Događa se upravo suprotno – vraćamo se 70 godina unazad, negdje u 50-te godine prošlog stoljeća i uvodi se porez na ekstraprofite kompanija koje su prema mišljenju Primorčevog Sekretarijata za financije – previše zaradile.
EU želi porez za naftaše, naša Vlada ga želi za sve
Za sada još nisu poznati detalji zakonskih izmjena koje će omogućiti oporezivanje ekstraprofita. Očekuje se da će Zakon kojim će to biti regulirano biti pušten u javno savjetovanje, pa će tada biti poznato što je točno Vlada naumila. Ali, prema ovome što je do sada procurilo u javnost, cijela ideja zvuči promašeno i vrlo štetno.
Naime, Europska komisija predvidjela je posebno oporezivanje kompanija iz energetskog sektora koje su u ovoj krizi zaista ostvarile vrlo snažne financijske rezultate. Njihova ideja je da se te kompanije privremeno dodatno oporezuje kako bi se tim novcem olakšao život građanima, koji su pogođeni visokim cijenama energenata.
No, kako to kod nas često biva kada se prepisuju europske direktive, Vlada je odlučila cijelu stvar malo “nadograditi” pa planiraju poseban porez lupiti svim većim kompanijama koje su imale “preveliki” rast dobiti, bez obzira na djelatnost.
Pola dobiti Ine i tako ide u državni proračun
Prema modelu koji se još razrađuje, a što je objavio Jutarnji list, porezom od 33 posto bile bi oporezovane kompanije koje su u 2022. godini imale dobit 20 posto veću od prosjeka protekle četiri godine. Porez bi se odnosio na kompanije s prihodom većim od 300 milijuna kuna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kada je u pitanju oporezivanje energetskih kompanija, one najveće su i tako u vlasništvu ili suvlasništvu države. Pola dobiti Ine se kroz dividendu uplaćuje u državni proračun, tako da je dodatno oporezivanje njihove dobiti, na neki način, pretakanje iz šupljeg u prazno. Država će dobiti veći iznos kroz porez, a onda manji kroz dividendu. Što se, tiče HEP-a, oni navodno za ovu godinu očekuju gubitke, pa tu poreza od ekstraprofita ni neće biti.
Stradat će firme koje s krizom nemaju nikakve veze
No, lako za njih. Problematično bi bilo ako bi se Vlada zaista odlučila posebno oporezivati kompanije koje nemaju veze s energetikom, jer će time potencijalno stradati firme koje na nikakav način nisu profitirale od krize.
Na primjer, hrvatska IT kompanija SPAN koja je ovih dana objavila poslovne rezultate za prvih devet mjeseci 2022. godine. Imali su rast dobiti od preko 160 posto. Neto dobit iznosila im je nešto više od 39 milijuna kuna, a prihodi oko 650 milijuna kuna. Na inozemnim tržištima ostvarili su oko 65 posto prihoda i ne čini se da su profitirali od ove krize.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dapače, na tržištu Ukrajine imali su pad prihoda, koji su kompenzirali rastom na ostalim tržištima. Usprkos tome, mogli bi ispuniti sve uvjete da plate porez na ekstraprofite, ako bude donesen zakon kakav sada planiraju u Vladi.
Kažnjavanje profitabilnosti loša je poruka investitorima
Takvo kažnjavanje profitabilnosti je vrlo loša poruka svim kompanijama koje sada posluju u Hrvatskoj, ali i onima koje su tek namjeravale doći. Vlada im šalje poruku da uz sva ograničenja i prepreke u poslovanju s kojima se i inače susreću u Hrvatskoj, da se u bilo kojem trenutku mogu sjetiti uvesti novi porez, ako primijete da je, po njihovoj procjeni, netko previše zaradio.
I to sve kako bi u proračun prikupili zanemariv iznos. Naime, prema onome što su ovih dana prenijeli mediji od svojih izvora iz Vlade, od tog posebnog poreza na ekstraprofite namjerava se prikupiti tek milijardu do dvije milijarde kuna, što je zanemariv iznos u ukupnim prihodima proračuna koji iznose oko 170 milijardi kuna. Uglavnom, Vlada po tko zna koji put, za kilogram mesa ubija slona.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Repecki: Primorac nas porezom na ekstraprofite vraća desetljeća unazad
EU je predvidjela porez za naftaše. Naša Vlada ga je odlučila primijeniti na sve
Na primjer, hrvatska IT kompanija SPAN koja je ovih dana objavila poslovne rezultate za prvih 9 mjeseci 2022. godine. Imali su rast dobiti od preko 160 posto i ne čini se da su profitirali od ove krize. No, mogli bi ispuniti sve uvjete da plate porez na ekstraprofite
Od novog ministra financija Marka Primorca, s obzirom na njegov profil – radi se o mlađem čovjeku, profesoru na fakultetu, koji je prema svjedočenjima studenata bio dosta kritičan prema poreznoj politici – očekivalo se da će barem donekle modernizirati hrvatski porezni sustav.
