S ovim čipom stižu kompjutori brzine svjetlosti
S njim kompjutor očitava podatke izravno iz fotona koji stižu optičkim kablom
Možda je upravo ovaj minijaturni silicijski fotonički čip izum koji će nas prenijeti u novu tehnološku civilizaciju. Skupina znanstvenika koja ga je otkrila tvrdi da nas opasno pribižava kompjutorskoj tehnologiji brzine svjetlosti.
Čip razbija jedan snop svjetlostin a dva, a da bismo shvatili zašto je to bitno trebali bismo zamisliti da istovremeno možemo gledati dva filma jednako kvalitetno kao da gledamo jedan. Prije je takvo razdvajanje zahtijevalo vrijeme i elektroniku koja je trošila puno energije ili, u slučaju fotoničkih uređaja, puno veće dimenzije pa ih je bilo teško integrirati u čipove.
Novi čipovi razumiju jezik svjetlosti
Profesor Rajesh Menon, koji je na Sveučilištu Utah predvodio istraživanje svoga tima, za portal IFLScience to je objasnio vrlo jednostavno:
Kad ulazimo na internet, podatke prenose fotoni svjetla koji jure po optičkom kablu. Kad stignu do kompjutora on ih mora pretvoriti u elektrone kako bi vaš uređaj razumio podatke. Tu može doći do zakrčenja jer su fotoni brži od elektrona, situacija slična kao kad se auti iz dvije trake slijevaju u jednu. Novi čipovi su napredni jer razumiju “jezik svjetlosti” pa odmah iz fotona očitavaju podatke što bi kompjutore moglo učiniti nevjerojatno brzima.
Minijaturni uređaj za razdvajanje svjetlosnog snopa nije lako napraviti, dosad je najmanji imao 100×100 mikrona (mikron je milijunti dio metra) ali tim sa sveučilišta razvio je uređajčić veličine 2,4×2,4 mikrona, to je mikroskopska sitnoća, malo je veći od bakterije.
Najviše bi mogli značiti vlasnicima data centara
Još je zanimljivije da ta mikrotehnologija nije jako skupa. Minijaturni čip znači vrlo malo sirovine za proizvodnju a tehnika za printanje čipa već postoji, ne trebaju nove strojeve. “Možemo koristiti golemu proizvodnu infrastrukturu.” rekao je Menon. Kompjutori s ovakvim čipovima trebali bi i trošiti manje struje i imati dugotrajnije baterije te se manje pregrijavati. U konačnici, njihov efekt mogao bi biti najzanimljiviji vlasnicima velikih data centara koji danas troše 2 posto sve struje na svijetu.