Repecki: Povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske zaista je dobra vijest jer i za građane donosi jeftinije kredite
Građani i tvrtke godinama su plaćali znatno više kamate na kredite u odnosu na zemlje s boljim kreditnim rejtingom
Za otprilike dva tjedna Vijeće ministara financija Europske unije i formalno će potvrditi ulazak Hrvatske u eurozonu od 1. siječnja sljedeće godine, nakon čega će rejtinška agencija Moody’s, prema najavi, podići kreditni rejting RH za čak dva stupnja, na Baa2, što će biti povijesno najviša razina. Očekuje se da će i ostale dvije velike agencije – Fitch i Standard & Poor’s krenuti tim putem, što je zaista jako dobra vijest.
Hrvatska je dugo vremena imala neinvesticijski kreditni rejting, što negativno utječe na kamate kod zaduženja države, ali i na cijenu kredita građana i poduzeća. Godinama je država – odnosno svi mi – plaćala ponekad i preko 10 milijardi kuna godišnje kamata na javni dug. Kako se poboljšavao kreditni rejting, tako su padale i kamate.
Bolji rejting države donosi uštede na kamatama na javni dug
Recimo, financijski rashodi države odnosno kamate za izdane obveznice i kredite, iz Projekcija proračuna za 2021. godinu iznosili su 7,8 milijardi kuna, da bi 2023. godine trebali past na nešto više od 6 milijardi kuna. Naravno, kamate ne ovise samo o rejtingu, nego i o stanju na tržištu.
No, bez obzira kako se kreće tržište, bolji rejting omogućuje jeftinije zaduživanje. Primjerice, 2015. godine, kada je Hrvatska imala znatno niži apsolutni iznos duga, kamate smo plaćali 12 milijardi kuna godišnje. Znači, u osam godina iznos kamata će se prepoloviti.
Osim države, odnosno javnih financija, koristi bi mogli imati i građani kao i poduzeća, kojima također rejting zemlje direktno ili indirektno utječe na cijenu kredita, odnosno visinu kamate. Građani i tvrtke godinama su plaćali znatno više kamate na kredite u odnosu na zemlje s boljim kreditnim rejtingom.
Manje kamate na kredite za građane i poduzeća
Kakav to utjecaj ima na građane, ne treba posebno objašnjavati, a poduzeća skuplje kamate čini manje konkurentima. Kako neko poduzeće koje svoje projekte financira kreditom čija kamata iznosi šest ili sedam posto može konkurirati nekom inozemnom poduzeću koje se financira s 2 ili tri posto kamata? Teško.
Hrvatska je posljednjih godina uspjela stabilizirati javne financije. Ako izuzmemo skok javnog duga zbog pandemije, stabilizacija je krenula negdje otprilike 2015. godine, ali ova skok kreditnog rejtinga koji se očekuje prije svega je rezultat izvjesnog uvođenja eura.
I sada se vidi da zemlje istočne Europe, koje nisu uvele euro imaju nekoliko postotnih bodova veće kamatne stope od onih koje su u eurozoni. Tako je prinos na desetogodišnje obveznice u Češkoj, Mađarskoj ili Poljskoj između četiri i šest posto, dok se u Hrvatskoj, oko tri posto, jer su očekivanja ulaska u eurozonu već ugrađena u kamatu.
Osim sniženja kamatnih stopa od uvođenja eura očekuju se još neki pozitivni efekti koji se odnose na olakšavanje poslovanja i investicija. Sasvim sigurno smanjit će se troškovi konverzije valuta, pojeftinit će međunarodne transakcije, a i cjelokupna percepcija hrvatske ekonomija izvana će se poboljšati.