Što nas čeka nakon pandemije? EU uvodi nove poreze i nastavlja borbu protiv Googlea i Facebooka
Najavljuje se tri nova poreza kojima bi se financirali planovi oporavka nakon pandemije
Europska unija već dulje vrijeme razmatra uvođenje digitalnog poreza. Smatraju da velike tehnološke kompanije, poput Googlea, ne plaćaju pravednu razinu poreza. Pitanje oporezivanja digitalne ekonomije posebno je došlo do izražaja u pandemiji, kada su mnoge kompanije iz tog sektora doživjele procvat, dok su istovremeno mnogi drugi sektori propadali
Mehanizam za oporavak i otpornost, kojim EU želi ojačati ekonomije zemalja članica nakon pandemije, vrijedan je 750 milijardi eura, a financirat će se zaduživanjem. Vraćanje duga Europska unija namjerava financirati uvođenjem novih poreza.
Ideja je bila da se novac iz Mehanizma koristi za ulaganja i reforme koje bi trebale pomoći oporavku europskih ekonomija, između ostalog kroz zelenu i digitalnu tranziciju.
Dio novca će države članice dobiti kao bespovratna sredstva, a dio kao kredite. Hrvatska, kao što znamo, ukupno na raspolaganju ima preko 6 milijardi eura.
Kritike na Nacionalni plan oporavka
Hrvatski Nacionalni plan oporavka bio je prilično kritiziran, pogotovo od strane poduzetnika, zbog načina na koji je novac raspoređen. Naime, u Nacionalnom planu veći dio predviđen je za projekte javnog sektora, za koje mnogi smatraju da neće donijeti željene efekte, a postoji opasnost i da ne budu završeni na vrijeme.
Sredstva koja će EU prikupiti zaduživanjem, kako bi financirala Mehanizam oporavka i otpornosti, otplaćivat će se iz budućih proračuna EU. Predviđeno je da se s otplatom krene od 2027. godine i najkasnije do 2058.
Za nove poreze, koji bi trebali biti predloženi u srpnju u europskim institucijama smatraju da će, osim vraćanja duga za financiranje Mehanizma oporavka i otpornosti, doprinijeti i pravednijem oporezivanju.
Dugovi će se vraćati novim porezima
Jučer je potvrđeno da će Europska komisija podnijeti prijedloge za tri nova poreza. Predložit će oporezivanje ugljičnog dioksida, digitalni porez, te proširenje sustava trgovanja emisijama ugljičnog dioksida.
Što se tiče oporezivanja ugljičnog dioksida, to bi trebalo funkcionirati tako da se oporezuju proizvodi uvezeni iz zemalja izvan EU, iz zemalja koje ne naplaćuju tu vrstu poreza.
Ideja je da se tako korigira cijena, odnosno da se europski proizvođači koji plaćaju taj porez izjednače s onima izvan EU, iz zemalja u kojima takav porez ne postoji.
EU nastavlja obračun s tech divovima
Europska unija već dulje vrijeme razmatra uvođenje digitalnog poreza. Smatraju da velike tehnološke kompanije, poput Googlea, ne plaćaju pravednu razinu poreza. Pitanje oporezivanja digitalne ekonomije posebno je došlo do izražaja u pandemiji, kada su mnoge kompanije iz tog sektora doživjele procvat, dok su istovremeno mnogi drugi sektori propadali.
I prije tri godine Europska komisija predlagala je uvođenje digitalnog poreza od 3 posto, no to je naišlo na negativnu reakciju SAD-a, odakle je većina tehnoloških kompanija. Kao argument za dodatno oporezivanje digitalne ekonomije, EU je isticala podatak da digitalne kompanije u prosjeku plaćaju porez od oko 9 posto, dok se za druge tvrtke ta brojka penje preko 23 posto.
Također, sustav EU za trgovanje emisijama mogao bi doživjeti proširenje na zračni i pomorski promet. Naime, poduzećima se u obliku dozvola dodjeljuje ukupna količina dopuštenih emisija kojima se može trgovati. Do sada je u tom sustavu bila teška industrija i elektrane, a sada bi u njega mogli biti uključeni i dijelovi prometnog sektora.