Nekad je nužno odabrati stranu
FOTO: Telegram ilustracija

S 5G mrežom stiže revolucija u zdravstvu, vodeći hrvatski stručnjaci objašnjavaju što nas sve čeka

O 5G zdravstvu govore dr. Darko Chudy, mr. sc. Drago Paušek i prof. dr. sc. Ivan Petrović

S 5G mrežom stiže revolucija u zdravstvu, vodeći hrvatski stručnjaci objašnjavaju što nas sve čeka

O 5G zdravstvu govore dr. Darko Chudy, mr. sc. Drago Paušek i prof. dr. sc. Ivan Petrović

FOTO: Telegram ilustracija

Nalazimo se u povijesnom trenutku kada imamo priliku povećati kvalitetu života čovječanstva. I u Hrvatsku je stigla peta generacija mobilne mreže: to je tehnologija budućnosti koja donosi revolucionarne promjene u zdravstvu, prometu, školstvu, poljoprivredi, energetici, čitavim gospodarstvima, a potencijalno bi mogla biti značajna kao i otkriće struje ili prvi automobil. Uz razvoj 5G tehnologije stiže 2.3 milijuna novih poslova u zemljama EU, a globalni BDP mogao bi narasti i za 4 bilijuna dolara do 2030. U Hrvatskom Telekomu i Telegramu predani smo tome da novu tehnologiju učinimo dostupnom i očekujemo da bude u funkciji i na korist čovječanstva! Istražujemo kakav će utjecaj 5G tehnologija imati na naš svakodnevni život.


Dolazak 5G mreža, nasljednika sadašnje 4G mreže, spominje se kao jedan od najvećih tehnoloških skokova u posljednjih desetak godina, a nova tehnologija ima potencijal napraviti pravu revoluciju u svijetu. Nova generacija mreža obećava veći skok u brzini prijenosa podataka, no jednako je bitna sposobnost za veći broj istovremeno spojenih uređaja na jednu baznu stanicu. 5G povezivost bi se također trebala pronaći na cijelom nizu novih kategorija proizvoda, pa bi zbog toga trebala promijeniti cijeli niz područja, među kojima su i zdravstvo.

Iz Ericssona tvrde da će se 5G tehnologijama transformirati zdravstvo kakvo poznajemo. Dovest će do personaliziranog zdravstva, zdravstva na daljinu, te do većeg naglaska na njegu u domu. Zbog potrebe za što boljom i stabilnijom internetskom vezom, zdravstveni radnici i dužnosnici kroz cijelu zdravstvenu industriju spominju telekome kao najvažnije partnere u razvoju, čak ispred developera aplikacija i farmaceutskih kompanija.

Zdravstvo je, između ostalog, i jedno od područja koje je konstantno u razvoju, te koje doživljava sve veći razvoj i napredak kroz godine. Samim time, nove tehnologije se lakše prihvaćaju i implementiraju. Najbolji dokaz tome je podatak da se znanje u medicini u 50 godina do 1950. godine udvostručilo, a da se u 2020. godini znanje u medicini udvostručuje svaka 73 dana.

Jedan od većih proboja je umjetna inteligencija

Jedan od većih proboja u zdravstvu posljednje vrijeme je korištenje umjetne inteligencije (AI), koja je prestala biti neki futuristički pojam koji viđamo samo u SF filmovima, nego je postala relevantan pojam za svakodnevicu. Globalna konzultantska kuća McKinsey u svojem istraživanju tvrdi da se umjetna inteligencija u zdravstvu danas koristi, te da je kontakt s njome imalo 56,4 posto medicinskog osoblja. No, umjetna inteligencija je trenutno limitirana zbog kapaciteta mreža i razmjene podataka.

Trenutno se umjetna inteligencija u zdravstvu najviše koristi za dijagnostiku, kliničko donošenje odluka i menadžment podataka. McKinsey u svom istraživanju ističe i glavne prednosti korištenja umjetne inteligencije u zdravstvu. Tako tvrde da se zbog korištenja AI medicinski radnici mogu zbog uštede vremena koje bi inače proveli na administrativnim zadacima više posvetiti i fokusirati pacijentima. Za neke aktivnosti, znatno će se poboljšati rezultati i efikasnost.

