Takav ishod je, zapravo, očekivan s obzirom na to da su od samog početka pravni stručnjaci tvrdili da inspekcije imaju vrlo labave zakonske temelje za kažnjavanje poduzetnika zbog podizanja cijena nakon uvođenja eura.
Htjeli kaznama suzbiti inflaciju
Sredinom siječnja, nakon što je uveden euro, Vlada je na teren poslala inspekcijske službe, kako bi utvrdili tko je i zašto podizao cijene. Dijelom je to bilo motivirano kontrolom eventualnih nepravilnosti preračunavanja iz kuna u eure, a dijelom i zato što je Vlada na taj, prilično blesav način, htjela suzbiti inflaciju.
Zakonom o uvođenju eura zabranjeno je pogrešno preračunavanje cijena iz kuna u eure, ali se po tom zakonu ne može kažnjavati, ako je netko podigao cijenu iz drugih razloga. Stoga su inspekcijske službe, kako bi ipak kaznile one koji su nakon nove godine promijenili cijene, pribjegle vrlo upitnom tumačenju Zakona o zaštiti potrošača, prema kojem je podizanje cijena “nepoštena poslovna praksa”.
Odmah je sve bilo posve jasno
U vrijeme kada se to događalo, konzultirali smo nekoliko pravnika o tom pitanju i oni su bili suglasni da se po Zakonu o zaštiti potrošača ne može kažnjavati poduzetnika samo zato što je podigao cijenu svojih proizvoda i usluga i da je u zakonu vrlo jasno definirano što je to nepoštena poslovna praksa. To je sada potvrdio i prvostupanjski sud.
U obrazloženju presude Sud je utvrdio da se frizerski salon nije prekršio Zakon koristeći nepoštenu poslovnu praksu, jer su imali uredno istaknut cjenik, na kojem su bile istaknute cijene u eurima i u kunama, jasno i čitljivo, te da njeni klijenti nisu ni na koji način dovedeni u zabludu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
‘Ne spada pod nesretne okolnosti’
Osim toga, Sud je naveo i da se uvođenje eura ne može podvesti pod “nesretne ili druge okolnosti” koje su navedene u Zakonu o zaštiti potrošača, a prema kojima bi se okrivljenika moglo osuditi zbog korištenja agresivne poslovne prakse uznemiravanjem, prisilom ili prijetnjom.
Vidjet ćemo hoće li ova priča završiti i jednakom pravomoćnom presudom, no za sada je ocjena suda da potrošači nisu ugroženi ako ih se ne prisiljava na šišanje i izradu pramenova, i ako unaprijed znaju koja će biti cijena usluga. I to se čini sasvim razumnim.
Tri tisuće eura kazne za tri kune
S druge strane, kazne koje izriču razne državne inspekcije često su nerazumne. Konkretno, prekršaj je u ovom slučaju bilo podizanje cijene bojanja kose i frizure kratke kose za 0,45 posto, sa 150 kuna na 150,69 kuna ili 20 eura. Cijena ženskog šišanja podignuta je s 50 kuna, na 52,74 kune ili 7 eura, što je porast cijene za 5,42 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kazna za ovo zlodjelo, prema rješenju inspekcije trebala je biti ukupno preko tri tisuće eura. Frizerski salon, kao pravna osoba, trebao je platiti oko 1990 eura, dok je frizerka, kao odgovorna osoba trebala platiti oko 1300 eura. Da državna administracija na isti način, zbog pogrešaka u radu krene kažnjavati svoje zaposlenike, ubrzo bi ih polovica završila u bankrotu.
Sud oslobodio frizerku kazne zbog podizanja cijena i u obrazloženju pokopao sulude ideje ove države
Da državna administracija na isti način, zbog pogrešaka u radu krene kažnjavati svoje zaposlenike, ubrzo bi ih polovica završila u bankrotu
Nakon što je uveden euro, Vlada je na teren poslala inspekcijske službe, kako bi utvrdili tko je i zašto podizao cijene. Dijelom je to bilo motivirano kontrolom eventualnih nepravilnosti preračunavanja iz kuna u eure, a dijelom i zato što je Vlada na taj, prilično blesav način, htjela suzbiti inflaciju
Prije otprilike mjesec dana objavljena je presuda prema kojoj je vlasnica frizerskog salona Sabina Samaržija oslobođena optužbe zbog neopravdanog podizanja cijena nakon uvođenja era, odnosno nepoštene poslovne prakse. Sada je objavljeno i obrazloženje te presude u kojem je detaljno obrazloženo zašto prvostupanjski sud kaznu koju je napisao Inspektorat smatra neutemeljenom.
