Zamolili smo profesora s FER-a da analizira ludosti o 5G mreži koje kruže; objašnjava zašto su nemoguće

Profesor Šišul za Telegram pojašnjava zašto je, primjerice, nemoguće da 5G mreža širi koronavirus

An antenna for the 5G mobile network service is seen on the top of a block of flats, in Nyon, western Switzerland on September 2, 2019. (Photo by FABRICE COFFRINI / AFP)
FOTO: AFP

Gotovo istovremeno sa širenjem pandemije koronavirusa, u javnosti su se pojavile i sulude teorije zavjere oko 5G tehnologije, odnosno nove generacije mobilnih mreža. Tako je britanska vlada morala demantirati povezanost koronavirusa i 5G mreža, dok je u hrvatskim medijima, primjerice, objavljena zabavna crtica o genijalcu iz Bibinja koji je uništio opremu za WiFi jer je pomislio da se radi o zlokobnoj 5G anteni.

Poput britanske vlade, na širenje teorija zavjera morao je reagirati i HAKOM koji je u priopćenju demantirao uzročnu vezu između 5G antena i korone te odbacio navode da se takve antene diljem Hrvatske postavljaju u tajnosti.

No, što je uopće 5G tehnologija? U suštini, radi se samo o novoj generaciji mobilnih mreža, tehnološkom napretku u odnosu na dosadašnje 4G mreže koje koristimo od 2012. kada su se pojavile na hrvatskom tržištu. Pojmom 5G obuhvaća se nova, peta generacija telekomunikacijskih mreža s pripadajućom infrastrukturom i uređajima, poput mobitela.

Kao glavna karakteristika ističe se veća brzina prijenosa podataka i mogućnost većeg broja povezanih uređaja po baznoj stranici. Primjerice, s 5G mrežom više ne bi trebalo dolaziti do zagušenja mreža na velikim sportskim događajima ili koncertima, gdje odjednom na desetke tisuća ljudi svojim mobitelima “napadne” nekolicinu baznih stanica u blizini. Što se tiče brzine, u nekim optimalnim situacijama, film duljine dva sata bi se preko 5G mreže mogao skinuti za par sekundi, dok bi na 4G mreži to skidanje trajalo više od pet minuta.

Iskopali smo tri najluđe teorije zavjere povezane s 5G tehnologijom te smo zamolili redovnog profesora Gordana Šišula sa zagrebačkog FER-a, točnije sa zavoda za radiokomunikacije, da detaljno objasni zašto su jednostavno nemoguće. Profesor Šišul je, inače, prvenstveno inženjer koji se bavi bežičnim komunikacijama.

Kako je uopće krenula teorija?

Cijela priča oko teorija zavjera vezanih uz 5G tehnologiju krenula je, čini se, u belgijskim novinama Het Laatste Nieuws koje su 22. siječnja objavile intervju s Krisom Van Kerckhovenom, liječnikom opće prakse. Intervju su popratili bombastičnim naslovom “5G ugrožava živote, a nitko ne zna zašto”. U tom je intervjuu dr. Van Kerckhoven ustvrdio kako je 5G opasan, te da bi ga se moglo povezati s koronavirusom. I to je to. Cijela priča je krenula od jednih omanjih novina i relativno nepoznatog liječnika opće prakse.

Svoje tvrdnje Dr. Van Kerckhoven nije obrazložio znanstvenim činjenicama niti istraživanjima, a čovjek nije niti stručnjak za radijske tehnologije. Iako nije ponudio ama baš nikakve dokaze kojima bi potkrijepio svoje teorije, već samo špekulacije, mnogi su mu povjerovali na riječ i tako se cijela stvar počela širiti internetom i na opskurnim forumima. Het Laatste Nieuws naknadno je obrisao članak, no bilo je prekasno.

Tech Times piše da su potom i poznate osobe, poput britanske voditeljice Amande Holden počele širiti lažne vijesti o 5G tehnologiji, bez ikakvih konkretnih dokaza. Širenju teorija zavjere pokleknuo je i poznati američki glumac Woody Harrelson, koji je na svojem Instagram profilu pokušao objasniti negativne strane 5G mreže, no objava je u međuvremenu obrisana, piše NY post. Isto je učinio i John Cusack, dok svoje objave na Twitteru o 5G ipak nije obrisala pjevačica M.I.A.

1. 5G je izazvao pandemiju i prenosi koronu

Najčešći mit, ili bolje rečeno teorija zavjere o 5G mrežama, jest ona da je upravo ta tehnologija krivac za pojavu koronavirusa. Prema toj teoriji, širenje koronavirusa krajem 2019. uzrokovano je isto tako globalnim širenjem 5G mreža. Čak i ako zanemarimo činjenicu da su prve 5G bazne stanice krenule s radom još 2018., zagovornici ove teorije pozivaju se na činjenicu da je koronavirus krenuo iz kineskog grada Wuhana, a Kina je, eto, trenutno jedna od država s najvećom 5G mrežom na svijetu.

No, Južna Koreja bila je prva država koja je pustila 5G mrežu u komercijalni rad 3. travnja 2019. (što Amerikanci opovrgavaju), pa bi sasvim logično bilo za očekivati da se virus prvo pojavio tada u Južnoj Koreji. No nije, iako su teleoperateri postavili antene u gusto naseljenim područjima gdje ima više korisnika pa je nadogradnja takve mreže, logično, i njima isplativija. Da postoji veza između 5G i korone, ne bi li se virus u takvom urbanom okruženju vrlo brzo proširio?

