema novčani utjecaj na Inino poslovanje”, komentirao je rezultate predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott.

Na rezultate utjecao pad cijena nafte i plina

Istaknuo je i da značajni napori u Istraživanju i proizvodnji, koji su rezultirali povećanjem proizvodnje ugljikovodika za 6 posto, kao i bolje rafinerijsko okruženje koje je rezultiralo povećanjem prosječne rafinerijske marže za 24 posto, nisu bili dovoljni da se nadoknadi učinak prepolovljene cijene Brenta na segment.

Naveo je i da je pad cijene plina za industrijske kupce također utjecao na profitabilnost i razinu prodaje. “Uz takve značajne vanjske čimbenike koji su van utjecaja Društva, interna optimizacija i mjere povećanja produktivnosti imaju dodatnu važnost.

Restrukturiranje Trgovine na malo

Restrukturiranje Trgovine na malo definitivno je jedan od glavnih koraka ostvarenih tijekom 2015. u smjeru povećanja produktivnosti, što je pomoglo kako bi se operativni troškovi segmenta prilagodili konkurenciji. Ipak, imajući u vidu stalne niske cijene nafte, Društvo će trebati napraviti dodatne korake, kroz kombinaciju smanjenja kapitalnih i operativnih troškova, kako bi se osigurala buduća financijska snaga i održivost poslovanja”, zaključio je Áldott.

Kompanija je lani uložila ukupno 1,650 milijardi kuna, što je stabilno imajući u vidu ukupno pogoršanje vanjskog okruženja, navodi se u priopćenju.

Neto dug ostao je stabilan, na 3,03 milijardi kuna, dok je odnos duga i kapitala zabilježio blagi porast, ali je i dalje vrlo stabilan te iznosi 22,3 posto.