Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Širi se teza da se veledrogerije bune bez veze jer ionako nabijaju cijene lijekova. Pitali smo ih kako ih formiraju

Veledrogerije tvrde da su cijene propisane pravilnikom

ZADNJA IZMJENA: srp 31, 2020
Foto: Sandro Lendler

Malo je nedostajalo da hrvatski zdravstveni sustav u srpnju ostane bez lijekova, zbog nagomilanog duga od nekoliko milijardi kuna. Radi se o problemu koji traje već desetljećima, i kojeg nijedna Vlada nije uspjela riješiti.

Dugovi bolnica za lijekove plaćaju se u protuzakonitim rokovima, veledrogerije ponekad novac čekaju i nekoliko godina, što im otežava poslovanje. No, mogu se čuti mišljenja da takva situacija zapravo odgovara veletrgovcima lijekova i medicinskih proizvoda jer, kako se tvrdi, oni te dugačke rokove “ugrađuju” u cijene proizvoda i tako ostvaruju veće zarade nego što bi to bilo u normalnim okolnostima, kada bi zdravstveni sustav plaćao račune u redovnim rokovima.

Marža je propisana pravilnikom

No, Diana Percač predsjednica Koordinacije veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca podsjeća da su veleprodajne cijene lijekova regulirane pravilnicima, poput Pravilnika o mjerilima za određivanje najviše cijene lijeka na veliko, da postoji propisana najviša marža, te da se proces formiranja cijene odvija u dva koraka.

“Prvo Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode formira najvišu dozvoljenu cijenu lijeka koja je jednaka prosjeku cijene istog tog lijeka u referentnim zemljama. U istom Pravilniku određeno je da, kao sastavni dio cijene, vrijednost veleprodajne marže i ostalih zavisnih troškova može iznositi najviše do 8,5%.”, kaže Percač.

Ističe i da se iz financijskih izvještaja za 2019. godinu članica HUP Koordinacije veledrogerija vidi da je prosjek marže čak ispod tog zakonskog maksimuma. “Dosad nisam pronašla veleprodajnu branšu koja ima otprilike istu ili manju maržu od naše”, kaže Percač.

Što je s lijekovima na teret HZZO-a

Što se tiče drugog koraka formiranja cijena, on je vezan uz lijekove koji se izdaju na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

“Odluku o konačnoj cijeni donosi Povjerenstvo HZZO-a na temelju određenih parametara uz suglasnost Upravnog vijeća HZZO-a. Povjerenstvo pažljivo analizira utjecaj stavljanja lijeka na budžet HZZO-a i uzima u obzir rezultate farmakoekonomskih studija, učinkovitost liječenja bolesti, učinak na kvalitetu života pacijenta i sigurnosni profil lijeka. Tako određena cijena može biti jednaka najvišoj dozvoljenoj cijeni, ali i puno niža jer svaki idući lijek na Listi lijekova može biti samo jeftiniji od prethodnog”, kaže Percač.

Cijene se usklađuju s onima u Italiji, Sloveniji…

Dodaje i da jednom formirana cijena lijeka nije nepromjenjiva već se svake godine provodi njeno usklađivanje s cijenama lijekova u referentnim zemljama. Referentne zemlje su prema pravilniku o određivanju najviše cijene lijeka Italija, Slovenija, Češka, Španjolska i Francuska.

“Iz opisanog postupka jasno je da veledrogerije ne sudjeluju u formiranju cijena lijeka. Mi smo dužni po propisanim cijenama prodavati lijekove svim zdravstvenim subjektima neovisno o njihovim rokovima plaćanja. Kako bolnice skoro u pravilu plaćaju u rokovima koji se mjere godinama, imamo velikih problema s financiranjem njihovih dugova”, kaže Percač.

Na konačnu cijenu još ide PDV

Što se tiče primjedbi da su lijekovi u nekim zemljama primjetno jeftiniji, Percač upozorava da na konačnu cijenu utječe i porez na dodanu vrijednost.

“Iznos PDV-a se također razlikuje, a ima značajan utjecaj na konačnu cijenu. U Hrvatskoj, uz pravilnicima regulirane veleprodajne cijene, Hrvatska ljekarnička komora donijela je odluku i o formiranju maloprodajnih cijena lijekova koji nisu predmet ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Prema spomenutoj odluci primjenjuje se model diferencirane marže temeljem koje je marža manja što je lijek skuplji, dok za neke dugotrajne terapije kao što su citostatici, lijekove protiv hepatitisa C ili za liječenje steriliteta može iznositi svega 2 posto.”

Marko Repecki
Telegram autor
71 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program