Nekad je nužno odabrati stranu

Svjetska banka jako je optimistična i prognozira nam 1,5% rasta do 2017.

Prvi put od krize 2008. prognoze najavljuju rast u cijeloj Europskoj uniji

08.01.2015., Zagreb – Potpredjednik Vlade Branko Grcic s ministrima Borisom Lalovcem, Ivanom Vrdoljakom, Gordanom Marasom i Darkom Lorencinom predstavili su trendove u gospodarstvu RH s posebnim osvrtom na proteklu godinu. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
FOTO: Sanjin Strukić/Pixsell

U novim prognozama globalnog gospodarskog rasta, Svjetska banka je neobično optimistična kad je riječ o Europskoj uniji. Kažu da će iduće godine sve članice EU imati ekonomski rast, prvi put od početka svjetske finacijske krize 2008. Razlog je kombinacija jeftine nafte, slabijeg eura i agresivnih stimulativnih mjera Europske središnje banke zbog koje Svjetska banka misli da ima nade u sveobuhvatni ekonomski oporavak u Europi.

Izvještaj najavljuje rast potrošnje u kućanstvima zbog većih realnih plaća i jeftinije energije, ali još će trebati čekati da ljudi počnu trošiti kao prije krize. Razdoblje krize najbolje su preživjele Poljska, Rumunjska i zemlje centralne i istočne Europe pa će njihov rast u iduće dvije godine biti brži od onoga u zapadnim članicama EU. Svjetska banka prognozira da će istočne članice zbog jake potražnje, postupnog povratka investicija i stalnog rasta izvoza već ove godine imati 2,4 posto rasta, a eurozona 1,5 posto. Iduće godine eurozoni prognoziraju 1,8 posto rasta. Ukupan rast u Europskoj uniji trebao bi biti 1,8 posto ove godine i 2 posto u 2016.

Hrvatski skromni rast ugrožava deflacija

Hrvatski trend rasta, prema sadašnjim procjenama Svjetske banke, europskom će se početi približavati tek za dvije godine. Za ovu godinu Svjetska banka Hrvatskjo prognozira 0,5 posto rasta, za iduću 1,2 posto a za 2015. 1.5 posto. Imamo problem deflacije zbog pada industrijske proizvodnje i osjetnog pada cijena energije.

Koautor izvještaja Theo Thomas pozvao je europske zemlje da nastave prilagođavati politiku tržišta rada, ukinu trgovinske barijere i više ulažu u profesionalne vještine jer je to nužno da bi se ovaj embrionalni rast jačao. “Srednjeročni i dugoročni izazov mnogim zemljama je prebaciti se s fiskalnih i makroekonomskih prilagodbi na strukturne mjere koje će jačati rast i konkurentnost.” rekao je Thomas za Financial Times.

Nekoliko važnih upozorenja za Europu

Svjetska banka kaže da je zabrinjava razilaženje monetarnih politika Europe i Amerike jer povećava volatilnost financijskog tržišta. Drugi problem su spor rast i niska inflacija zbog kojih opet raste pritisak na javne financije. Upozoravaju i da se još ne mogu predvidjeti posljedice kriza u Grčkoj i Ukrajini.

Na svjetsku ekonomiju najviše utječu niske cijene roba, niske kamate, velike razlike u monetarnim politikama i slaba aktivnost svjetske trgovine. Veliki pad cijena nafte sredinom 2014. pomogao je da se gospodarska aktivnost održi ali bi zemlje koje izvoze naftu mogle upasti u velike probleme i povući za sobom čitave regije.

Sve u svemu, Svjetska banka globalno očekuje umjeren rast, do 3 posto ove godine i prosječno 3,3 posto do 2017. Zemlje visokih prihoda, među kojima je odnedavno i Hrvatska, trebale bi do 2017. imati 2,2 posto rasta jer se tržište rada polako oporavlja, financijski troškovi obuzdavaju a fiskalna konsolidacija jača. Ako bude promjena prognoza, one će se vjerojatnije mijenjati na dolje, zbog rasta cijena zaduživanja zemalja u razvoju, geopolitičkih problema i povremene volatilnosti na robnim tržištima. Ako eurozona ili Japan padnu u dulji period stagnacije ili deflacije, globalna trgovina dodano će slabiti.