Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Šef HNB-a: ‘Imamo 17 milijardi eura pričuva, trošit ćemo ih u slučaju eskalacije krize’

Inače, bruto inozemni dug RH iznosi 41,1 milijardu eura

ZADNJA IZMJENA: ožu 30, 2020
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Prema podacima Hrvatska narodne banke, bruto inozemni dug Republike Hrvatske krajem studenog 2019. iznosio je 41,1 milijardu eura, što je 3,8 posto ili 1,6 milijardi eura manje nego godinu ranije, no analitičari predviđaju rast vanjske ranjivosti zbog krize uzrokovane koronavirusom.

U odnosu na prethodni mjesec, bruto inozemni dug na kraju studenoga, koji obuhvaća inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija, ostalih domaćih sektora te izravnih ulaganja, manji je za 4,5 posto.

Tko čini najveći udio u dugu?

U strukturi duga najveći udio od oko 41,3 posto čine ostali sektori odnosno trgovačka društva koja su nakon trogodišnjeg razduživanja prema inozemstvu od početka 2019. godine ponovno počela ostvarivati pozitivne godišnje stope rasta.

Smanjenje inozemnog duga u prvih jedanaest mjeseci prošle godine rezultat je smanjenja obveza unutar svih kategorija izuzev ostalih domaćih sektora gdje je bruto inozemni dug u odnosu na kraj 2018. bio viši za 1,7 posto.

Stanje unutar javnog sektora

Unutar javnog sektora, čiji je ukupan bruto dug prema inozemnim vjerovnicima na kraju studenog 2019. iznosio 15,3 milijarde eura što je osam posto niže u odnosu na kraj 2018. godine, država je s 12,9 milijardi eura bila najveći dužnik iako je njen dug u odnosu na kraj 2018. smanjen za 7,3 posto.

Rezultat je to dospjele dolarske obveznice u iznosu od 1,5 milijardi dolara što je smanjilo inozemne obveze države, primjećuju analitičari Raiffeisen banke.

Utjecaj pandemije na inozemnu zaduženost

“Iako će pokazatelji za prosinac potvrditi smanjene relativne inozemne zaduženosti na 75,7 posto BDP-a (za sedam postotnih bodova u odnosu na kraj 2018.) novonastale okolnosti uzorkovane pandemijom koronavirusa nepovoljno će se odraziti i na kretanje relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti već u ovoj godini”, navode ih HNB-a.

Upozoravaju da će se značajno usporavanje odnosno pad gospodarske aktivnosti, uz visoke razine obveza prema inozemstvu nakupljene ranijih godinama, odraziti kroz pogoršanje vanjske ranjivosti Hrvatske.

Financijski izazovi

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujičić u intervju za Večernji list komentirao je financijsku situaciju u Hrvatskoj pri čemu je kazao kako su i HNB i država s mjerama reagirali brzo kako bi se pomoglo gospodarstvu te osiguralo likvidnost.

Vujčić je kazao kako će se sve države ove godine susresti s financijskim izazovima, te da će prihodi padati, a rashodi zbog pandemije rasti. “Za konkretnu procjenu domaćih fiskalnih potreba trebat će još malo pričekati, ona će ovisiti o gospodarskim kretanjima do kraja godine, zanimanju za predstavljane mjere, kao i eventualne nove mjere”, govori.

Stav po pitanju međunarodnih pričuva

Vujčić je prokomentirao i međunarodne pričuve, koje služe za održavanje likvidnosti zemlje. Kazao je kako bi se mogao zabilježiti trajniji pad pričuva – velik pad izvoza, zastoj u financiranju na međunarodnim tržištima, i očuvanje domaće potražnje.

“U zdravstvenu krizu ulazimo iz pozicije znatnog viška na tekućem i kapitalnom računu, drugim riječima većeg izvoza od uvoza, većeg priljeva kapitala od odljeva kapitala. Taj suficit smo proteklih godina koristili za razduživanje prema inozemstvu i jačanje deviznih pričuva, što nam je prvi amortizer u situaciji pada izvoza. Iako su se uvjeti financiranja zaoštrili za tržišta u nastajanju, među koje se ubraja i Hrvatska, zaduživanje je i dalje moguće”, rekao je Vujčić.

Pad gospodarske aktivnosti

Također je naglasio da će pričuve, koje iznose 17 milijardi eura, znatnije trošiti tek u slučaju eventualne eskalacije krize. Kaže i kako bi pad gospodarske aktivnosti krajem prvog i početkom drugog tromjesečja mogao biti usporediv s kretanjima na početku globalne financijske krize, no da ne znaju koliko će trajati izvanredne mjere.

“Ako cilj postignu relativno brzo i popuste ograničenja za gospodarsku aktivnost, do kraja godine bismo se mogli vratiti na razinu gospodarske aktivnosti na kojoj smo bili početkom godine. Ako stroge mjere ne budu davale željene rezultate i borba s epidemijom se produlji, i ekonomski oporavak će se izvjesno produžiti”, kazao je Vujčić.

Zdravka Grund
Telegram autor
1413 članka Više o autoru
Više s weba