Trump je, kao, jako oštar s Kinom. No, njegove kompanije u manje od godinu dana uvezle su više od 8 tona kineske robe
Tvrtke su kupile šest tona stolova, te dvije tone drvenih i staklenih vitrina
Prema analizi carinskih podataka, javlja CNN, firme Donalda Trumpa uvezle su u od prošlog rujna više od osam tona kineske robe. Predsjednik Trump vrlo se oštro odnosi prema Kini i govori da će od njegovih trgovinskih pregovora s Kinom profitirati svaki Amerikanac. Čak i ako imovina u Trumpovom vlasništvu i dalje daje veliki doprinos trgovinskom deficitu sa zemljom s kojom se svađa. Više od 6 tona kineskih stolova isporučeno je Trump International hotelu u New Yorku.
Istog dana Trump je tvitao “mi dobro radimo u pregovorima s Kinom”. Pošiljka od dvije tone drvenih i staklenih vitrina stigla je u Trump National Golf Club Los Angeles iz Šangaja prije samo dva mjeseca. U međuvremenu Trump sve više progoni Kinu oko pandemije koronavirusa. Tvita o nesposobnosti Kine i optužuje ih za “masovno ubijanje” širom svijeta, dva dana nakon što su vitrine i komode stigle u LA.
Nije sasvim jasno koliko Trump sudjeluje u biznisu
Trump kaže da je vođenje poslovnog carstva prepustio sinovima, ali se nije u potpunosti odrekao kontrole nad tvrtkama u kojima ima udjele. Nejasno je i koliko sudjeluje u svakodnevnom businessu. Uvoz kineske robe u suprotnosti je s ekonomskim nacionalizmom njegovog slogana Make America Great Again. I preference tvrtki koje nose Trumpovo ime razlikuju se od onih na koje je pozvao američke izvršne agencije.
U travnju 2017. naredio je da savezne agencije moraju kupovati američku robu, a u siječnju 2019. godine pojačao je poruku izdavši nalog o kupnji američke robe za infrastrukturne projekte. U srpnju iste godine potpisuje nalog o maksimiziranju upotrebe, robe, proizvoda i materijala američke proizvodnje. Kineske kupovine Trumpovih kompanija u suprotnosti su i s porukama članova njegovog kabineta koji upozoravaju Amerikance na oprez u poslovanju s Kinom.
Naveliko prigovara Bidenu
Bijela kuća nije dala komentar kao ni Trump Organisations. Glavni odvjetnik William Barr prije koji dan optužio je kompanije iz Silicijske doline da su zagovarači kineske vlade. Upozorio je i američke gospodarstvenike koji se zalažu za politiku prilagođavanja Kini da krše zakon o lobiranju stranih firmi. Početkom tjedna Trump je objavio da potpisuje zakone koje mu je Kongres poslao kako bi sankcionirao poduzeća i pojedince koji pomažu Kini da ograniči autonomiju Hong Konga.
Usput, naveliko prigovara Joe Bidenu i Kini u prošlotjednom razgovoru s novinarima u Rose Gardenu, kazavši da je Bidenova cijela karijera dar Komunističke partije Kine i pogubna za američke radnike. Kinesko pitanje postalo je vodeća tema izborne godine. U posljednjem pokušaju kažnjavanja Kine, Trumpova administracija došla je na ideju zabrane članovima KP Kine da uđu u Ameriku, javio je NYT.
Rat je Ameriku koštao barem 300 tisuća radnih mjesta
Nije baš jasno koliko će eskaliranje napetosti s Kinom u ovom trenutku pomoći američkom gospodarstvu ugroženom pandemijom koronavirusa. Prolog tjedna Trump je kazao kako Kina kupuje jako puno od Amerike, ali nije dao konkretne brojke. Kazao je i da ne planira razgovarati s kineskim predsjednikom i da je Kina odgovorna za prikrivanje virusa. Prije šest mjeseci govorio je nešto drugo. Sada nije zainteresiran ni za drugu fazu trgovinskog sporazuma.
“Kina vrlo dobro radi na suzbijanju virusa”, tvita predsjednik Amerike u siječnju. “Amerika cijeni transparentnost i kineske napore”. Usput je na svemu zahvalio kineskome predsjedniku. Kada je u siječnju potpisao prvu fazu trgovinskog sporazuma s Kinom obećao je da će poticati ekonomsku sigurnost i ispraviti nepravde iz prošlosti. Nije jasno hoće li Kina ispuniti obaveze iz prve faze i kupiti dodatnih 200 milijardi dolara američke robe i usluga. Trgovinski rat s Kinom koštao je Ameriku 300 tisuća radnih mjesta do rujna prošle godine.