U zračnom prijevozu posljednjih mjesec, dva vlada popriličan kaos. Tisuće putnika ostaju zaglavljene na aerodromima, masovno otkazivanje letova postala je svakodnevna pojava, a oni koji uspiju doći na odredište prtljagu nerijetko čekaju i po nekoliko sati.
Kako bi spriječio otkazivanja letova londonski aerodrom Heathrow najavio je da će ograničiti broj putnika u odlasku na 100 tisuća dnevno, jer je to maksimalni kapacitet koji u ovom trenutku mogu odraditi. Sve se ovo događa zbog nedostatka radne snage koja je masovno otpuštana tijekom pandemije koronavirusa.
Aviokompanije i aerodromi ostali bez zaposlenih
Zrakoplovni analitičar Alen Šćuric kaže da su aviokompanije i aerodromi ostali u zimskom snu, da su krivo procijenili razvoj situacije ove sezone.
“I jedni i drugi ostali su bez dovoljnog broja zaposlenih. Tijekom pandemije bilo je velikih otpuštanja, neki su otpustili 20, 30, a neki čak i 60 posto ljudi. S tim, smanjenim brojem ljudi uspjeli su nekako odraditi dobar dio prošle godine i očekivali su da će zračni promet ponovno krenuti u zimskoj sezoni 2021./2022. Tada se pojavio omikron, ponovno je došlo do pada broja putnika i procijenili su da nema smisla ponovno zapošljavati. Takva situacija trajala je do ožujka ove godine, kada se ponovno počeo povećavati broj putnika, pogotovo u svibnju i lipnju. Od 20 postotnih bodova manje od očekivanog broja putnika, mi smo u kratkom roku došli do 20 posto više putnika i to je zateklo i kompanije i aerodrome”, kaže Šćuric.
“Događa se istinski kaos. Količina otkazivanja je abnormalna”
Ono što se sada događa Šćuric opisuje kao “istinski kaos”. “Količina otkazivanja je abnormalna. Predviđa se da će u kolovozu biti otkazano 25 tisuća letova, a ta predviđanja su, bojim se, optimistična. Danas je Heathrow otkazao 60 i nešto letova i bojim se da će te brojke biti puno gore”, kaže.
Problem je što u zračnom prijevozu nedostatak radne snage nije baš lako nadoknaditi “preko noći”, s obzirom na to da mnoga mjesta podrazumijevaju specifičnu obuku i kvalifikacije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Dio ljudi otišao je u mirovinu, ili promijenio posao. Neki od njih u međuvremenu su izgubili licence, a za vraćanje licenci potrebno je određeno vrijeme i novac, ali i jako puno truda. Na primjer, neki pilot koji je pri kraju karijere nema volje obnavljati licencu, koja će mu trebati možda još par godina. Dio osoblja prešao je u neke američke ili bliskoistočne kompanije koje su počele ranije zapošljavati i sve to rezultiralo je manjkom ljudi”, pojašnjava Šćuric.
Ljude u zrakoplovstvu se ne može zaposliti “preko noći”
Što se tiče zapošljavanja novih ljudi, tu također, kada je u pitanju zrakoplovstvo, postoje velika ograničenja.
“Problem je što su novi ljudi neiskusni. Novi čovjek u zrakoplovstvu će vam odraditi tek 10 posto onoga što može netko s iskustvom. Osim toga, na većini poslova u zrakoplovstvu morate proći odgovarajuće školovanje koje u nekim slučajevima traje dva mjeseca, a u nekim i šest i više mjeseci. Da sada, u ovom trenutku krenete školovati ljude, neće te ih imati prije jeseni”, kaže Šćuric.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska je auto-destinacija pa turizam neće trpjeti
Što se tiče utjecaja ove situacije na hrvatski turizam, tu ne bi trebalo biti većih problema jer smo, kada se pogledaju glavna emitivna tržišta, Njemačka, Slovenija…, prije svega auto-destinacija. Čak i iz udaljenijih europskih zemalja putovanje autom do Jadrana čini se kao prihvatljiva opcija.
“Ljudi koji će dolaziti. Bit će frustrirani, ali će doći. Sjest će u obiteljski auto, malo će se navoziti ali će doći nakon 1000 ili 2000 km. Ili će promijeniti let ili će sjest u auto i doći. Brinem se za aerodrome koji bi mogli izgubiti veliki novac. Recimo ako je neki aerodrom računao na 700 tisuća putnika a padne im brojka na 500 to je velika razlika, koja znači manje prihode, a treba platiti ulaganja u opremu, ljude, kredite…”, zaključuje Šćuric.