Pogledajte više

Medicinskom osoblju bi se također promijenila uloga, odnosno, prestat će biti proroci i postat će savjetnici. Koristeći AI, lakše će se otkriti kompleksnije potrebe pacijenata, a novi stručnjaci bit će bolje integrirani u procese zdravstva. Uštede na vremenu su sasvim konkretne, pa tako McKinsey ističe da će AI, uz bolju mrežnu povezanost, ljekarnicima uštedjeti 23 posto vremena, nutricionistima 19 posto, anesteziolozima deset posto, medicinskim tehničarima osam, a kirurzima sedam posto.

Medicinski roboti već rade na KB Dubrava

Uz umjetnu inteligenciju, sve je bitnija medicinska robotika. Tako se svjetsko tržište medicinske robotike 2019. godine procijenilo na 462 milijuna dolara, dok se do 2025. godine očekuje porast na preko dvije milijarde dolara. Medicinski roboti, kao i umjetna inteligencija, postali su realnost. Tako se u KBC Dubrava koristi robot Ronna koji radi u neurokirurškoj dvorani. Pomoću njega, tim dr. sc. Darka Chudyja može rutinski obavljati biopsije tumora i lezija, koje nisu dostupne prilikom otvorenih operacija. Do sada su uspješno napravili više od dvjesto operacija.

Dr. Chudy smatra da su tehnologije otvorile velike mogućnosti u rješavanju raznih neuroloških bolesti, odnosno, simptoma. “U mom poslu, što je uz neurokirurgiju i duboka mozgovna stimulacija, tehnologija se pokazala vrlo učinkovitom kod primjerice Parkinsonove bolesti. Tehnologija mozgovne stimulacije jedan je od najvećih napredaka u području liječenja poremećaja pokretanja u posljednjih 20 godina. Međutim, te ideje su postojale već ranije. Ranije se znalo da stimulacijom pojedinih jezgara u ljudskom mozgu dolazi do poboljšanja određenih simptoma kod neuroloških bolesti. Te stimulacije nisu se mogle koristiti do trenutka dok se nije pronašlo rješenje, točnije, dok se nije pronašla dovoljno tanka elektroda s materijalom koji će biti imunološki indiferentan, te da se razvije elektroda koja će moći pretrpjeti pokrete pacijenta. Razvijene su posebne elektrode čija se dužina može promijeniti i do 60 posto, bez ikakvog pucanja. Takve elektrode omogućuju pacijentima i da se nakon operacije bave sportom”, govori Chudy.

Kao sljedeći korak, Chudy očekuje značajnije napretke u baterijama tih elektroda, koje bi mogle biti punjive, stoga ljudi ne bi morali ići na ponovnu operaciju kada se baterija treba promijeniti. Nadalje, očekuje se napredak tehnologije elektroda koje će omogući predviđanje epileptičkog napada. Kada predvide takav napad, elektrode bi mogle slati impulse u centar epileptičkog žarišta, čime bi se on ustvari inhibirao. Tvrdi kako sve te ideje već sada postoje, no da se još uvijek čeka napredak tehnologije, kako bi ona sazrijela i kako bi se u konačnici mogla primjenjivati.

Budućnost robota u operacijskim dvoranama

U budućnosti, dr. Chudy smatra da će roboti zamijeniti ljude u operacijskim dvoranama, što je primjerice iznimno bitno u situacijama kao što je današnja pandemija koronavirusa. “Uz mnogo veću preciznost pogotka instrumentom, robot može zamijeniti ljude u operacijskog dvorani. Dakle, u vremenima poput ovog pandemijskog, u dvorani se neće nalaziti ni operateri niti instrumentari, stoga oni neće biti izloženi virusu. Također, roboti će moći ulaziti i u dvorane koje su kontaminirane zračenjem, što je iznimno bitno. Dakle, vi možete kao kirurg raditi na sigurnoj udaljenosti, primjerice od područja količine visokog zračenja potrebnog za snimanje krvnih žila. Za takve zahvate su od velike važnosti brze i stabilne veze, kako bi operacija bila što uspješnija”, tumači Chudy.