Povrh svega, Kina ne koristi mmWave frekvenciju za svoje 5G mreže. Za sada koriste radijske valove ispod 6 GHz spektra, koje spadaju u srednji radijski spektar. U tom spektru nalazi se i hrpa drugih tehnologija, poput dosadašnjih 3G i 4G mreža, koje teoretičari ne povezuju sa širenjem koronavirusa. “Ako smo do sada smatrali (definirano i određeno pravilnikom i zakonom) da izloženosti koje su manje od definiranih granica nisu štetne, uporaba novih tehnologija (5G), uz zadržavanje istih granica, ne mijenja ništa na stvari”, kaže nam profesor Šišul.

“Sve bežične komunikacije koriste elektromagnetski val kao sredstvo prijenosa informacija. Kolokvijalno, ljudi te elektromagnetske valove nazivaju signalom. Sukladno potrebama i oblicima informacija radi se ‘oblikovanje’ signala kako bi bio najpogodniji za prijenos. Osim oblika, govorimo da signal ima neku razinu, prijenosnu frekvenciju, širinu kanala. Elektromagnetski val za širenje u prostoru ne treba medij (neko sredstvo ili tvar). Elektromagnetskim valom se prenosi snaga (energija), a ne materija. Sukladno ovoj činjenici, 5G kao bežična tehnologija ne može prenositi čestice, a shodno tome niti viruse”, tumači profesor Šišul.

2. 5G mreža će nam spržiti mozak

Pojavom 5G mreže mnogi teoretičari zavjera prisjetili su se studije fizičara Billa P. Curryja koji je 2000. godine, navodno, demonstrirao snažan porast apsorpcije mikrovalova u mozgu pri većim frekvencijama, što je dovelo do teorije kako je 5G tehnologija štetna za zdravlje.

Naprosto, pozivajući se na tu studiju, ljudi su tvrdili kako će 5G mikrovalovima pržiti mozgove. Problem je što su brojni znanstvenici u međuvremenu opovrgnuli Curryjevo istraživanje. Curry je, piše NY Times, svoje testiranje vršio na izloženom tkivu unutar laboratorija, a ne na tkivu koje se nalazi unutar ljudskog tijela. Također, kako su zaključili znanstvenici, nije u obzir uzeo “efekt štita”. Taj efekt odnosi se na sposobnost naše kože da blokira visoke radijske frekvencije, čime ustvari štiti naše unutarnje organe.

“Postojeći 4G sustavi rade na različitim frekvencijama (1,8 GHz, 800 MHz, 2,6 GHz …), WiFi radi na 2,4 i 5 GHz, a 5G će u RH raditi na 700 MHz, 3,5 GHz i 26 GHz. Jedina novost 5G tehnologije u odnosu na prijašnje bit će ovo „novo“ područje rada na 26 GHz (gdje će se najkasnije i implementirati). S porastom frekvencije dubina prodiranja u ljudski organizam sve je manja, tako da najizloženiji organ postaje koža. Ovaj efekt nije posljedica tehnologije nego frekvencije rada. Javnost drži visoke frekvencije posebnom ugrozom, međutim prodiranje elektromagnetskih valova u tijelo je manje, pa time i djelovanje na tkiva i unutarnje organe. Još jednom napominjem kako i ova frekvencija spada u neionizirajuće zračenje”, objašnjava profesor.

3. Zračenje 5G mreže je smrtonosno

Na internetu postoje brojni teoretičari zavjera koji upozoravaju da je zračenje mobitela štetno za zdravlje, pa čak i smrtonosno, no ovdje je bitno razlikovati ionizirajuće i neionizirajuće zračenje. Kako nam objašnjava profesor Šišul, neionizirajuće zračenje koje proizvode mobiteli jednostavno nije dovoljno snažno da ugrozi ljudsko zdravlje.

“Kod elektromagnetskih valova razlikujemo ionizirajuće i neionizirajuće zračenje. Pojam zračenja obično ima negativnu konotaciju, ali se u ovom slučaju odnosi na frekvenciju elektromagnetskog vala. Ionizirajuće zračenje (ono na jako visokim frekvencijama koje ne rabimo za bežičnu komunikaciju) posjeduje dovoljnu energiju za ionizaciju molekula u ljudskom organizmu te može doći do oštećenja stanica i nasljednih informacija sadržanih u kromosomima. (Naravno, to ovisi o razini izloženosti.) Primjeri ionizirajućeg zračenja su gama zrake, rendgenske zrake. Na frekvencijama koje rabimo u bežičnim komunikacijama energijski su kvanti puno, puno manji (više od milijun puta) pa se smatra da nema ionizirajućeg efekta. Zato se takvo zračenje naziva neionizirajućim”, tumači profesor.

“Oblik signala u petoj generaciji mobilnih sustava sličan je obliku signala iz 4G, ali isto tako sličan je signalima koji se rabe u WiFi-ju (bežičnoj lokalnoj mreži), digitalnoj zemaljskoj televiziji, digitalnom zemaljskom radiju. Svi ti sustavi rade na različitim frekvencijama (ili valnim duljinama), imaju različite snage, različite širine kanala. Znači ako usporedimo djelovanje 5G signala u odnosu na ono 4G signala iste razine i bliske frekvencije, ne možemo govoriti o povećanom riziku. Tehnologija 5G nije ništa opasnija od postojećih bežičnih komunikacijskih tehnologija uz istu razinu izloženosti”, nastavlja.

Mobiteli proizvode znatno nižu snagu, a u EU je dozvoljena razina 2,0W po kilogramu. Pritom je ta limitacija apsolutno najveća snaga zračenja koju mobitel može proizvesti, dok je realna količina zračenja koju proizvodu i redovnom korištenju znatno manja.