Takav ishod je, zapravo, očekivan s obzirom na to da su od samog početka pravni stručnjaci tvrdili da inspekcije imaju vrlo labave zakonske temelje za kažnjavanje poduzetnika zbog podizanja cijena nakon uvođenja eura.
Htjeli kaznama suzbiti inflaciju
Sredinom siječnja, nakon što je uveden euro, Vlada je na teren poslala inspekcijske službe, kako bi utvrdili tko je i zašto podizao cijene. Dijelom je to bilo motivirano kontrolom eventualnih nepravilnosti preračunavanja iz kuna u eure, a dijelom i zato što je Vlada na taj, prilično blesav način, htjela suzbiti inflaciju.
Zakonom o uvođenju eura zabranjeno je pogrešno preračunavanje cijena iz kuna u eure, ali se po tom zakonu ne može kažnjavati, ako je netko podigao cijenu iz drugih razloga. Stoga su inspekcijske službe, kako bi ipak kaznile one koji su nakon nove godine promijenili cijene, pribjegle vrlo upitnom tumačenju Zakona o zaštiti potrošača, prema kojem je podizanje cijena “nepoštena poslovna praksa”.
Odmah je sve bilo posve jasno
U vrijeme kada se to događalo, konzultirali smo nekoliko pravnika o tom pitanju i oni su bili suglasni da se po Zakonu o zaštiti potrošača ne može kažnjavati poduzetnika samo zato što je podigao cijenu svojih proizvoda i usluga i da je u zakonu vrlo jasno definirano što je to nepoštena poslovna praksa. To je sada potvrdio i prvostupanjski sud.
U obrazloženju presude Sud je utvrdio da se frizerski salon nije prekršio Zakon koristeći nepoštenu poslovnu praksu, jer su imali uredno istaknut cjenik, na kojem su bile istaknute cijene u eurima i u kunama, jasno i čitljivo, te da njeni klijenti nisu ni na koji način dovedeni u zabludu.
‘Ne spada pod nesretne okolnosti’
Osim toga, Sud je naveo i da se uvođenje eura ne može podvesti pod “nesretne ili druge okolnosti” koje su navedene u Zakonu o zaštiti potrošača, a prema kojima bi se okrivljenika moglo osuditi zbog korištenja agresivne poslovne prakse uznemiravanjem, prisilom ili prijetnjom.
Vidjet ćemo hoće li ova priča završiti i jednakom pravomoćnom presudom, no za sada je ocjena suda da potrošači nisu ugroženi ako ih se ne prisiljava na šišanje i izradu pramenova, i ako unaprijed znaju koja će biti cijena usluga. I to se čini sasvim razumnim.
Tri tisuće eura kazne za tri kune
S druge strane, kazne koje izriču razne državne inspekcije često su nerazumne. Konkretno, prekršaj je u ovom slučaju bilo podizanje cijene bojanja kose i frizure kratke kose za 0,45 posto, sa 150 kuna na 150,69 kuna ili 20 eura. Cijena ženskog šišanja podignuta je s 50 kuna, na 52,74 kune ili 7 eura, što je porast cijene za 5,42 posto.
Kazna za ovo zlodjelo, prema rješenju inspekcije trebala je biti ukupno preko tri tisuće eura. Frizerski salon, kao pravna osoba, trebao je platiti oko 1990 eura, dok je frizerka, kao odgovorna osoba trebala platiti oko 1300 eura. Da državna administracija na isti način, zbog pogrešaka u radu krene kažnjavati svoje zaposlenike, ubrzo bi ih polovica završila u bankrotu.