Roboti koji mogu operirati preko interneta i nisu nova stvar. Kako Chudy tumači, prve ideje za takav način operiranja došle su iz vojne industrije. Vojska je htjela da vrhunski neurokirurg, abdominalni kirurg ili kardio kirurg može operirati ranjenika, a da se nalazi nekoliko stotina kilometara od bojišnice. “Predvidjeli su da bi ranjenik na prvoj crti bio prevezen u primjerice bolnički brod u kojem bi se nalazile operacijske dvorane u koje bi se preko interneta spajali vrhunski kirurzi i ako je potrebno, robotom operirali ranjenika. Dakle, uz one doktore koji bi neposredno operirali ranjenike, u dvoranu bi se spojio i neurokirurg koji je sposoban zatvoriti primjerice bazu lubanje. Međutim, od te ideje se s vremenom odustalo budući da tada nije tehnologija bila toliko spremna i jaka da podrži takve kompleksne stvari. Tehnologija je sada dovoljno stasala pa se takve operacije mogu i danas izvoditi zahvaljujući brzim vezama, a primjenjivat će se i sve više u budućnosti”, ispričao je Chudy.

Današnji medicinski roboti su opremljeni i takozvanim haptic ručkama preko kojih kirurg može imati povratnu informaciju kada dodiruje tkivo. “Vi uzimate te ručke u svoje ruke i imate feedback oko toga kakvo je tkivo na kojem operirate. Takav jedan robot je već instaliran na KBC-u Rebro, a instaliran je na urologiji kod profesora Kaštelana. Za takav jedan robot je od presudne važnosti brza i stabilna veza s malim odazivima”, nastavlja Chudy.

Internet i danas ima presudnu ulogu u zdravstvu

Chudy priča i kako sve svoje uspješne operacije koje nisu duboka mozgovna stimulacija zahvaljuje i vrlo kvalitetnom i sofisticiranom mikroskopu, bez kojeg kaže da praktički ne bi mogao ništa napraviti. “Taj mikroskop ne omogućava samo povećanje, već taj mikroskop omogućava trodimenzionalnu sliku s dva okulara. Uz to, usmjerava mi svjetlo točno gdje trebam i stvara mi žarišnu dubinu točno gdje moram djelovati sa škarama, usisivačem ili bilo koji drugim alatom”, objašnjava.

Chudyjev tim je napravio i model kojim zbrinjavaju bolnice u Koprivnici, Bjelovaru, Čakovcu i Sisku neurološkim operacijama. Model, nazvan Dubrava Model, izašao je u jednom uglednom medicinskom časopisu, koji slovi kao utjecajan i iznimno interesantan. “Sastoji se od toga da se telemedicinom šalju slike, za što morate imati jako dobar i brz internet kako bi te slike bile što kvalitetnije. Ranije smo slali CT slike koje su bile niske rezolucije, a danas se mogu slati i MR slike znatno veće rezolucije”, priča Chudy.

“Vjerujem da ćemo u budućnosti moći slati i drugačiji oblik slika, ako želimo raditi 3D rekonstrukcije. Stoga, internet i danas već ima presudnu ulogu. Njime smo dobili da smo skratili vrijeme od ozljede do početka operacije, što je daleko najbitnije za dobar rezultat same operacije”, nastavlja Chudy. Dodaje da će se daljnjim razvojem stabilnosti i brzine internetskih veza doći do još promptnijih odgovora i boljih rezolucija slika, što će na koncu ponovno povećati uspješnost operacija.

