Nekad je nužno odabrati stranu

Turistička sezona razvaljuje. Može li Hrvatska nadmašiti prognoze rasta BDP-a

Što znači dvoznamenkasti rast BDP-a i odlične turističke brojke

Slična je situacija i u drugim zemljama, tako da ovako snažan rast BDP-a u drugom tromjesečju nije nekakav pokazatelj da hrvatska ekonomija ulazi u višu brzinu, već se samo oporavlja od lockdowna

Hrvatska je u drugom tromjesečju ove godine, prema procjenama, ostvarila dvoznamenkasti rast BDP-a. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić prije otprilike dva tjedna iznio je procjenu rasta od čak 18 posto, no ta brojka ne treba čuditi s obzirom na to da se radi o usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada smo, kao i druge zemlje, bili u lockdownu, koji je privremeno zaustavio dobar dio ekonomskih aktivnost.

Slična je situacija i u drugim zemljama, tako da ovako snažan rast BDP-a u drugom tromjesečju nije nekakav pokazatelj da hrvatska ekonomija ulazi u višu brzinu, već se samo oporavlja od lockdowna.

Turističke zemlje imaju, logično, najveći rast BDP-a

Eurostat je već objavio podatke za nekoliko zemalja Europske unije, iz kojih je vidljivo da je, na primjer, Španjolska imala rast od 19,8 posto, Francuska 18,7 posto, Italija 17,3 posto, a Portugal 15,5 posto. Radi se o zemljama s vrlo razvijenim turizmom, koji je i bio najveća žrtva protuepidemijskih mjera, pa je logično da sada imaju i najsnažniji oporavak.

Rast BDP-a na godišnjoj razini prije svega će ovisiti o daljnjem razvoju pandemije koronavirusa i razini epidemioloških mjera koje bi mogle negativno utjecati na ekonomske aktivnosti. HNB u posljednjoj publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze, objavljenoj krajem prošlog tjedna, prognozira rast BDP-a u 2021. od 6,8 posto, pod uvjetom da dođe do snažnog oporavka turizma, nakon prošlogodišnjeg pada.

Rast od 6,8 posto trebao bi se ostvariti uz pretpostavku da turizam dođe na 70 posto onoga što smo imali 2019. godine. Ako se ta brojka premaši, rast bi mogao biti i veći.

Naša turistička sezona, zasad, izgleda odlično

Trenutne turističke brojke svakako idu u prilog toj prognozi. Prema podacima koje je ovaj tjedan iznijela Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove u Ministarstvu turizma, u zemlju je ovog vikenda ušlo pola milijuna turista, te ih je trenutno oko 900 tisuća, čime smo se ozbiljno približili razini iz pretpandemijske 2019. godine. Osim toga, turistički prihodi su na razini 2019. godine, unatoč manjem broju dolazaka.

Također, gospodarskom rastu mogao bi pridonijeti i rast osobne potrošnje, jer će zbog očekivanog rasta zaposlenosti i plaća doći do porasta potrošačkog optimizma. Očekuje se i rast investicijskih aktivnosti pogotovo ako se intenzivira obnova potresom pogođenih područja, a krenut će i korištenje novca iz mehanizma za oporavak Europske unije.

Očekuje se rast neto plaća od 3,8 posto

Prošle godine, usprkos koronakrizi nije došlo do snažnijeg pada zaposlenosti, u odnosu na snažan pad gospodarstva, prije svega zbog Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta, koje su održale umjetnu zaposlenost. Stoga analitičari HNB-a ove i sljedeće godine ne očekuju značajniji rast zaposlenosti, ali bi trebalo doći do porasta produktivnosti rada.

Anketna stopa nezaposlenosti, prema prognozama, ove godine iznosit će 6,9 posto radne snage, dok bi sljedeće godine trebala pasti na 6,3 posto. Očekuje se i porast plaća. Nakon što je prošle godine došlo do pada plaća i neoporezivih naknada radnicima, ove godine očekuje se porast bruto plaća od 2,9 posto. Rast prosječne nominalne neto plaće, nakon što je početkom godine smanjeno porezno opterećenje, mogao bi biti još i veći te iznositi 3,8 posto.