Spotify je konačno predao papire za izlazak na burzu

Kompanija se odlučila na neuobičajenu i rizičniju metodu izravnog izlistavanja

Daniel Ek, CEO of Spotify, speaks to reporters at a news conference on May 20, 2015 in New York. Streaming leader Spotify on Wednesday announced an entry into video and original content, hoping to expand its reach beyond music. Spotify, by far the largest company in the booming streaming industry, said it was updating its platform to support videos and would offer news and other non-music content provided by major media companies. AFP PHOTO/DON EMMERT / AFP PHOTO / DON EMMERT
FOTO: AFP

U srijedu, najveći svjetski glazbeni streaming servis konačno je američkoj komisiji za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima predao dokumente za javno izlistavanje na burzi. Spotify će se izlistati pod burzovnom kraticom “SPOT”, no s pomalo neuobičajenom i rizičnijom metodom izravnog izlistavanja, umjesto inicijalne javne ponude (što je poznato pod engleskom kraticom IPO), piše NYT. U praksi to znači da Spotify neće stvoriti nove dionice koje će prvo ponuditi bankama i Wall Streetu, pa tako neće ni prikupiti svježi novac ulagača, nego će sve već postojeće dionice izaći na burzu i postati dostupne za trgovanje.

Zbog toga će mali i veliki investitori imati jednaku priliku za kupnju, odnosno, Spotify će izbjeći posrednika u prodaji dionica. Dionice će na tržište doći ranije nego kada bi ih ponudili putem inicijalne javne ponude. Taj potez je riskantniji jer Spotify mora biti uvjeren da će investitori kupiti dovoljno dionica kako bi došli do svojeg cilja od milijardu dolara, koji se naravno može promijeniti što će se približavati datum izlistavanja.

Koliko trenutno vrijedi?

Spotify trenutno broji više od 159 milijuna dnevno aktivnih korisnika, od kojih je 71 milijun pretplatnika premium usluge. Korisnici su podijeljeni (službeno) u 61 zemlju. Ukupno gledajući, Spotify je oko dva puta veći spram svojeg najvećeg konkurenta, Apple Musica. Kompanija nije precizirala koju će početnu cijenu imati njihove dionice, niti koliko će ih biti dostupno. Prema kalkulacijama Reutersa, Spotify trenutno vrijedi oko 19 milijardi dolara, no NYT procjenjuje vrijednost na 23 milijarde dolara.

Tijekom 2017. godine imali su prihode od skoro 5 milijardi eura, što je sasvim pristojan rast spram 2,95 milijardi eura iz 2016. godine. Međutim, neto gubitak im je također narastao, s oko 650 milijuna dolara u 2016. godini na čak 1,5 milijardi dolara u prošloj. Daleko najveći trošak predstavlja licenciranje muzike od izdavačkih kuća, na što su od osnutka tvrtke 2008. pa sve do kraja prošle godine potrošili više od 10 milijardi dolara.

Mogući problemi u budućnosti

U budućnosti, Spotify bi se mogao susresti s nekoliko problema. Kompanija ne proizvodi nikakav hardver koji u sebi ima ugrađen njihov streaming servis, istaknuli su u dokumentima predanim komisiji. Apple, primjerice, svoju streaming uslugu Apple Music postavlja kao zadanu (defaultnu) uslugu na svim svojim uređajima, od iPhonea do novog zvučnika HomePoda. Time si je Apple osigurao način za konstantni rast Apple Musica. Jednostavnije rečeno, što više uređaja prodaju, to su veće šanse da će im rasti broj pretplatnika.

Uz hardver, Spotify bi mogao ući u probleme s glazbenim kućama i nositeljima autorskih prava. Ako njihov servis postane još profitabilniji nego sada, moguće je da će nositelji licenci htjeti naplatiti veće tantijeme za svoju glazbu. Spotify bi zbog toga mogao povisiti cijenu pretplata ili povećati broj reklama, što bi na kraju moglo dovesti do pada broja korisnika. Ne pomaže im ni tužba izdavačke kuće Wixen Music Publishing od 1,6 milijardi dolara.

Streaming je spasio glazbenu industriju

U pismu koje je priložio uz papire, osnivač Spotifya Daniel Ek napisao je kako je misija kompanije “otključavanje potencijala ljudske kreativnosti davanjem milijunima kreativnih umjetnika šansu za zarađivanje od njihove umjetnosti, a milijardama obožavatelja šansu za uživanjem u njihovoj glazbi”. Za glazbenu industriju, Spotify je bio jedan od ključnih faktora. Među prvima su popularizirali model streaminga glazbe, a svojim konstantnim rastom oko 2015. godine pomogli zaustaviti dotadašnji pad tržišta glazbe.

U Americi, preko dvije trećine zarade od glazbe se pripisuje streamingu na platformama poput Spotifya, Apple Musica, YouTubea i SoundClouda. Međutim, mnogi izvođači su skeptični, jer streaming usluge uglavnom više isplaćuju mainstream glazbenike, dok drugi glazbenici van sfere pop glazbe nisu dovoljno kompenzirani, ističe NYT.