Umjetna inteligencija i operacije na daljinu postat će stvarnost

Umjetna inteligencija će također imati velik utjecaj na medicinu budućnosti. “Zašto se liječnik ne bi konzultirao s umjetnom inteligencijom ako nam je cilj postići pravovaljanu i pravovremenu dijagnozu? Primjerice, internista ili liječnik opće prakse može se konzultirati s umjetnom inteligencijom oko toga koji bi lijek bio idealan za pacijenta. Trenutno na tržištu postoji ogromna količina lijekova, a vi morate znati koje su interakcije lijekova, koje su nuspojave, kako lijek djeluje na različite bolesti koje pacijent ima. Tu itekako može pomoći umjetna inteligencija. Istovremeno, umjetna inteligencija može pomoći i u simuliranju raznih stvari, poput toga gdje se nalazi aneurizma, gdje se nalaze granice tumora i slično, pa potom simulirati idealan način na koji se može izvesti operacija”, objašnjava Chudy. S obzirom na to da se radi o golemim količinama podataka s kojima umjetna inteligencija donosi preporuke i vrši simulacije, smatra da je i po tom pitanju iznimno bitna stalnosti i brzina internetske veze.

Dr. Chudy smatra da će se zbog sve većeg napretka medicinskih robota i paralelnog napretka sve bržih internetskih veza poput 5G-a omogućiti i posebna vrsta suradnje između liječnika. Tako smatra da će u budućnosti biti moguće da jedan kirurg obavi dio operacije robotom za koju je specijaliziran, te da jedan drugi dio operacije prepusti kolegi koji je možda udaljen i nekoliko tisuća kilometara. Taj drugi liječnik bi operaciju mogao izvršiti preko interneta zahvaljujući brzoj i stabilnoj internetskoj vezi s ultra niskom latencijom, stoga bi se pacijent samo jednom podvrgnuo operaciji, umjesto kod dvaju različitih liječnika.

Gdje se roboti još koriste u medicini?

Sa značajem robotike u zdravstvu, slaže se i prof. dr. sc. Ivanom Petrovićem, redoviti profesor na zagrebačkom FER-u, sa Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo. Petrović kaže da se već sada intenzivno koriste u razvijenijim državama, gdje obavljaju primjerice logističke zadatke, poput promjene posteljine, transportiranja potrepština i sličnog. “To je dio koji se trenutno može najlakše automatizirati, a roboti se ionako već primjenjuju u industriji, gdje kao u zdravstvu. Međutim, medicinski roboti nisu identični industrijskim, budući da materijali iz kojih se izrađuju moraju biti drugačiji zbog zdravstveno-epidemioloških razloga. Jednostavno, ne može se koristiti identični robot u industriji i u medicini jer je možda izrađen od materijala koji nije adekvatan za neposredan kontakt s čovjekom”, tumači Petrović.

Robot može zamijeniti medicinske sestre pri davanju hrane i lijekova pacijentima te ih tako rasteretiti. “Recimo, kod svakog kreveta pacijenta može se nalaziti kutijica u koju se postavljaju lijekovi, a taj robot zna točno kada koji pacijent treba dobiti lijek. Naravno, u slučaju da su pacijenti samostalni i mobilni. Time se štedi mnogo vremena medicinskim sestrama, budući da robot može obaviti taj zadatak umjesto njih”, nastavlja. Petrović ističe i ulogu robota u medicinskoj dijagnostici. Kao primjer navodi magnetsku rezonanciju i snimanje glave, u čijem slučaju roboti omogućuju znatno preciznije pozicioniranje uređaja za snimanje, čime se minimizira izloženost čovjeka zračenju.

Pametna kolica trebaju istu tehnologiju kao samovozeći automobili

Spoj više tehnologija događa se na primjeru robotiziranih, odnosno, pametnih kolica, koja mogu biti autonomna ili poluautonomna. Njima se pacijent može voziti, bez pomoći i bez pratnje medicinskog osoblja, a ta kolica su korisna svuda, a ne samo unutar bolnica. “Kolica su opremljena kamerama, radarima, laserima i drugim senzorima koji snimaju kartu prostora i komuniciraju pacijentu gdje se nalazi i kuda ide. Time on može postati mobilan. Uz hardver i svu elektroniku uvijek mora postojati i neka umjetna inteligencija koja robotu daje autonomiju. A za takvu umjetnu inteligenciju, kao što je slučaj sa samovozećim vozilima, potrebna je i iznimno brza internetska veza s niskom latencijom, poput 5G, kako bi se moglo komunicirati u realnom vremenu”, tumači Petrović.

