U cijelom ovom kaosu samo dolar uporno raste
SAD privlači ulagače iz cijelog svijeta, dok se Europa bori s posljedicama sve veće krize
Američki dolar porastao je u četvrtak na najvišu razinu u posljednja dva desetljeća. Ojačao je u odnosu na euro od travnja 2021. godine za 11 posto, a u odnosu na japanski jen, samo u posljednjih šest tjedana, za čak 12 posto. Slabljenje eura i britanskog sterlinga posljedica je neizvjesnosti hoće li Europska središnja banka, ECB, i Bank of England, uspjeti podići kamatne stope na potrebne razine kako bi se smanjila inflacija. No, i radi straha zbog daljnjeg rasta cijena nafte i plina, kao i posljedica ruske invazije na Ukrajinu.
Euro je pao na novu petogodišnju najnižu vrijednost od 1,047 dolara, dok je britanska funta potonula na 1,242 dolara. Istodobno stručnjaci procjenjuju da je rast snage dolara djelomice i posljedica očekivanja agresivnije monetarne politike u SAD-u, u odnosu na eurozonu i Japan. Predviđa se da će Federalne rezerve ubrzati povećanje kamatnih stopa, nasuprot EBC-a koji to radi puno sporije.
Tržište SAD-a je snažnije i stabilnije
Zbog rata u Ukrajini te neizvjesnosti što će se događati s Europskom unijom zbog nekontroliranog rasta cijena nafte, plina, električne energije, američko gospodarstvo danas je još snažnije i stabilnije. Stoga SAD više nego do sada privlači ulagače iz svijeta jer prevladava uvjerenje da će tako sigurno i sposobno tržište osigurati prihvatljive stope povrata ulaganja te najveći prinos. A to automatski povlači za sobom veliku potražnju za dolarom i rast njegove vrijednosti.
S obzirom na to da na vrijednost dolara na svjetskom tržištu utječu i psihologija tržišta i geopolitički rizik, njegovu jačanju pridonose i procjene da će SAD zapravo najviše profitirati na ruskoj agresiji na Ukrajinu. Ponajprije zbog toga što je započela velika trka u naoružanju, pa se procjenjuje da će samo članice EU potrošiti stotinu milijardi dolara na kupovinu novog oružja, pretežito američkog. SAD je također godinama tražio od članica EU da umjesto ruskog plina i nafte, kupuju američke energente.
To se međutim nije dogodilo jer su američki plin i nafta bili najmanje 20 posto skuplji od ruskih energenata. Kako je sada zbog ruske agresije na Ukrajinu, EU odlučila postupno smanjivati ovisnost o ruskoj nafti i plinu, za godinu-dvije, američki plin i nafta dominirat će na europskom tržištu. Bez obzira na više cijene koje će morati plaćati građani EU.
SAD učvršćuje svoju ulogu
Sve to omogućit će SAD-u da učvrsti svoju ulogu pokretača svjetskog gospodarstva, a pomoći će i drugim zemljama da povećaju svoj izvoz u SAD te tako održavaju rast svojih gospodarstva. Što se tiče eura, prognoze nisu nimalo dobre: ako se produži rat u Ukrajini te obustavi uvoz ruske nafte i plina, realno je očekivati daljnju aprecijaciju dolara u odnosu na euro, britansku funtu i japanski jen.
S obzirom na sve nesigurniji položaj europskog gospodarstva te usporen rast kineskog BDP-a, SAD će i dalje uživati status najsigurnijeg utočišta za međunarodne ulagače i komercijalne interese. Na sve probleme s kojima su izložene članice EU, još se nadovezala i Europska središnja banka, ECB. Ona se, naime, u posve neobičnom priopćenju, ispričala za uporno podcjenjivanje inflacije. Najvažnija europska financijska institucija čak je objavila da uči iz svojih pogrešaka te nastoji poboljšati izračunske modele.
Porast veleprodajnih cijena se trenutno pretočio na potrošače
Za svoje pogreške okrivljuje nepredvidiv rast cijena energije, uska grla u opskrbnom lancu, ali i utjecaj veleprodajnih cijena energije na potrošačka tržišta koji je bio puno veći nego se očekivalo. “Premda se rast veleprodajnih cijena električne energije obično prelijevao na potrošače u razdoblju od tri do dvanaest mjeseci, sada se to dogodilo gotovo trenutno”, navodi se u priopćenju ECB-a.
U prosincu prošle godine ECB je predvidjela da će rast potrošačkih cijena u eurozoni pasti na 4,1 posto u prvom tromjesečju 2022. Umjesto toga, taj rast je skočio za 6,1 posto. Inflacija zapravo već duže vrijeme raste brže nego što je ECB predviđao za prošlu godinu, dosegnuvši u ožujku rekord eurozone od 7,4 posto. To je izazvalo žestoke kritike ne samo europskih financijskih i poslovnih krugova nego i članova upravnog vijeća središnje banke.
Hrvatska je pogođena neočekivano brzim rastom inflacije
I Hrvatska je, kao i većina zemalja, također pogođena neočekivano brzim rastom inflacije. Hrvatska narodna banka krajem prošle godine najavila je da će inflacija u 2022. godine iznositi 4,1 posto. Realnost je međutim neusporedivo grublja. Već u ožujku ona se popela na 7,8 posto što je najviša brojka od kad je uvedena kuna.
Isti rast inflacije bilježi i njemačko gospodarstvo. Inflacija je u travnju porasla na novi 40-godišnji maksimum od 7,8 posto, u odnosu na 7,6 posto u ožujku. Rast cijena energije usporio je u travnju na 35, 3 posto, što je i dalje neizdrživo visoko, ali je niže nego u ožujku kad su cijene porasle za 39,5 posto.
U Španjolskoj je inflacija u ožujku dosegnula 9, 8 posto, što je bila najviša razina od 1985. godine. U travnju je pala na 8,3 posto zbog intervencije vlade i nižih cijena struje i goriva. No bez cijena energije i prerađene hrane, temeljna inflacija u Španjolskoj iznosi 4,4 posto što je najviše u posljednjih 27 godina.