Siroti gradonačelnik Bandić. Ni profesori FSB-a ne podržavaju genijalnu ideju nameta za čišćenje auta čudesnim strojem
Zamolili smo profesore strojarstva da prokomentiraju Genijator, čudotvorni stroj za aute
Gradonačelnik Milan Bandić prošli je tjedan demonstrirao čudotvorno rješenje koje bi, prema njegovim navodima, moglo smanjiti zagađenje zraka za 50 posto. Riječ je o Genijatoru, uređaju izumitelja Petra Jončića, koji prema njegovim navodima, pomoću dekarbonizacije motora omogućuje bolje vozne karakteristike, besprijekoran eko test, dulji vijek motora, poboljšano izgaranje i moguću manju potrošnju goriva.
Ispušni plinovi automobila trebali bi biti manji za 30 do nevjerojatnih 95 posto. Kako pojašnjava gospodin koji ga osmislio, uređaj radi na principu elektrolize vode, putem koje stvara kisik i vodik, odnosno takozvani plin praskavac koji se potom spaja s motorom i čisti ga. Već i manja količina tog plina, tvrdi, pospješuje eksplozije unutar motora pa se time podižu tlak i temperatura u motoru. Time se čiste naslage nastale sagorijevanjem goriva, a čišćenjem naslaga, a smanjuju se i količine ispušnih plinova.
Do kraja 2019. godine, 250 genijatora
Gradonačelnikov konačni cilj je diljem grada postaviti 250 genijatora, a planira uvesti i obvezu da svaki vlasnik automobila jednom godišnje na ovaj način očiti motor. Komercijalna cijena ovog čišćenja iznosi 500 kuna, no grad bi trebao subvencionirati čišćenje pa bi konačna cijena trebala biti 150 kuna. Najkasnije do kraja ove godine trebali bi postaviti prvu stanicu, a ostale bi trebale biti postavljene do kraja 2019. godine.
Nakon konferencije za novinare u četvrtak prošloga tjedna, organizirana je i demonstracija na vozilima Zagrebačkog holdinga. Ispušni plinovi precizno su mjereni na 37 vozila, a do sada su trebali testirati stotinjak vozila da bi kako kažu, testovi dobili na težini. Gospodin Bandić je, inače, ovu ideju pokušao nametnuti kao nešto posve genijalno pa smo odlučili provjeriti što o svemu kažu stručnjaci. Razgovarali smo s profesorom Zoranom Lulićem i izvanrednim profesorom Darkom Kozarcem sa zagrebačkog Fakultet strojarstva i brodogradnje.
Genijator je više načelna ideja
Profesor Lulić misli kako su ponuđeno objašnjenje i ideja izumitelja Jončića su više načelni, jer je ključni parametar sastav smjese. “Glavno pitanje je koliko se vodika i kisika stvarno na taj način dovodi u cilindar motora. Bez konkretnih podataka sve je samo u domeni nagađanja. Inače, ako se sve naslage u motoru ‘otope’ i ‘izađu iz motora’ onda će i one onečistiti okoliš, a motor će i dalje imati emisije koje će biti jednake deklariranima dok je motor bio potpuno nov. Naime, motor ne može postati čišći nego li je bio čist kada je bio nov”, rekao nam je prof. Lulić.
Za profesora Kozarca, mnogo bitnije pitanje od toga radi li Genijator uistinu, je ono ima li on uopće značajne utjecaje na smanjenje štetnih emisija iz motora. “Pravo pitanje je – bi li grad Zagreb trebao uvesti obavezna čišćenja automobila kako bi se smanjilo ukupno zagađenje grada”, kaže Kozarac. “Oni reklamiraju da su smanjenja emisija do 95 posto. Ja ne kažem da to čak nije niti moguće, no pitanje je što je referenca. Ako uzmem auto koji ima izrazito nisku emisiju štetnih plinova mogu mjerenjem dobiti nekakav mali pomak. Dakle ako mjerim neke jako male veličine, mogu teoretski dobiti nekakav relativno veliki pomak za 50 posto. Time, zapravo s apsolutnom brojkom nisam napravio ništa. Morate imati na umu da i svi ti mjerni uređaji imaju i neku mjernu nesigurnost”, rekao nam je prof. Kozarac.