Rehabilitacijski roboti su također jedni od robota koji se uvelike oslanjaju na umjetnu inteligenciju. Takvi roboti omogućuju kvalitetno praćenje napretka pacijenta i prilagođavanje vježbi pacijentu velikom brzinom, što ne može niti jedan čovjek. “Dok vi vježbate, robotizirani sustav prati vaše stanje tijela i prepoznaje kako napredujete i time prilagođava vježbe. Takvu prilagodbu u stvarnom vremenu ne može postići niti jedan terapeut, čak i ako radi samo s jednim pacijentom”, kaže Petrović. Uz njih, spominje i egzoskelete, koji su ustvari robotski skeleti koji pomažu nepokretnim ljudima biti ponovno pokretnima. Petrović pak ističe da su to tehnologije koje su mnogo bliže stvarnoj primjeni i sve se više primjenjuju. Tehnologija će također kroz pet do deset godina postati cjenovno sve prihvatljivija, pa profesor očekuje njeno širenje.

Uloga robota u kirurgiji

U kirurgiji, roboti su danas uglavnom pomagači kirurzima, a rijetko rade baš pravu operaciju. No, ako se treba izvršiti operacija na mozgu, potreban je sustav koji iznimno precizno postavlja instrument ili alat kojim se izvodi operacija. Prema Petrovićevim riječima, takva preciznost je danas iznimno bitna, budući da se teži minimalno invazivnoj kirurgiji. “Upravo su takve minimalno invazivne operacije moguće zahvaljujući robotici. Postoje i mikroskopski sustavi koji mogu uvećati slike. Postoje i razni sustavi koji obrađuju veliku količinu podataka, kojima se neka slika može izoštriti i povećati, što omogućuje mikrooperacije s minimalnom invazivnosti. Nekoć su se za operacije morale raditi velike štete na drugim organima kako bi kirurg mogao vidjeti nešto. Danas postoje razne sonde koje su robotizirane kako bi kirurg mogao sa svih strana vidjeti neki organ ili manji broj stanica koje treba operirati”, objašnjava Petrović.

“Internet nove generacije, u koji spada i 5G tehnologija, omogućit će komunikaciju u stvarnom vremenu s tim robotskim rukama koje se koriste u operacijama. Kada je riječ o udaljenim operacijama danas, uvijek je liječnik uz pacijenta kada je riječ o udaljenim operacijama. Liječnik koji ne mora biti ekspert kirurg prati što se događa, a drugi kirurg donosi odluke. On danas ne može izvoditi operaciju budući da je internet trenutno nedovoljno pouzdana i brza komunikacija za tako nešto. Tu se zaista radi o iznimno preciznim radnjama. Tu se očekuje veliki pomak upravo zahvaljujući brzom internetu koji naravno i uključuje buduće komunikacije kao što je 5G, koje će u usporedbi s 4G mrežama imati red veličine bržu i bolju komunikaciju. Ne samo da će biti brže, već će biti adekvatne za komunikaciju u stvarnom vremenu kojoj je odaziv manji od jedne milisekunde. Takav internet će ustvari omogućiti udaljeni rad i udaljenu kirurgiju”, nastavlja Petrović.

Rad s velikim računalnim centrima zahtjeva iznimno brzu konekciju

Brži internet će omogućiti i povezivanje s velikim računalnim centrima gdje se slike i video pacijenta mogu prenijeti u realnom vremenu, a računalni centar te podatke može obrađivati tijekom operacije. “Tamo se mogu obraditi velike količine podataka i napraviti razne analize, pa se praktički bez kašnjenja u realnom vremenu može vidjeti što je napravljeno, kakvo je stanje, što se još treba operirati, a kirurg općenito dobiva bolji uvid u situaciju. Slika se može u realnom vremenu izoštriti i obraditi, pa kirurg može imati dojam kao da je zaista uz pacijenta. Za prijenos takve količine podataka potrebna je velika internetska brzina, poput one 5G. Zamislite da kirurg mora operirati na nekom malenom području, površine desetak centimetara. On može koristeći tehnologiju uvećati sliku za stotinu puta, pa može bolje vidjeti što se događa na mikrorazini”, zaključuje Petrović.