Događa se upravo suprotno – vraćamo se 70 godina unazad, negdje u 50-te godine prošlog stoljeća i uvodi se porez na ekstraprofite kompanija koje su prema mišljenju Primorčevog Sekretarijata za financije – previše zaradile.
EU želi porez za naftaše, naša Vlada ga želi za sve
Za sada još nisu poznati detalji zakonskih izmjena koje će omogućiti oporezivanje ekstraprofita. Očekuje se da će Zakon kojim će to biti regulirano biti pušten u javno savjetovanje, pa će tada biti poznato što je točno Vlada naumila. Ali, prema ovome što je do sada procurilo u javnost, cijela ideja zvuči promašeno i vrlo štetno.
Naime, Europska komisija predvidjela je posebno oporezivanje kompanija iz energetskog sektora koje su u ovoj krizi zaista ostvarile vrlo snažne financijske rezultate. Njihova ideja je da se te kompanije privremeno dodatno oporezuje kako bi se tim novcem olakšao život građanima, koji su pogođeni visokim cijenama energenata.
No, kako to kod nas često biva kada se prepisuju europske direktive, Vlada je odlučila cijelu stvar malo “nadograditi” pa planiraju poseban porez lupiti svim većim kompanijama koje su imale “preveliki” rast dobiti, bez obzira na djelatnost.
Pola dobiti Ine i tako ide u državni proračun
Prema modelu koji se još razrađuje, a što je objavio Jutarnji list, porezom od 33 posto bile bi oporezovane kompanije koje su u 2022. godini imale dobit 20 posto veću od prosjeka protekle četiri godine. Porez bi se odnosio na kompanije s prihodom većim od 300 milijuna kuna.
Kada je u pitanju oporezivanje energetskih kompanija, one najveće su i tako u vlasništvu ili suvlasništvu države. Pola dobiti Ine se kroz dividendu uplaćuje u državni proračun, tako da je dodatno oporezivanje njihove dobiti, na neki način, pretakanje iz šupljeg u prazno. Država će dobiti veći iznos kroz porez, a onda manji kroz dividendu. Što se, tiče HEP-a, oni navodno za ovu godinu očekuju gubitke, pa tu poreza od ekstraprofita ni neće biti.
Stradat će firme koje s krizom nemaju nikakve veze
No, lako za njih. Problematično bi bilo ako bi se Vlada zaista odlučila posebno oporezivati kompanije koje nemaju veze s energetikom, jer će time potencijalno stradati firme koje na nikakav način nisu profitirale od krize.
Na primjer, hrvatska IT kompanija SPAN koja je ovih dana objavila poslovne rezultate za prvih devet mjeseci 2022. godine. Imali su rast dobiti od preko 160 posto. Neto dobit iznosila im je nešto više od 39 milijuna kuna, a prihodi oko 650 milijuna kuna. Na inozemnim tržištima ostvarili su oko 65 posto prihoda i ne čini se da su profitirali od ove krize.
Dapače, na tržištu Ukrajine imali su pad prihoda, koji su kompenzirali rastom na ostalim tržištima. Usprkos tome, mogli bi ispuniti sve uvjete da plate porez na ekstraprofite, ako bude donesen zakon kakav sada planiraju u Vladi.
Kažnjavanje profitabilnosti loša je poruka investitorima
Takvo kažnjavanje profitabilnosti je vrlo loša poruka svim kompanijama koje sada posluju u Hrvatskoj, ali i onima koje su tek namjeravale doći. Vlada im šalje poruku da uz sva ograničenja i prepreke u poslovanju s kojima se i inače susreću u Hrvatskoj, da se u bilo kojem trenutku mogu sjetiti uvesti novi porez, ako primijete da je, po njihovoj procjeni, netko previše zaradio.
I to sve kako bi u proračun prikupili zanemariv iznos. Naime, prema onome što su ovih dana prenijeli mediji od svojih izvora iz Vlade, od tog posebnog poreza na ekstraprofite namjerava se prikupiti tek milijardu do dvije milijarde kuna, što je zanemariv iznos u ukupnim prihodima proračuna koji iznose oko 170 milijardi kuna. Uglavnom, Vlada po tko zna koji put, za kilogram mesa ubija slona.