Prijeti li Hrvatskoj recesija? Ugledni ekonomisti iznose svoje prognoze na Telegramu

Visoka inflacija je trenutno najočitiji signal moguće recesije

Dr.sc. Maruška Vizek, s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže da je u ovom trenutku visoka inflacija najočitiji signal koji može upućivati na nadolazeću recesiju, jer ona smanjuje realni raspoloživi dohodak kućanstava, utječe na odluke o kupnji dobara i usluga i smanjuje profite i investicijski potencijal kompanija.

“Čak i bez povećanja kamatnih stopa (koje se u SAD već dogodilo), a koje je u eurozoni najavljeno, trenutni rast inflacije u kombinaciji sa psihozom koju izaziva rat u Ukrajini i pandemija kojoj se još uvijek ne nazire kraj, dovoljno su značajni razlozi koji će utjecati na ponašanje i psihologiju potrošača i uprava kompanija, odgađajući njihove odluke o potrošnji i investicijama, što u konačnici stvara recesijske tendencije.

Međutim, kada referentne kamatne stope se povećaju i u eurozoni, tada će doći i do ozbiljnijeg rasta cijene zaduživanja za kućanstva i kompanija koje će se preliti i na Hrvatsku i koje će dovesti do daljnjeg ograničavanja osobne potrošnje i investicija. Što inflacija bude viša i dugotrajnija, to će i rast kamatnih stopa trebati biti veći i dugotrajniji, a negativne posljedice na realnu ekonomsku aktivnost u smislu nastanka i produbljivanja recesije ozbiljnije”, kaže Vizek.

Infrastrukturni projekti mogu imati pozitivne efekte

Ali i naglašava da su bilance kućanstava i kompanija nakon pandemije i uslijed obilatih državnih potpora u relativno dobrom stanju, što bi moglo ublažiti negative učinke tekućih inflacijskih pritisaka na ekonomsku aktivnost. “Te rezerve će se naravno istopiti ako inflacijski pritisci ne popuste u skorijoj budućnosti”, upozorava Vizek.

Što se tiče novca iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornosti, Vizek smatra da on definitivno ima mogućnost ublažavanja recesije, dijelom zbog činjenice da je Vlada jedan dio proračunske potrošnje koji je financiran iz vlastitih sredstava preusmjerila na ta sredstva zbog čega neće biti toliko izložena negativnim učincima povećanih kamatnih stopa na državni dug i imat će više fiskalnog prostora za proturecesijsko djelovanje, a dijelom i zbog činjenice da će planirana ulaganja u infrastrukturne projekte imati značajne pozitivne multiplikativne efekte na gospodarstvo.

Dr.sc. Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku kaže da trenutni globalni politički i ekonomski procesi sugeriraju kako ne možemo u potpunosti odbaciti mogućnost nove recesije. No, isto tako kaže da ono što je danas drugačije od procesa iz 2008. godine jest to da se još uvijek radi o poremećajima na strani ponude uzrokovanih događanjima u Ukrajini, sankcijama Rusiji te lockdownima u Kini.

Ovakav pritisak na cijene nije viđen desetljećima

“Sve to ograničava sposobnost proizvođača za isporučivanje dobara i usluga potrošačima koji još uvijek posjeduju značajnu kupovnu moć akumuliranu tijekom godina pandemije te stvara pritisak na cijene kakav u većem dijelu svijeta nije zabilježen tijekom nekoliko proteklih desetljeća. Iz dosadašnjih reakcija i najava središnjih banaka čini se da one ostaju vjerne svojoj praksi nesklonosti inflaciji i na trenutnu situaciju reagiraju dizanjem kamatnih stopa. Jednom kad se balon pandemijske štednje ispuše takav pristup prijeti preliti se i u krizu na strani potražnje odnosno dodatno gurnuti gospodarstvo prema kontrakciji i onom što nazivamo recesija”, ističe Stojčić.

Kaže i da su uzroci trenutnih negativnih trendova s jedne strane zabrinjavajući dok s druge strane ulijevaju nadu u mogućnost ograničenog intenziteta i trajanja eventualnih poremećaja.

“Naime, jednako kao tijekom pandemije i sada veliki dio uzroka problema leži izvan ekonomske sfere u zdravstvenoj (u slučaju Kine i ograničenja u isporuci inputa) i geopolitičkoj (u slučaju pritisaka na cijene i ponudu hrane i energenata) sferi. Otklanjanjem tih uskih grla na strani ponude otvara se prostor za jenjavanje inflacije ponude i ograničenja rasta”, pojašnjava Stojčić.

Pitanje je koliko brzo možemo implementirati investicije

Što se pak tiče utjecaja novca iz Nacionalnog plana za oporavak na eventualno izbjegavanje ili ublažavanje recesije, Stojčić upozorava na nekoliko faktora koji će na to utjecati.

