Šonje je opet poentirao: Naši zdravstveni lideri ulijevaju povjerenje, no što vidimo u ekonomiji?
Renomirani analitičar sudjelovao je u virtualnoj raspravi ‘Ekonomski aspekti COVID pandemije u Hrvatskoj’
Velimir Šonje danas je, sa šefom SDP-ova Savjeta za gospodarstvo Josipom Ticom, sudjelovao u virtualnoj raspravi na temu ‘Ekonomski aspekti COVID pandemije u Hrvatskoj’, koju je organizirala glavna oporbena stranka.
Raspravljalo se o mogućim scenarijima razvoja pandemije u ekonomskom smislu. “Naši zdravstveni lideri za sada dobro komuniciraju situaciju u zemlji. Komuniciraju scenarije i na svaki potencijalni scenarij imaju odgovor. No za sada to isto nismo vidjeli u ekonomskoj sferi, u sferi kreacije ekonomske politike. Nisu nas uvjerili da za svaki scenarij imaju pripremljen odgovor i rješenje”, rekao je Šonje.
Ako ne završi s krajem travnja, bit će ozbiljno
Šonje je istaknuo i kako je izvjesno da se u ovom trenutku mnogo industrija zaustavlja, kao što je turizam, usporeni su uvoz i izvoz, a brojna poduzeća ozbiljno pogođena krizom. Ako bi ovakav scenarij bio završen do kraja travnja, procjenjuje, posljedice bi se dalo sanirati, no produljenje dramatične situacije bi imalo ozbiljne posljedice na gospodarstvo. U ekonomskim procjenama smatra da Hrvatska gubi ožujak, travanj i svibanj, a ključnim smatra lipanj.
Tica je istaknuo da s obzirom na važnost turizma za Hrvatsku, očekuje da se izvrši pritisak da se ide s radikalnijim mjerama kako bi se kriza završila do kraja svibnja. Iako turizam drži važnim sektorom, Šonje smatra da se mjere ne smiju isključivo podrediti spašavanju samo jednog sektora.
Nije naše gospodarstvo samo turizam
“Interesi svih drugih sektora u ovoj situaciji su puno veći i jači od samog sektora turizma, iako prihodi od turizma čine 20 posto BDP-a. Ne možemo se podrediti interesima isključivo jednog sektora i stiskati do srpnja kako bismo bili ‘korona free zona’, ako bi takvo stiskanje stvaralo dramu u nekom drugom sektoru. Primjerice industrija i transport imaju svoj život koji je neovisan od turizma, gospodarstvo je puno heterogenije nego što se to obično misli”, rekao je Šonje.
Ističe da nas borba s virusima ne treba sprječavati da budemo uspješno gospodarstvo, ako imamo pametne politike i ako dobro radimo.
“U financijskom dijelu je ključno to što HNB pazi da tečaj ne probije granicu od 7,6 i u tu svrhu oni troše rezerve. Imali smo četiri intervencije u posljednjih tjedan dana, potrošeno je 1,7 mrld. eura. Kada bi se to probilo, prijeti nam financijska kriza koja bi se nadovezala na ovu zdravstvenu i onda bi stvari još bile gore”, rekao je Šonje.
Prioritet je maksimalno očuvati zaposlenost
U najgorem scenariju, navodi, da bi što prije trebalo prići sklapanju aranžmana s Europskom komisijom, MMF-om i Svjetskom bankom da se složi paket kreditnih linija koje bi Hrvatska imala na raspolaganju u periodu prilagodbe. U realnom okviru, treba projicirati koje uvozne robe nećemo moći nabaviti ili će biti toliko skupe da poduzetnici pokrenu proizvodnju u zemlji i onda upravljati da se u zemlji stvore pogoni za proizvodnju maski, rukavica, dezinfekcijskih sredstava i drugih stvari.
Oba ekonomista smatraju da je trenutni prioritet da se maksimalno očuva zaposlenost i da se održe redovne isplate plaća. Vladajući su govorili o odgodama plaćanja doprinosa. Treba u naredna dva mjeseca tvrtke osloboditi potpuno ili od dijela plaćanja doprinosa, pomoći poduzetnicima da smanje trošak, kako bi zadržali zaposlene.