Subvencije za stambene kredite dižu cijene stanova. Imaju li te mjere onda ikakvog smisla?
Država je dosad isplatila 460 milijuna kuna subvencija. Financijski stručnjak tumači rezultate
U ponedjeljak je krenula nova runda natječaja za subvencionirane stambene kredite APN-a. Odaziv je, kao i do sada, vrlo velik. Već prvog dana banke su u ime svojih klijenata predale oko 600 zahtjeva, a ukupno će u sklopu ovog natječaja biti podijeljeno subvencija u iznosu od 50 milijuna kuna.
Inače, subvencija se može dobiti za kupnju stana ili kuće, ili gradnju kuće do najviše 1500 eura po četvornom metru, s time da je najviši iznos kredita 100 tisuća eura. Rok otplate kredita je najmanje 15 godina, a subvencije, koje se kreću od 30 do 51 posto rate kredita, ovisno o stupnju razvijenosti mjesta, mogu dobiti osobe mlađe od 45 godina, koje ne posjeduju stan ili kuću.
Do sada je po ovom modelu isplaćeno 460 milijuna kuna subvencija
Ovakav model subvencija uveden je 2017. godine, do sada je odobreno više od 17.500 zahtjeva, a na ime subvencija isplaćeno je 460 milijuna kuna. Iako se na prvo pogled čini da se radi o pozitivnoj mjeri, koja građanima olakšava kupnju vlastite nekretnine, kritičari smatraju da ima upravo suprotan učinak – da zbog tih subvencija dolazi do poskupljenja nekretnina.
Do takvog zaključka došli su i stručnjaci Hrvatske narodne banke, u članku objavljenom još prošle godine. Analizirali su kretanje cijena i potražnju za nekretninama u razdoblju od 2015. do kraja 2019. godine te su primijetili da su subvencije poremetile uobičajenu dinamiku zaključivanja transakcija kupoprodaje nekretnina,. da su one postale koncentrirane u mjesecima predavanja zahtjeva za subvencije i da su se u tim razdobljima povećavale i cijene.
S jedne strane kupci dobiju subvenciju, a s druge strane poraste cijena “kvadrata”
Tako da korisnici kredita s jedne strane dobiju subvenciju, a onda skuplje plate nekretninu, pa je pitanje imaju li uopće koristi od te mjere. A u posebno nepovoljan položaj stavlja one koji kupuju nekretnine koji iz nekog razloga nisu dobili subvencije zbog kojih je došlo do rasta cijena nekretnina.
Financijski stručnjak Andrej Grubišić kaže da uz svaku državnu intervenciju ide i interesna skupina kojoj takva situacija odgovara, a u ovom slučaju su to graditelji stanova. Kaže da se radi o čisto populističkoj mjeri i također smatra da je vrlo upitno pomaže li ona uopće korisnicima subvencija, s obzirom na to da potiče rast cijena nekretnina.
Grubišić: Mjera je nepravedna, nepoštena i diskriminatorna
“Apsolutno je nepravedno, nepošteno i diskriminatorno da državni birokrat, činovnik, može kroz poreze prisilno nekome uzeti novac, jedan dio legalno zadržati za sebe, za svoju plaću i ured, a ostatak po vlastitoj odluci i kriterijima dijeliti onima za koje misli da treba dijeliti: Veliki sam protivnik ove i svih drugih subvencija. Rješenje nije nekome uzeti da bi nekom drugom dali, nego smanjiti poreznu presiju. Činjenica je da je namet na cijenu novoizgrađenog stana 25 posto. Ako je cijena 10, 2 od tih 10 je PDV”, kaže Grubišić.
Dodaje i da su problemi subvencija višedimenzionalni, ali da je apsolutno ključni problem to što država bira “pobjednike”, a svi ostali to moraju financirati. “Znači, netko kroz porez financira kupnju tuđeg stana, i još svoj plaća skuplje”, kaže Grubišić.
Inače, na kritike da mjera poskupljuje cijene stanova, u ponedjeljak se na konferenciji za novinare osvrnuo i ministar graditeljstva Darko Horvat koji je rekao da je najviše takvih kritika čuo od onih kojima nekretnina ne treba, dok oni koji su stan ili kuću kupili uz subvencije, imaju pohvale za ovu mjeru.