“Učinak Nacionalnog plana na domaće gospodarstvo ovisit će prije svega o brzini provođenja reformi i implementacije samih investicija. I jedno i drugo su nam proteklih desetljeća bili boljka pa ostaje vidjeti kako ćemo odgovoriti na taj izazov ovaj put. Dio izazova leži i u činjenici da će realizacija investicija financiranih putem Nacionalnog plana ovisiti i o kretanjima na međunarodnim tržištima činitelja. Kontinuitet trenutnih poremećaja odrazio bi se i na tempo realizacije domaćih investicija”, kaže.

Upozorava i da su ciljevi Nacionalnog plana usmjereni uglavnom na strukturne promjene u svrhu izgradnje otpornosti gospodarstva čiji se potpuni učinci mogu vidjeti tek u srednjem roku.

“Zasigurno bi investicijski ciklus opsega kakav se najavljuje iz Nacionalnog plana djelovao protuciklički i dao pozitivan impuls gospodarstvu, ali uzroci poremećaja su izvan naših granica i bez otklanjanja tih problema ne možemo očekivati da ćemo proći neokrznuti kroz eventualnu recesiju”, zaključuje Stojčić.

Sve oči uprte su u Sjedinjene Države

Dr.sc. Marina Tkalec kaže da su, kada je u pitanju globalna recesija, sve oči uprte u SAD, jer se otamo recesija vrlo brzo prelije u Zapadnu Europu, pa onda i na druge zemlje EU-a.

“S obzirom na to da je BDP u prvom tromjesečju u SAD-u pao u odnosu na prethodno, dogodi li se još jedno takvo tromjesečje, SAD je tehnički u recesiji. Međutim, konkretni podaci za 2 od 3 mjeseca tekućeg tromjesečja upućuju na to da ekonomija usporava, ali da BDP i dalje raste. Slično je i u ostalim većim razvijenim ekonomijama.

Signal da bi do recesije moglo doći dolazi prvenstveno od FED-a koji su već započeli s ciklusom oštrog podizanja referentne kamatne stope s ciljem suzbijanja vrlo visoke inflacije kakva u SAD-u nije viđena od 80-ih godina prošlog stoljeća. Veća kamatna stopa znači skuplje zaduživanje, manju potrošnju, manje investicije, što sve povratno utječe na zaposlenost i produktivnost. Manja potrošnja trebala bi suzbiti inflaciju, ali cijena za to može biti veliki pad potrošnje, investicija i rast nezaposlenosti što potencijalno dovodi do recesije”, pojašnjava Tkalec.

Doći će do usporavanje, ne nužno i recesije

Kaže i da nas povijesni primjeri uče da kada je stopa inflacije u SAD-u iznad 4 posto, a stopa nezaposlenosti ispod 4 posto, da će u sljedeće dvije godine doći do recesije, prvenstveno zato što FED ima mandat ciljati inflaciju na oko 2% i to čini manipulirajući kamatnom stopom. “FED je u ožujku započeo podizati kamatnu stopu, a kako je potrebno 9 do 18 mjeseci da se rast kamatne stope prelije na ostatak ekonomije, vrlo je vjerojatno da bi SAD mogle ući u recesiju već potkraj godine”, kaže.

Što se tiče hrvatskog gospodarstva, Tkalec kaže da je ono u prvom tromjesečju imalo robusnu stopu rasta, a dostupni mjesečni pokazatelji upućuju na nastavak takvog trenda i u tekućem tromjesečju.

“Po svemu sudeći turistička sezona bi mogla biti vrlo uspješna, što ovu godinu gotovo sigurno dovodi u plus. Kako će se prema kraju godine uvjeti zaduživanja zaoštravati u SAD-u, EU-u pa onda i u Hrvatskoj, doći će do usporavanja, ali ne nužno i do recesije. Smatram da je moguće izbjeći recesiju, ali novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti će nastaviti hraniti inflaciju što je također problem. I kamatne stope i različiti oblici paketa pomoći su tupi alati i trebat će visoka razina razumijevanja ekonomije, praćenja i prilagođavanja da se izbjegnu i recesija i inflacijska spirala”, zaključuje Tkalec.

Više signala upućuje na recesiju

Ivan Dražetić iz InterCapitala recesijske signale vidi u obliku niskog PMI-ja (Indeks menadžera nabave). US S&P Global PMI COMPOSITE pao je s 53,6 na 51,2 boda, kao i opadajućem omjeru cijene bakra i zlata te padajućem Li Keqiang indeksu.

“Da se razumijemo, zbog visoke inflacije globalne centralne banke podižu kamatne stope i to očigledno usporava ekonomsku aktivnost”, kaže Dražetić.

Kaže i da je izgledno da bi Hrvatska ovog puta mogla imati blažu recesiju. “Bankarski sektor je dobro kapitaliziran, što ovog puta eliminira mogućnost izbijanja financijske krize. U svakom slučaju, ako recesije i bude, bit će relativno blaga u smislu pada BDP-a te relativno kratka”, zaključuje Dražetić.