Članak se nastavlja ispod oglasa
S avionima je totalni kaos, otkazuju se tisuće letova. Stručnjak za Telegram objašnjava koliko će trajati i što to znači za naš turizam
Alen Šćuric kaže da će u kolovozu, prema predviđanjima, biti otkazano najmanje 25 tisuća letova
U zračnom prijevozu posljednjih mjesec, dva vlada popriličan kaos. Tisuće putnika ostaju zaglavljene na aerodromima, masovno otkazivanje letova postala je svakodnevna pojava, a oni koji uspiju doći na odredište prtljagu nerijetko čekaju i po nekoliko sati.
Kako bi spriječio otkazivanja letova londonski aerodrom Heathrow najavio je da će ograničiti broj putnika u odlasku na 100 tisuća dnevno, jer je to maksimalni kapacitet koji u ovom trenutku mogu odraditi. Sve se ovo događa zbog nedostatka radne snage koja je masovno otpuštana tijekom pandemije koronavirusa.
Aviokompanije i aerodromi ostali bez zaposlenih
Zrakoplovni analitičar Alen Šćuric kaže da su aviokompanije i aerodromi ostali u zimskom snu, da su krivo procijenili razvoj situacije ove sezone.
“I jedni i drugi ostali su bez dovoljnog broja zaposlenih. Tijekom pandemije bilo je velikih otpuštanja, neki su otpustili 20, 30, a neki čak i 60 posto ljudi. S tim, smanjenim brojem ljudi uspjeli su nekako odraditi dobar dio prošle godine i očekivali su da će zračni promet ponovno krenuti u zimskoj sezoni 2021./2022. Tada se pojavio omikron, ponovno je došlo do pada broja putnika i procijenili su da nema smisla ponovno zapošljavati. Takva situacija trajala je do ožujka ove godine, kada se ponovno počeo povećavati broj putnika, pogotovo u svibnju i lipnju. Od 20 postotnih bodova manje od očekivanog broja putnika, mi smo u kratkom roku došli do 20 posto više putnika i to je zateklo i kompanije i aerodrome”, kaže Šćuric.
“Događa se istinski kaos. Količina otkazivanja je abnormalna”
Ono što se sada događa Šćuric opisuje kao “istinski kaos”. “Količina otkazivanja je abnormalna. Predviđa se da će u kolovozu biti otkazano 25 tisuća letova, a ta predviđanja su, bojim se, optimistična. Danas je Heathrow otkazao 60 i nešto letova i bojim se da će te brojke biti puno gore”, kaže.
Problem je što u zračnom prijevozu nedostatak radne snage nije baš lako nadoknaditi “preko noći”, s obzirom na to da mnoga mjesta podrazumijevaju specifičnu obuku i kvalifikacije.
“Dio ljudi otišao je u mirovinu, ili promijenio posao. Neki od njih u međuvremenu su izgubili licence, a za vraćanje licenci potrebno je određeno vrijeme i novac, ali i jako puno truda. Na primjer, neki pilot koji je pri kraju karijere nema volje obnavljati licencu, koja će mu trebati možda još par godina. Dio osoblja prešao je u neke američke ili bliskoistočne kompanije koje su počele ranije zapošljavati i sve to rezultiralo je manjkom ljudi”, pojašnjava Šćuric.
Ljude u zrakoplovstvu se ne može zaposliti “preko noći”
Što se tiče zapošljavanja novih ljudi, tu također, kada je u pitanju zrakoplovstvo, postoje velika ograničenja.
“Problem je što su novi ljudi neiskusni. Novi čovjek u zrakoplovstvu će vam odraditi tek 10 posto onoga što može netko s iskustvom. Osim toga, na većini poslova u zrakoplovstvu morate proći odgovarajuće školovanje koje u nekim slučajevima traje dva mjeseca, a u nekim i šest i više mjeseci. Da sada, u ovom trenutku krenete školovati ljude, neće te ih imati prije jeseni”, kaže Šćuric.
Hrvatska je auto-destinacija pa turizam neće trpjeti
Što se tiče utjecaja ove situacije na hrvatski turizam, tu ne bi trebalo biti većih problema jer smo, kada se pogledaju glavna emitivna tržišta, Njemačka, Slovenija…, prije svega auto-destinacija. Čak i iz udaljenijih europskih zemalja putovanje autom do Jadrana čini se kao prihvatljiva opcija.
“Ljudi koji će dolaziti. Bit će frustrirani, ali će doći. Sjest će u obiteljski auto, malo će se navoziti ali će doći nakon 1000 ili 2000 km. Ili će promijeniti let ili će sjest u auto i doći. Brinem se za aerodrome koji bi mogli izgubiti veliki novac. Recimo ako je neki aerodrom računao na 700 tisuća putnika a padne im brojka na 500 to je velika razlika, koja znači manje prihode, a treba platiti ulaganja u opremu, ljude, kredite…”, zaključuje Šćuric.