Svijet više ne paničari zbog rasta cijena nafte. Sad paničari zbog pada

Libija je također iznenadila jer je gotovo udvostručila proizvodnju, a u SAD je proizvodnja posljednjih mjeseci porasla za 400.000 barela dnevno, što stručnjaci nazivaju “nevjerojatno velikim povećanjem.” Sve to ne samo da je nadoknadilo manjak koji je nastao zbog zabrane izvoza nafte iz Iranu, nego je još k tomu radikalno povećalo zalihe nafte, posebice u SAD.

Povećanje proizvodnje u SAD-u

Tu međutim nije kraj nevolja za najveći broj država izvoznica nafte. Američka energetska uprava predviđa da će se u drugom tromjesečju 2019. proizvodnja u SAD-u povećati na čak 12 milijuna barela dnevno, što će ju učvrstiti u poziciji najvećeg proizvođača na svijetu, a ujedno će biti novi težak udarac za OPEC jer će ponuda najednom biti puno veća od potražnje što bi moglo dovesti do daljnjeg pada cijena nafte.

Zbog svega toga američki predsjednik Donald Trump mogao je velikodušno dopustiti da osam država, unatoč embarga, nastave uvoziti naftu iz Irana. Premda je većina država, uključujući i EU, osudila uvođenje naftnog embarga protiv Teherana, pokazuje se da ništa nisu poduzele kako bi Iran zaštitili od, složna je većina, nepravednog kažnjavanja. Umjesto toga “Saudijska Arabija i Rusija povećale su proizvodnju, a cijene su se smanjile za više od 15 dolara po barelu”, razočarano je zaključio Hossein Kazempour Ardebili, predstavnika Irana u OPEC-u u intervjuu Bloomberg.

Proizvođači nafte zabrinuto ulaze u 2019.

Proizvođači nafte dodatno su zabrinuti jer se predviđa da će 2019. doći do usporavanja gospodarskih aktivnosti u svijetu, među ostalim, i zbog trgovinskih ratova koje su SAD nametnule Kini i drugim državama, što će izazvati dodatni pad potražnje za sirovom naftom.

Dok se čekaju reakcije OPEC-a i Rusije, Saudijska Arabija, pod pritiskom SAD-a, razmatra poduzimanje najdramatičnijih mjera na svjetskom tržištu nafte do sada. Među ostalim, da napusti članstvo u OPEC-u i tako dovede do raspada kartela koji je gotovo 60 godina diktirao cijene nafte u svijetu. Saudijska Arabija najvažniji je član OPEC-a jer od ukupne proizvodnje od 33 milijuna ona proizvodi čak više od 10 milijuna barela nafte dnevno.

Zadaću analize posljedica takve odluka dobio je King Abdullah Petroleum Studies and Research Center, KAPSARC, sa sjedištem u Rijadu, nezavisna istraživačka institucija, koja savjetuje saudijske naftne kompanije i ministarstvo energetike.

Propast OPEC-a super za Trumpa

Propast OPEC-a najviše bi odgovaralo predsjedniku Trump koji tu organizaciju već dugo optužuje za manipuliranje cijenama nafte. Ako Saudijska Arabija doista uništi OPEC učinit će to pod žestokim pritiskom Washingtona, a predsjednik Trump moći će u svoj konto upisati još jednu veliku pobjedu. Naime, strategija je SAD-a da sa svjetske scene ukloni većinu međunarodnih organizacija koje su postale smetnja u realizaciji glavnih američkih strateških ciljeva.

U knjizi Strategic Vision: America and the Crisis of Global Power koju je Zbigniew Brzezinski objavio 2012., pokušao je dati odgovore na pitanje zašto slabi globalna privlačnost SAD-a, zašto Washington gubi pozicije u svijetu te kakva je geopolitička promjena nužna za ponovno oživljavanje američke uloge u svijetu. Pojednostavljeno rečeno jedna je od mjera ukidanje raznih međunarodnih organizacija s više članica.

OPEC je ozbiljna smetnja SAD-u

U tim institucijama, drže u Washingtonu, praktički svi imaju isti status i glas bez obzira na realnu snagu što umanjuje i slabi vodeću poziciju SAD-a u svijetu. Zbog toga Trump dosljedno razvrgava brojne međunarodne sporazume te pregovara isključivo po principu jedan na jedan jer te tu dolazi do izražaja snaga SAD-a.

U tom kontekstu potpuno je jasno da je OPEC kao kartel ozbiljna smetnja jačanju dominante uloge SAD-a te Trump smatra da ga zbog valja ukloniti sa svjetske scene. U tom slučaju vodeću ulogu u određivanju cijena nafte izravno će preuzeti Washington, pa će uz pomoć dolara, ponovno presudno utjecati na globalna ekonomska kretanja.

Rusija sve intenzivije surađuje s OPEC-om

Po pisanju The Wall Street Journala, studija koja se upravo izrađuje ima za cilj “procijeniti kratkoročne i srednjoročne posljedice raspuštanja OPEC-a” te vidjeti kako će globalno tržište nafte i saudijske financije izgledati ako nestane OPEC. Postoje dva scenarija: prvi je da svi veliki proizvođači nafte, uključujući Saudijsku Arabiju, djeluju kompetitivno te da se međusobno bore za tržišni udio. Drugi je da Saudijska Arabija pokuša sama pomoći u balansiranju globalne ponude i potražnje te određivanju cijena.

Saudijska Arabija, Iran, Irak, Kuvajt i Venezuela osnovali su u Bagdadu prije 58 godina OPEC, Organizaciju zemalja izvoznica nafte, sa željom da se zajednički suprotstave zapadnim naftnim kompanijama koje su diktirale niske cijene nafte. Od tada OPEC-u se pridružilo još 10 država.

Zbog toga su arapske članice OPEC-a, primjerice, mogle uvesti embargo na izvoz nafte u SAD jer je podržavao Izrael tijekom vojnog sukoba s Egiptom i Sirijom. U posljednje doba Rusija sve češće surađuje s OPEC-om kako bi se obranila od pada cijena nafte koje diktiraju američki proizvođači, što, dakako, još više iritira Washington.

Saudijci razmatraju ukidanje OPEC-a

Saudijci tvrde da razmatraju ukidanje OPEC-a jer su svjesni da će potražnja za naftom u svijetu padati te da ona više neće biti tako značajan geopolitički čimbenik. Stoga žele procijeniti kako će reagirati tržište ako se potražnja toliko smanji da će OPEC izgubiti dosadašnji značaj, smisao i mogućnost kontrole.

Saudijska Arabija do sada je zastupala stajalište da je OPEC “ključna globalna ekonomska institucija pomoću koje veliki proizvođači mogu intervenirati ako su cijene preniske ili previsoke.” S druge strane i prije Trumpa američke su administracije tražile način kako da OPEC proglase nezakonitim kartelom. Predložen je čak zakon, nazvan NOPEC, kojim se to trebalo potvrditi no nikada nije bio izglasan u Kongresu. Sada će, kako stvari stoje, tu ideju napokon posrednim putem realizirati upravo Donald Trump ii njegova politika America First.