Prvi dojam: mjere su osjetno bolje, ako Vlada osigura da se urgentno provedu
Najvažnije: Vlada će pokrivati oko 60 posto prosječne plaće
Premijer Plenković danas je predstavio, kako kaže, drugi val antikriznih mjera od 30 milijardi kuna za spas gospodarstva. Nakon što je za prvi paket od 63 mjere kazao da je najkompletniji u Europi, iako se sastojao od mlakih koraka i niza činovničkih nelogičnosti, danas je predstavljen sljedeći, dugo iščekivani val Vladinih prijedloga.
Najvažnije, Vlada je kazala da će naknadu za radnike povećati s 3250 na 4000, što je dobra i važna mjera: država će, dakle, za stotine tisuća radnika pokrivati oko 60 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, te poduzetnike u potpunosti osloboditi plaćanja davanja na taj subvencionirani dio plaće.
Pozitivno je što drže fokus na nekoliko stavki
Kombinacija povećanja naknade i oslobođenja davanja mogla bi spasiti tisuće radnih mjesta. Izuzetno je važno, također, što je Vlada najavila da će sve tvrtke PDV plaćati po naplaćenom, a ne izdanom računu. Za cashflow mnogih kompanija ovo je uvjerljivo najvažnija stavka.
Dalje, pozitivno je što se pomiče rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja na 30. lipnja, te što je premijer Plenković ovaj put odlučio držati fokus na nekoliko ključnih stavki, umjesto na 63 uglavnom besmislene mjere činovnika iz ministarstva.
Što sve europske zemlje rade za spas ekonomija
Iako, dakle, donose vrlo dobre promjene, vjerojatno zbog žestokog javnog pritiska poduzetnika i dijela medija, mjere iz drugog vala pate od dijela istih boljki, od koje su patile mjere iz prvog.
U nekim segmentima hrvatska Vlada nije kadra razumjeti koliko je situacija urgentna, kako izgleda dnevno poslovanje ogromnog dijela poduzetnika i što sve europske zemlje trenutno rade po pitanju spašavanja ekonomija.
Dio s kojim je premijer imao problem u komuniciranju
Četiri su problema danas predstavljenih mjera. Prvo, iz potrebe da se naprave kompromisi u proračunu, ali i slabog smisla za komunikaciju brojnih ministara, Vlada se u jednom dijelu mjera zapetljala u nizu kategorija i razreda.
Recimo: doprinosa i poreza bit će oslobođeni oni koji imaju pad prihoda veći od 50 posto. Ali samo ako imaju prihode manje od 7,5 milijuna kuna. A ako imaju veće, onda će biti oslobođeni dijela doprinosa koji je proporcionalan padu prihoda.
Ako imaju pad prihoda između 20 i 50 posto, onda će dobiti odgodu. A što ako imaju prihode veće od 7,5 milijuna kuna, a pad prihoda manji od 50 posto? Proporcionalnu odgodu ili otpis? Sam premijer imao je vidljivih poteškoća u komuniciranju ovog dijela mjera.
Moraju osigurati ekstremno brzu operativnu provedbu
Broj nezaposlenih raste, tisuće tvrtki nemaju uvjete za rad, još više njih razmišlja o likvidaciji. Vladi trebaju jasne, jednostavne i brzo provedive mjere, bez činovničkog kompliciranja. Državna plaća od 4000 kuna, oslobođena svih davanja, dobar je primjer takve jednostavne mjere.
Drugo, osim privremenih odgoda i otpisa, Vlada će morati trajno ukinuti neka davanja i rasteretiti gospodarstvo, makar kroz rezanja parafiskalnih nameta, kako bi oporavila povjerenje potrošača i poduzetnika.
Treće, još uvijek nije jasno koliko točno Vlada misli upumpati u gospodarstvo kroz financijske instrumente koje ima na raspolaganju. Njemačka, recimo, osniva krizni fond od 500 milijardi eura baš iz tog razloga, a poduzeća će dobivati jednokratna bespovratna sredstva, izuzetno povoljne zajmove, novac za udjele i tako dalje.
Četvrto, Vlada mora osigurati ekstremno brzu operativnu provedbu financijske pomoći. Brojni subjekti već danima čekaju na povratne informacije oko državnog minimalca i odgode doprinosa, što stvara veliku dozu nesigurnosti i nervoze kod poslodavaca i radnika.
Iz drugog pokušaja, premijer Plenković predstavio je bolji ekonomski paket koji ima potencijala očuvati dio radnih mjesta; najveća je nevolja u tome što su ovo bile mjere koje je Vlada trebala predstaviti prije desetak dana.