Stručnjaci misle da su uštede upitne
Za profesora Lulića, navedene brojke uštede i pospješivanje performansi pomalo su sumnjivi. Ili, jednostavnije rečeno, nemogući. “Istovremeno smanjenje potrošnje goriva, povećanje momenta odnosno snage motora i uz to smanjenje onečišćenja od 30 do 50 posto pa sve do čak 95 posto – pa to bi bila prava revolucija. Deseci tisuća inženjera u automobilskoj industriji rade na samo jednom od tih efekata i uspjesi se mjere u desetinkama postotka ili u najboljem slučaju nekoliko postotaka, a ovako velike promjene je stvarno teško za očekivati”, objašnjava nam Lulić.
Profesor Kozarac te brojke ne smatra uopće relevantnima. “Lako moguće da na nekim motorima i na nekim vozilima zaista dođe do takvih brojki, ali da li to ima ukupan utjecaj na smanjenje zagađenja grada Zagreba, ne mogu 100 posto tvrditi hoće li se ili neće to dogoditi jer nitko relevantan nije ispitao taj uređaj. Odlazak u stanicu za tehnički pregled i izvođenje nekih mjerenja bez da je prije toga jako dobro pripremljeno testiranje, nije relevantno i ne vrijedi. Takva testiranja moraju provoditi osobe koje su nepristrane i koje pritom, naravno, znaju što rade”, rekao nam je Kozarac.
“Inače, mjerenja emisija, da bi se ti podaci mogli koristiti za donošenje nekakvih značajnijih odluka, provode se promišljenim postupcima. Dakle kondicioniranjem motora. Na slikama s mjerenja emisija na Internet stranicama proizvoda Genijator možemo vidjeti da su mjerenja rađena na različitim temperaturama ulja. Promjenom temperature motora za 60 stupnjeva, primjerice s 20 na 80, može se promijeniti emisija motora tri do četiri puta”, objašnjava Kozarac.
Grad nije kontaktirao FSB za mišljenje
Kozarac kaže i kako bi volio znati tko će vršiti testiranja, budući da je Grad Zagreb najavio da će u projekt ući sa 100 vozila te da će se u pilot projektu vršiti i testiranja. “Tko su ti stručnjaci koji će vršiti testiranja? Tko su ti koji znaju o tome?”, pita se Kozarac. “Mi, primjerice, nismo uključeni u projekt. Mi smo u projektima izgradnje nacionalnog referentnog laboratorija za mjerenje štetnih emisija. Bilo bi dobro kada bi netko, kada već radi takav projekt, uključio i struku. Time bi se došlo do nekih značajnijih zaključaka”, kaže Kozarac.
Generalno rečeno, tvrde stručnjaci, problem grada Zagreba neće se riješiti uvođenjem čišćenja motora. “Čišćenjem se vozilo može vratiti na originalne, odnosno tvorničke vrijednosti onečišćenja. Primjerice, zamislimo da se na automobilu s vremenom dogodilo onečišćenje i da su te štetne emisije porasle, iako je to jako malo vjerojatni slučaj. Naime, centar za vozila svake godine kontrolira štetne emisije na automobilima u sklopu eko testa na tehničkom pregledu. Prema tome, država svake godine provjerava je li vozilo blisko onome kakvo je bilo izvorno, kada je izašlo iz tvornice. Ako je emisija vozila unutar dozvoljenih tolerancija u odnosu na izvorno vozilo, ono se smatra ispravnim i stoga se ne može očekivati da bi čišćenjem motora na takvom vozilu dobili značajno smanjenje štetnih emisija”, pojašnjava Kozarac.
Veći je problem stari vozni park
Dodaje kako se čišćenjem motora, vrlo vjerojatno, neće previše smanjiti onečišćenje, budući da Hrvatska naprosto ima stari vozni park. “Mi ćemo možda smanjiti štetnu emisiju automobila za neki postotak. Kažem možda, jer ovaj uređaj i sva ta testiranja koji oni pokazuju na svojim web stranicama nisu obavljena od strane neovisnih relevantnih ustanova, odnosno, barem ih nisu prikazali”, kaže Kozarac.
“Prema mojem iskustvu, u razgovorima sa svjetskim stručnjacima s područja izgaranja, nikad nisam čuo da će se dekarbonizacijom riješiti problem zagađenja. Uvođenjem novih tehnologija u što veći broj vozila možemo nešto napraviti. Stari auto može emitirati i do nekoliko puta više, pa čak i nekoliko desetaka puta više štetnih plinova nego što proizvodi noviji automobil”, objašnjava Kozarac. Kao jedno od mogućih rješenja, umjesto nekakvog obaveznog čišćenja svih vozila, Kozarac spominje ideju da se starijim vozilima, odnosno onima za koje se zna da su visoke emisije plinova imali i kad su bili novi, naprosto ograniči ulazak u centar grada.