Situacija s Meggleom postaje sve čudnija; sad osječki župan prijeti pritiscima. Evo što se događa
Svi su se uključili; od župana i ministrice do ostatka mljekarske industrije
Tvrtka Meggle sa sjedištem u Njemačkoj jučer je objavila da do kraja godine gasi svoju proizvodnju u Osijeku, pri čemu će raskinuti ugovore s kooperantima, ali i ugovore o radu sa 160 zaposlenih radnika. Vijest o tome odjeknula je u javnosti, ubrzo su krenuli istupi ljudi iz mljekarske industrije, suradnika i političara koji sada tvrde da iz kompanije nikad nisu spomenuli da postoji problem.
No, oni koji rade u mljekarstvu govore da tu industriju problemi pritišću godinama. U cijelu stvar se uključio i župan Ivan Anušić koji je jučer javno napao tvrtku, kritizirajući je što se proizvodnja tvornice seli u Kragujevac i Bihać, dok u Hrvatskoj ljudi ostaju bez posla. Ubacila se i ministrica, a u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori izašli su sa svojim navodnim rješenjem problema. U nastavku donosimo pregled slučaja koji je od jučer postao top tema.
Kako je Meggle počeo u Hrvatskoj
Tvrtka Meggle u Hrvatsku je stigla 1996. godine. Tada je na domaće tržište ušla putem distribucijskog centra s uredom u Matuljima. Tri godine kasnije, u suradnji s osječkom mljekarom IPK Mia, krenula je s proizvodnjom iz koje potom nastaje Meggle Mia. U rujnu 2004. Meggle Mia pripojila se mljekari IPK Mia te su poslovanje nastavile kao jedno poduzeće s novim nazivom Meggle Osijek. Krajem 2005. proizvodni pogon u Osijeku pripojen je tvrtki Meggle Adria, čime se osniva današnja tvrtka Meggle Hrvatska, sa sjedištem u Osijeku. Prema podacima s njihove internetske stranice, trenutno su treća mljekara u Hrvatskoj, a zapošljavaju oko 185 radnika.
Najava gašenja proizvodnje
Danas gotovo 15 godina nakon dolaska u Hrvatsku iz Megglea su objavili kako će restrukturirati poslovanje te ugasiti proizvodnju u Osijeku pri čemu će otkaz dobiti 160 radnika. U svom priopćenju su istaknuli kako će od 1. siječnja 2021. na hrvatskom tržištu “poslovati kroz novi model poslovanja”. Govoreći o radnicima, istaknuli su kako će sve odluke biti provedene uz socijalni dijalog, te da će im biti osigurane kvalitetne otpremnine.
S gašenjem proizvodnje u tvrtki su naveli da će raskinuti suradnje s kooperantima i dobavljačima sirovina, uz napomenu da će sve svoje obveze prema njima ispuniti. “Na hrvatskom tržištu je potražnja sirovog mlijeka kronično veća od ponude te će Meggle svojim pouzdanim dobavljačima, među kojima je i 200 malih seoskih domaćinstava, pomoći u brzom pronalasku novih kupaca ili otkupljivača”, naveli su.
Kako to objašnjavaju?
U Meggleu navode kako su odluku o gašenju proizvodnje odgađali više puta u posljednjih nekoliko godina. Nadali su se, pojašnjavaju, da će se “uvjeti poslovanja i okolnosti poboljšati”. Ističu da su se tijekom godina borili s brojnim krizama koje su imale negativan utjecaj na poslovanje, od krize aflatoksina, preko krize Agrokora do najnovije koronakrize. Istražili su, pojašnjavaju, sve opcije kako bi se proizvodnja nastavila, no na kraju su donijeli odluku da je ipak ugase. Pritom naglašavaju kako su u proteklih 15 godina u svoje poslovanje uložili više od 130 milijuna kuna.
Da problemi postoje već dugo, potvrdio je i predsjednik Udruge otkupljivača i prerađivača mlijeka CRO MILK, čiji je član i Meggle – Dalibor Janda. “Kada gledamo na situaciju na tržištu i što se sve događalo posljednjih godina, tu je situacija s Agrokorom, ali i koronavirus koja je pogodila ne samo mljekarski sektor Hrvatske nego i cijele Europe. Sigurno se zbog toga Meggle odlučio na ovakav potez”, kazao je tijekom svog gostovanja na Novoj TV. Ujedno je upozorio na problem nelojalne konkurencije.
“Na tržište dolazi mlijeko upakirano – UHT mlijeko, po cijeni od 3,75. S druge strane to je, kad gledate troškove, vrlo blizu cijeni mlijeka u otkupu. To je udar na nas, a tu je, uz mlijeko i maslac – i veliki dio proizvoda. Europska unija povećala je proizvodnju mlijeka”, rekao je Janda.
