Nekad je nužno odabrati stranu

Što Airbnb znači za hrvatski turizam i još par dosta zanimljivih stvari s OMGcommerce konferencije

Kako je Airbnb u Hrvatskoj postao digitalni nastavak zimmer frei prakse

OMGcommerce
FOTO: Luka Travaš

Jedna od važnijih tema na kojoj se raspravljalo na ovogodišnjem izdanju Netokracijine OMGcommerce konferencije, kojoj je Telegram medijski parter, jest digitalno poslovanje u turizmu, što Airbnb i slična disruptivna rješenja znače za hrvatski turizam i kako digitalni kanali mogu pomoću u održavanju dobrih odnosa s turistima.

O digitalnoj disrupciji turizma u Hrvatskoj pričao je Siniša Topalović iz konzultantske kuće Horwath HTL. Glavna tema njegovog izlaganja bila je ekonomija dijeljenja, odnosno u konkretnom slučaju onlina platforma Airbnb i utjecaj na hrvatski turizam. Airbnb je lansiran 2008. godine i od tada je neprestanim širenjem postao ono što je danas – planetarno popularna platforma s oko dva milijuna smještajnih jedinica koje se iznajmljuju u 191 zemlje. I dalje bilježi fanatastičan rast.

Zašto Airbnb i dalje ostvaruje golemi rast?

Kao glavne razloge, osim povoljnije cijene smještaja i jednostavne dostupnosti različitih opcija, spomenuo je još jedan faktor zašto se ljudi odlučuju na Airbnb – zbog toga što platforma nudi smještaj izvan strogih turističkih centara, u rezidencijalnim dijelovima određenih destinacija.

Samim time, korisnici imaju priliku doživjeti puno autentičniji ugođaj od odsjedanja u generičkim hotelima. “Gosti žele doživjeti lokalnu kulturu i umjetnost, lokalne objekte u koje ne dolaze svi turisti, ali i pronaći male skrivene trgovine”, objašnjava. Osim toga, Airbnb s fotografijama ponuđenog smještaja, nešto je manja mogućnost da će turisti doživjeti negativna iznenađenja. Ne manje važno, korisnici na platformi mogu provjeriti druga iskustva.

Situacija u Hrvatskoj

Da je Airbnb već snažno prisutan na našem tržištu govore i brojke o ponudama za smještaj u četiri hrvatska grada. Prema podacima koje je prezentirao Topalović, u Dubrovniku je 24. svibnja bilo 2047 aktivnih jedinica, a 31. svibnj, tjedan dana kasnije, 2388. U Splitu je broj dostupnog smještaja u tom istom razdoblju narastao s 1886 na 2340, u Zadru s 1181 na 1283, a u Zagrebu se broj smještajnih jedinica u tjedan dana povećao s 968 na 1014. Kako se u samo četiri grada u Hrvatskoj oscilira u tisućama smještajnih jedinica, to najbolje govori o fleksibilnosti platforme, koja se mijenja ovisno o potražnji i sezoni.

Popunjavanje budžeta ili ozbiljan biznis

Raspravljalo se i o tome je li u pogledu Airbnba riječ o popunjavanju kućnog budžeta ili se sve skupa pretvorilo u ozbiljan biznis. U pogledu Airbnba se, slično kao i u slučaju Ubera, redovito vode sporovi s lokalnim vlastima u određenim destinacijama, primjerice Francuskoj, no na to treba gledati kao na evoluciju turističkog biznisa.

Airbnb je još prošle godine, pod pritiskom lokalnih vlasti je već u mnogim američkim i europskim gradovima vlasti počeo primijenjivati regulativu o naplati boravišnih taksi kojui proslijeđuje u gradski proračun.

Prilagođavanje regulativi

“Možemo zatvoriti oči i reći da nas se to ne tiče, ali to se događa s ili bez zakona. Hotelijeri i zakonodavci to ne smiju maknuti s uma”, kaže Siniša, i dodaje da nije potrebno posezati za ekstremnim mjerama nego jednostavno treba osigurati poštenu tržišnu utakmicu.

Airbnb je u većini europskih gradova doživio sličan tretman kao i Uber – gradske vlasti i tradicionalni hotelijeri tražili su zabrane i tvrdili da je riječ o nelojalnoj konkurenciji. Stoga je Airbnb bio prisiljen na prilagođavanje regulativi i počeo naplaćivati boravišne pristojbe i prosloijeđivati ih u gradski proračun.

Digitalni nastavak zimmer frei prakse

Topalović je zaključio da je Airbnb u Hrvatskoj svojevrsni stiliziraniji, ali logičan i očekivan digitalni nastavak onoga što se u Hrvatskoj u osamdesetima i devedesetima bili zimmer frei natpisi u hrvatskim turističkim destinacijama. Iako nije bilo interneta, sobe i apartmani su se i tada iznajmljivali strancima koji su dolazili na godišnji odmor. No zimmer frei je u svojem digitalnom izdanju, mnogo transparentniji, iznajmljivači nisu u crnoj zoni i na raspolaganju imaju znatno moćniji kanal prodaje.

https://twitter.com/blaz_zavrl/status/737990675778637824

Kako se digitalni kanali, ne samo Airbnb mogu iskoristiti za povećanje vjernosti turista, odnosno na koje ih se načine može navesti da se ponovno vrate u Hrvatsku, razgovaralo se na panelu Kako povećati vjernost turista u Hrvatskoj – digitalnim ‘loyalty’ programima.

Sudjelovali su Emanuel Tutek iz Horwath HTL-a, Marko Mišulić osnivač i direktor tvrtke Rentlio koja malim izdavačima nudi web aplikaciju za sustav upravljanja malim objektima u turizmu, Damir Knežević iz Hoteze, firme koja je lansirala softver za hotele koji omogućava korisnicima da jednostavnije pronalaze informacije o uslugama hotela, omogućiti komunikaciju s recepcijom, rezervirati termin za masažu u hotelskom wellnessu i pomoći u riješavanju eventualnih problema. Na panelu je sudjelovala i Martina Rumin iz Valamara.

Sudionici su zaključili da je glavni način na koji ćete navesti turiste da se vrate jer personalizirani pristup, što se danas pomoću digitalnih alata itekako može postići, bez obzira na to je li riječ o hotelskim lancima, apartmanima ili manjem smještaju.