Prodaja električnih vozila dosta ovisi o poreznim olakšicama koje je Danska, recimo, ukinula; istražili smo kako stvari stoje u Hrvatskoj
Ukidanje poreznih olakšica dovelo je do kraha tržišta u Danskoj
Uspoređujući prvi kvartal 2016. godine s prvim kvartalom ove godine, u Danskoj zabilježen je pad prodaje električnih vozila od 60,5 posto po podacima europskog udruženja proizvođača vozila (ACEA). Ovakav pad je iznimno snažan kontrast spram drugih europskih država, u kojima se uglavnom bilježi rast, kao primjerice u Njemačkoj, gdje rast iznosi gotovo 80 posto. Općenito na području Europske unije prodaja električnih automobila raste za 30 posto.
Porezne olakšice kao stimulans prodaje
Pad se dogodio zbog ukidanja državnih olakšica na ekološki prihvatljivija vozila poput električnih vozila, hibrida i plug-in hibrida. Danska je inače svjetski lider u proizvodnji električne energije generirane putem vjetroelektrana. Ljubav Danaca prema električnim vozilima krenula je još 1980.-ih kada je predstavljen danski automobil Hope Whisper W1. Iako su očekivanja bila ogromna, napravili su samo 32 prototipa, od kojih 14 još vozi po danskim cestama.
Pogledamo li 2015. godinu, možemo vidjeti prodajne brojke od gotovo 5.300 električnih vozila, a usporedbe radi, Italija je iste godine kupila jednak broj vozila, unatoč deseterostruko mnogobrojnijem stanovništvu. Odlične prodajne brojke su pak bile povezane s poreznim olakšicama, zbog kojih se na EV do 2 tone nije plaćao nikakav porez. Za vozila teža od dvije tone, ali i klasične hibride koji nemaju plug-in sposobnosti, primjenjuje se standardna tarifa oporezivanja.
Danska ima jednu od najviših poreznih stopa na uvoz vozila. Vozila vrijednosti do 79,000 kruna (10.600€) su oporezivana 105 posto, dok su vozila vrijednosti preko te cifre oporezivana s astronomskih 180 posto. No, pogodnost koja je zahvatila sva električna vozila besplatno je parkiranje u centru Kopenhagena.
Elon Musk nije nikako sretan
Pred kraj 2015., liberalna vlada na čelu s premijerom Lars Lokke Rasmussenom najavila je postepeno ukidanje svih olakšica na EV, a kao krivca je navela slabe budžete, kao i potrebu stvaranja ravnopravne tržišne utakmice između automobila. Čak je i šef Tesle, Elon Musk u posjetu Kopenhagenu najavio da će ovakav potez izazvati veliki udarac prodajnim brojkama. Tesla Model S, najpopularniji model u Danskoj, je u 2015. godini prodan u 2,738 primjeraka, a 2016. godine prodano je samo 176. Njegovo predviđanje je potvrdio i Laerke Flader, predsjednik Danskog udruženja električnih automobila, koji tvrdi da je novi porezni režim kompletno ubio tržište.
U prvoj verziji plana, porezne olakšice bi trebale polagano nestajati od 2016. do 2020., a na koncu bi EV trebala biti tretirana jednako kao i vozila pokretana fosilnim gorivima. Potaknuta katastrofalnim rezultatima, Danska je vlada odlučila ipak revidirati odluku pa su koncem travnja promijenili pravila. Trenutno su na snazi stare odredbe, a pravila se mijenjaju kada se proda 5.000 novih EV, u periodu između 2016. i 2018.
U 2019. godini, porez bi trebao biti 40 posto od standardnih uvoznih troškova, uz oko 1.400 eura od države za kupnju novog vozila. Porez će rasti na 65 posto od maksimalnog u 2019., a 2021. se ukidaju sve olakšice, pa će porez ponovno iznositi vrtoglavih 180 posto. Usporedbe radi, Švedska daje oko 4.400 eura za kupnju novog EV, a porez se na njega ne plaća pet godina.
Stanje u Hrvatskoj
Sličnu situaciju kao u Danskoj možemo vidjeti i u Hrvatskoj. 2016. godine nisu dani nikakvi poticaji, a čini se da će takvo stanje biti i u 2017. godini, budući još uvijek nismo čuli ništa od Vlade. Podaci dostupni na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ukazuju na sasvim dobre brojke za 2014. i 2015. godinu. 15,5 milijuna kuna otišlo je 2014. građanima i poduzećima 2014.,koji su kupili ukupno 440 energetski učinkovitih vozila. 2015. godine je zabilježen rast, pa je fond isplatio 18,5 milijuna kuna za kupnju 506 vozila.
Kao i u Danskoj, vozila su morala biti kupljena nova, a većina njih su bili hibridi. 2014. prodana su samo 53 električna vozila, dok je 2015. godine brojka skočila na 179 vozila. Olakšice su također bile respektabilne, a najveće su bile za električna vozila, gotovo nevjerojatnih 70.000 kuna. Olakšice za plug-in hibride, dakle vozila s električnim i konvencionalnim motorom, no s mogućnosti punjenja i s utičnice, bile su 50.000 kuna. Klasična hibridna vozila su dobivala nešto slabije olakšice, 30.000 kuna.
Olakšica se mogla dobiti samo za jedno vozilo, dok bi se vozilo u vlasništvu moralo zadržati barem godinu dana. Pravne osobe su mogle kupiti više vozila, ali ukupne vrijednosti do 700.000 kuna, s obvezom zadržavanja vozila barem 3 godine. Srećom, budući kod nas nema baš razgranate mreže prodavača električnih vozila, EV su mogli biti kupljeni u bilo kojoj zemlji Europske unije.
Nadamo se da će se u budžetu pronaći još koji milijun, barem za 2018. godinu, budući je utjecaj električnih vozila na okoliš golem. Prema istraživanju Energetskog instituta Hrvoje Požar, Hrvatska godišnje ima emisiju CO2 oko 5,5 milijuna tona, od čega 3 milijuna tona otpada na cestovni promet. Prosječna starost vozila u Hrvatskoj iznosi 12 godina, a njegove emisije 3 tone CO2 godišnje, dok hibridi proizvode 1 tonu, a električna vozila (direktno) ne zagađuju. Ipak ne treba s uma smetnuti i činjenicu otkuda dolazi električna energija kojom se pune EV, koja i dalje ovisi o fosilnim gorivima u Hrvatskoj.