Kako su reagirali radnici?
Dok za samu industriju potez Megglea nije bio iznenađenje, odluka je bila iznenađenje za same radnike. Neki od njih javili su se u Glas Slavonije te su kazali kako u trenutku kada su ih sazvali da im priopće vijest nisu ni slutili što će se dogoditi. Vijest ih je iznenadila jer, kako su rekli, tvornica posljednjih mjeseci radi punim kapacitetima, a plaće i dodaci su uredno isplaćivani.
Župan ih je javno napao, najavljuje pritisak
Jučer je odmah istupio i osječko baranjski župan Ivan Anušić koji je dosta otvoreno napao domaću Upravu Megglea zbog ovog poteza. Kako je kazao, iznenađen je odlukom. Ustvrdio je da se iz Megglea unatrag tri godine, koliko je on na vlasti, nikada Županiji nisu obratili za pomoć niti upozorili da imaju probleme u poslovanju, a da sada otpuštaju 160 radnika. Podsjetio je da mljekarska tradicija kroz IPK Mia, s kojim je Meggle ušao u suradnju, u tom kraju postoji od 1949., te da je nedopustivo da se ugasi.
Tvrdi da je tvrtka Meggle “trebala osjetiti obvezu da probleme koje imaju komunicira prema županiji i posredno prema Vladi RH, osobito jer se proizvodnja iz Osijeka seli u Kragujevac i Bihać, gdje Meggle planira nastaviti s radom”. Informaciju o preseljenju, tvrdi Anušić, u Meggleu su prešutjeli. Pretpostavlja da ondje odlaze zbog jeftinijeg načina poslovanja.
Govoreći danas za Večernji list, kazao je kako je svjestan da ne mogu Meggleu određivati gdje će poslovati, ali da mogu napraviti pritisak na tvrtku. “Postoji način kako možemo izvršiti pritisak, a to ćemo svakako i učiniti. Nećemo dopustiti da ovo preko noći nestane jer smo se previše toga tijekom godina nagledali. Traju i pregovori s drugim firmama kako spasiti radna mjesta i preradu mlijeka u Osijeku”, kazao je Anušić te dodao kako je uspostavljen kontak s predsjednikom Uprave Megglea Mattisom Oetteleom s kojim bi se u utorak trebali naći na sastanku.
Krenulo je izvlačenje kooperanata
Vijest iz Megglea u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori su, pak, nazvali novim udarom na domaću proizvodnju mlijeka. “Budući da se radi o sektoru u kojem se posljednjih 13 godina kontinuirano događa pad proizvodnje, veliki broj proizvođača je odustao od proizvodnje, a samodostatnost proizvodnje mlijeka je u Hrvatskoj pala na oko 40 posto”, istaknuli su iz HPK iz kojeg su pozvali ministarstvo da reagira.
Ubrzo nakon poziva Hrvatske poljoprivredne komore i reakcije župana oglasila se i ministrica poljoprivrede Marija Vučković koja je kazala kako će se sastati s predstavnicima vodećih mliječnih industrija radi osiguravanja kontinuirane proizvodnje mlijeka na mliječnim farmama s kojih Meggle otkupljuje mlijeko. Po podacima koje je iznijela, radi se o 340 mliječnih farmi s ukupnom proizvodnjom od oko 26 milijuna kilograma mlijeka, odnosno oko 6 posto sveukupne količine mlijeka koja se na godišnjoj razini isporučuje u hrvatske mljekare. “Ministarstvo poljoprivrede će izvršiti sve potrebne aktivnosti i uložiti sve napore s ciljem očuvanja proizvodnje mlijeka na farmama kooperanata Meggle”, poručila je ministrica.
Pojavljuju se ideje o spašavanju
Dok je tako jedan dio javnosti, više onaj politički, vijest o gašenju proizvodnje Megglea zatekla, dio koji radi u mljekarskoj industriji ipak je, čini se, očekivao da će dugogodišnji neriješeni problemi na kraju završiti na sličan način. No, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori tvrde da imaju ideju kako bi se problem s Meggleom na neki način možda mogao riješiti. Iznio ga je Matija Brlošić.
“Ja mislim da je ovo jedinstvena prilika da proizvođači postanu suvlasnici i da u određenom dijelu otkupe tvornicu uz pomoć fondova EU. Iz sredstava za ruralni razvoj može se povući do 5 milijuna eura, kao što su radile Osatina, Žito, Pivac. U Austriji su u prerađivačkim postrojenjima vlasnici i primarni poljoprivredni proizvođači, pa zašto ne bismo i mi iskoristili ovakvu situaciju”, kazao je za Jutarnji list Brlošić. Njegov prijedlog zasad nitko nije komentirao.