Što se zbiva s prodajom Kraša? Stvar je sve zamršenija, posebno kad im proučite poslovanje
Prema relevantnim pokazateljima, Kraš posluje znatno neefikasnije od konkurenata iz regije
U nekoliko mjeseci priča o prodaji Kraša pretvorila se u poslovno-politički triler koji uključuje optužbe za insajdersko trgovanje dionicama, tržišno nadmetanje, nacionalne tenzije i beskonačna medijska prepucavanja. U suštini sage stoji naizgled banalno pitanje: koliko danas vrijedi dioničko društvo Kraš?
Nakon višemjesečnih burzovnih previranja i nadmetanja zainteresiranih kupaca, pitanje stvarne vrijednosti vodeće hrvatske konditorske kompanije sve je zamršenije. Najveći pojedinačni dioničar Kraša i jedan od kandidata za preuzimanje, Mesna industrija braće Pivac, ponudila je 430 kuna po dionici.
Za ponudu braće Pivac iz rujna ove godine Uprava Kraša kazala je da je smatra preniskom, iako ju je prije manje od godinu dana procijenila na 400 kuna. S druge strane, Kappa Star grupa srpskog poduzetnika Nebojše Šaranovića za dionicu Kraša spremna je dati 1050 kuna, gotovo dva i pol puta više – no, pojedinačni dioničari, većinom zaposlenici Kraša, zasad se ne odlučuju za Kappu.
Prihodi Kraša iznimno stabilni tijekom godina
Osjetna razlika u ponudama ukazuje na različite startne pozicije dvaju pretendenata, a vjerojatno i procjene mogućih sinergija i budućeg poslovanja.
Kraš je, kao što znamo, jedan od najjačih hrvatskih brendova; pojedini njegovi proizvodi gotovo su legendaran dio nacionalne svijesti i pop-kulture. Osim tog snažnog sentimenta, kojeg ne valja zanemariti, odgovor na pitanje o vrijednosti Kraša i toliko različitim ponudama za njegove dionice krije se u podacima o poslovanju.
Posljednjih nekoliko godina poslovanje Kraša iznimno je stabilno: s milijardu i 32 milijuna kuna u 2017. godini, konsolidirani prihodi lani su neznatno pali, na milijardu i 22 milijuna. Prije deset godina Kraš je prihodovao milijardu i 52 milijuna kuna, a pad od tada iznosi 2,8 posto. U tom periodu svjetska konditorska industrija ostvarivala je prosječni godišnji rast od oko 2 posto.
Profitne marže Kraša nešto su problematičnije. Iako je prošlogodišnji rezultat bio 66 posto veći nego godinu ranije, on je još uvijek ispod prosjeka sličnih kompanija u regiji. U 2018. godini neto dobit iznosila je 50 milijuna kuna, odnosno 4,8 posto, što je istaknuto povećanje prema prethodnim godinama, kada se kretala oko 2 posto (najgore je bilo 2015., kad je iznosila 1,3 posto).
Konkurenti imaju osjetno veće profitne marže
U ovim rezultatima vjerojatno se nalazi razlog visoke ponude Kappa Star grupe. Njihova tvrtka Jaffa iz Crvenke prošle je godine prihodovala 342 milijuna kuna, uz profitnu maržu od 10 posto. Godinu dana ranije, uz dva i pol puta manje prihode, Jaffa keksi ostvarivali su višu profitnu maržu i veću apsolutnu dobit od Kraša.
Slično je s ostalim proizvođačima slatkiša i čokolada u regiji. Srpska tvrtka Bambi, u vlasništvu Coca-Cole HBC-a, posljednje dvije godine ostvarivala je profitnu maržu od 17 i 18 posto. Beogradski Štark, proizvođač slatkiša i čokolada u vlasništvu Atlanticove Droge Kolinske, prošle je godine imao profitnu maržu gotovo dvostruko veću od Kraševe, 9,2 posto.
Zvečevo je prošle godine ostvarilo profitnu maržu od 5 posto, a lošiji od Kraša u krajnjem rezultatu bio je osječki Kandit, s maržom manjom od 1 posto. Kandit, međutim, ima višu EBITDA maržu – operativna dobit, prije obračuna kamata, poreza i amortizacije – 12,1 posto prema Kraševih 11,4 posto.
Kappa i Pivac misle da Kraš mora poslovati bolje
EBITDA je inače metrika kroz koju se najčešće računa vrijednost neke kompanije, posebno onih koje nisu na burzi, s obzirom na to da najbliže održava višak stvoren kroz poslovanje. S 23 posto EBITDA marže u 2018., Zvečevo je bilo dvostruko bolje od Kraša, Bambi gotovo trostruko, a bolje od Kraša stoje i ostale konditorske kompanije iz regije poput Štarka, Jaffe i Pionira.