U budućnosti, profesor Petrović tvrdi da bi nanoroboti mogli prijeći iz teoretske sfere u onu realnu. “To su roboti koji će omogućiti liječenje na staničnoj razini. Oni su toliko maleni da će moći putovati kroz ljudsko tijelo, primjerice kroz krvožilni sustav. Oni su manji nego ugrušci koji nam izazivaju moždane i srčane udare. Zamislite da imate toliko malene robote koji mogu očistiti plak iz krvožilnog sustava. Ti nanoroboti su toliko maleni da oni ne smetaju u krvi, a zapravo u sebi mogu nositi lijek i točno doći do jedne stanice koja je recimo maligna i lokalno ju ozračiti. Današnja zračenja rade na velikim dijelovima tijela, praktički se cijelo tijelo zrači, što oštećuje cijeli organizam. To je neka budućnost koja bi mogla postati realnost kroz 20 do 30 godina”, kaže Petrović. Inače, prema podacima WHO, kardiovaskularne bolesti zaslužne su za ukupno 31 posto svih smrti diljem svijeta, odnosno, od njih godišnje umire 17,9 milijuna ljudi.

Uloga 5G-a u telemedicini

Oko uloge telemedicine i brže internetske veze poput 5G-a, razgovarali smo s mr. sc. Dragom Paušekom, specijalistom obiteljske medicine i predsjednikom Hrvatskog društva za sigurnost pacijenata. Paušek priča kako je sadašnja pandemija dokazala koliko je zdravstveni sustav ustvari na “staklenim nogama” jer su usprkos potpunoj mobilizaciji sadašnjeg zdravstvenog sustava u gotovo svim zemljama kao posljedice pandemije nastupile brojne teške socio-ekonomske posljedice po društvo, uz brojne osobne tragedije stanovnika.

“Slaba utjeha je da nikad prije viđena mobilizacija cijelog svijeta još uvijek nije iznjedrila rješenje za koje se prije pandemije pretpostavljalo da postoji u okviru zdravstvenog sustava svake zemlje. Stoga će se zdravstveni sustav morati drastično promijeniti u svrhu ispunjenja zadanog mu cilja. Ljudski faktor zdravstvenog sustava je izniman i mnogi djelatnici u zdravstvenim sustavima doslovno daju živote za cilj očuvanja zdravlja stanovništva, ali postojeći su organizacijski problemi usprkos mnogim iznimnim postignućima očigledno nepremostivi i slijedi promjena uz što skoriji novi društveni dogovor svih partnera”, tumači Paušek.

Pandemija koronavirusa kao katalizator promjena sustava

Nužnost promjena zdravstvenog sustava i van pandemijskog vremena potvrđuju i preventabilne greške sustava potvrđene kao treći najčešći uzrok smrti, kako je to nedavno utvrdio kanadski institut za sigurnost pacijenta. Paušek smatra da je sadašnja pandemija koronavirusa katalizator temeljnih i nezaustavljivih promjena zdravstvenog sustava. Među njima, Paušek ističe ubrzanu digitalnu transformaciju uz uvođenje brojnih telemedicinskih rješenja u zdravstveni sustav, te poticanje odlučivanja i postupanja temeljenog na sakupljanju i analizi podataka.

Nadalje ističe do sada neviđenu integraciju i kolaboraciju različitih razina i pružatelja zdravstvenih i pružatelja usluga socijalne skrbi, te unaprjeđenje brzine implementacije novih rješenja i oslobađanju inovacije u sustavu.”Koronavirus nam, dakle, donosi mnoge poruke. Krenuvši od potrebnog povjerenja, priznanja i podrške svim djelatnicima u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, do nužnosti pojednostavljenja birokracije, traženja novih rješenja za poboljšanje učinkovitosti sustava uz nužnost brze digitalne transformacija sustava”, tumači.