Za pretpostaviti jest da predstavnici Kappa grupe smatraju kako mogu značajno optimizirati poslovanje Kraša, odnosno postizati iste profitne marže kao u svojim kompanijama koje djeluju u konditorskom sektoru. Ako je njihova procjena barem donekle točna – a rezultati kompanija u regiji daju im za pravo – dva i pol puta viša cijena po dionici više ne zvuči toliko nerazumno.
Mesna industrija braće Pivac, najveći dioničar Kraša, također smatra da se poslovanje može unaprijediti. U obrazloženju uz javnu ponudu kazali su: “Kraš ima snažan potencijal da, uz daljnja ulaganja, postigne znatno bolje poslovne rezultate te zadrži i dodatno ojača svoj položaj na domaćem, regionalnom i svjetskom tržištu”.
Uprava Kraša hvali moguću sinergiju s braćom Pivac
Uz to, vjerojatno računaju na određenu naklonost dioničara-zaposlenika. Iako su njihovu ponudu od 430 kuna ocijenili preniskom, menadžment Kraša pozitivno se izjasnio po pitanju moguće sinergije s braćom Pivac. “Njihovi strateški planovi kompatibilni su s dugoročnim i kratkoročnim planovima Kraša”, kažu u dokumentu o javnoj ponudi.
Prema svemu sudeći, ni vodstvo Kraša nije sigurno u cijenu koju mogu postići. Tijekom posljednje dokapitalizacije prije manje od godinu dana, kada je emitirano 125 tisuća novih dionica, cijenu su postavili na 400 kuna (većinu izdanja upisala su upravo braća Pivac, 94 posto novih dionica, čime su svoj udio povećali s 25 na 30,7 posto). Danas za 430 kuna kažu da je prenisko u odnosu na prosječnu cijenu dionice na burzi od 427 kuna.
Prije nekoliko dana hrvatski i srpski mediji objavili su kako je Kappa Star grupa došla do više od 25 posto dionica Kraša, za što je uložila oko 400 milijuna kuna. Prelazak granice od 25 posto u poduzeću izlistanom na burzi inače bi značio da Kappa po zakonu mora objaviti ponudu za preuzimanje – no, kako braća Pivac imaju više dionica od njih, zakon ih oslobađa te obveze.
Srpski mediji nagađaju o netržišnim preprekama
Tko će na kraju uzeti kontrolni paket Kraša? Ponuda braće Pivac važeća je do kraja ovog mjeseca, nakon čega će biti jasnije koliko će se malih dioničara odlučiti za njih. Dokle god ima manji postotak udjela od njih, Kappa grupa nije dužna formalno objaviti svoju ponudu, a još krajem rujna rekli su kako to ne namjeravaju napraviti dok ih zakon na to ne obveže.
U međuvremenu su se u medijima pojavile spekulacije o mogućem insajderskom trgovanju dionicama; portal Index objavio je kako je prokuristica Marica Vidaković kupovala dionice neposredno prije ponude braće Pivac. Srpski mediji nagađaju o mogućim netržišnim preprekama Kappinom ulasku u Kraš, a tportal prenosi nagađanja o mogućem dogovoru braće Pivac i Nebojše Šaranovića.
Čitavu situaciju kompliciraju široke ovlasti Nadzornog odbora i Uprave. Kao što je pisao Jutarnji list, prema statutu iz 2003. godine, Uprava i Nadzorni odbor Kraša imaju pravo samostalno, bez skupštine, dodatno dokapitalizirati društvo i isključiti pravo prvenstva određenih dioničara pri upisu dionica.
‘Nejasno zašto Uprava ima tako široko ovlaštenje’
Na mogućnost da se takav instrument primijeni kao zaštita od preuzimanja, vlasnik Kappa grupe Šaranović reagirao je oštro. “Nejasno je zašto je Upravi dano tako široko ovlaštenje, bez ikakvih smjernica o cijeni dionica, pa čak i s mogućnošću isključenja prava prvenstva samo nekim dioničarima”, kazao je za Jutarnji.
“Očekujemo da Kappa Star Limited ima jednak tretman kao svi drugi dioničari Kraša. Vjerujemo da se ova odredba, odnosno ovlaštenje dano Upravi, neće zloupotrijebiti time što bi bilo koji dioničar bio isključen iz prava prvenstva ili što bi nove dionice bile izdane po neprimjereno niskoj cijeni”, izjavio je Šaranović.
Relevantni izvještaji o svjetskoj konditorskoj industriji predviđaju daljnji rast prihoda, uz prosječnu stopu rasta od 3 do 4 posto godišnje do 2025. godine.