Tehnološki sektor je jedan od ključnih dionika promjena

Shodno tome, Paušek kao jedan od ključnih dionika promjena navodi tehnološki sektor, koji brojne proizvode nastoji plasirati u (najčešće javnu) zdravstvenu industriju. No, ipak ističe da postoje i neki problemi u ostvarivanju cilja e-Zdravstva. “Očigledno se radi o problemu u komunikaciji javnog zdravstvenog sustava s visoko sofisticiranim profitom vođenim tehnološkim kompanijama. Možda je potreban novi dogovor o javno-privatnom partnerstvu, sličan onome novom dogovoru o načinu financiranja i ostvarenim profitima farmakoloških industrija koje razvijaju cjepivo protiv koronavirusa. Čini se da u slučaju ‘klasičnog’ outsourcinga i klasičnih komercijalnih ugovora postoji značajni problem transparentnosti i integracije javnog zdravstvenog sustava i privatnih tehnoloških kompanija s mogućim neadekvatnim rješenjima što onemogućuje brži razvoj na štetu svih”, kaže Paušek.

Međutim, unutar postojeće ubrzane digitalizacije zdravstvenog sustava, brojna telemedicinska rješenja su naglo postala dio naše svakodnevice. “Telemedicinu je Svjetska zdravstvena organizacija definirala kao pružanje zdravstvenih usluga na daljinu uporabom informacijsko-komunikacijskih tehnologija kojima se razmjenjuju informacije važne za dijagnozu, liječenje i prevenciju bolesti i ozljeda, zatim informacije važne za znanstvena istraživanja i evaluacije, kao i za kontinuiranu edukaciju zdravstvenih djelatnika s ciljem unapređenja zdravlja pojedinaca i njihovih zajednica”, nastavlja. Kao primjer korisnosti telemedicine navodi komunikaciju između pacijenta i zdravstvenih djelatnika u obliku online video konzultacija. Ističe kako je u travnju ove godine u Velikoj Britaniji 71 posto rutinskih posjeta liječniku ostvareno online i telefonskim konzultacijama, dok je prethodnih godina bilo upravo obrnuto, kada je bilo 71 posto osobnih posjeta liječniku.

Telemedicina je vani normalna stvar

“Kad se radi o manjim oboljenjima čak 69 posto Britanaca želi koristiti video-online konzultaciju zbog značajne uštede vremena i izbjegavanja putovanja. Očekuje se značajno veći udio telemedicinskih konzultacija u doba nakon COVID-19 osobito psihijatrijskih, dermatoloških i ostalih struka, ali i intervencijskih npr. rehabilitacije u post COVID-u”, ističe Paušek. Navodi da se i 26 posto Britanaca izjasnilo kako preferira ovakav način pregleda u odnosu na direktan kontakt, a s obzirom na to da 95 posto kućanstava u Velikoj Britaniji ima pristup pametnom mobitelu s kamerom, očekuje i daljnji rast ovakvih usluga.

Također, navodi i međusobnu komunikaciju zdravstvenih djelatnika različitih razina. “Samo jedan primjer je online specijalističko mišljenje koje zahtjeva i dobiva primarni liječnik, a koji je u Hrvatskoj u doba korone naglo poraslo. Svakako da smo tek na početku jer tehnološke kompanije sa svojim najnovijim rješenjima oslobađaju neslućene mogućnosti u daljnjem razvoju telemedicine. Uz to vodeće svjetske kompanije prepoznaju i poslovne prilike u zdravstvu pa tako npr. Amazon osniva online klinike i želi dalje razvijati svoj zdravstveni sektor”, kaže.

Paušek nam je i ispričao u kojem obujmu se telemedicina koristi i u Hrvatskoj. “Hrvatska ima značajnu legislativu i strategiju razvoja telemedicinskih usluga vođenu Službom za telemedicinu pri Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu. Unutar ovog sustava koriste se dvije telemedicinske tehnologije, real-time (stvarno vrijeme) te store-and-forward (spremiti i poslati) samostalno ili u kombinaciji. Primjerice, dva udaljena liječnika paralelno gledaju prikaz kolonoskopije te ujedno komuniciraju putem video veze”, kaže. Na koncu našeg razgovora, Paušek ističe kako je preduvjet za širenje svih ovih tehnologija ultra-brza i pouzdana komunikacija koju omogućava 5G tehnologija.


Sadržaj omogućuje Hrvatski Telekom