U prilično polemičnoj raspravi, utjecajni poduzetnici i ekonomisti za Telegram analiziraju otvaranje IBM-ovog centra

Za Telegram o otvaranju centra, pozitivnim i eventualnim negativnim aspektima priče, govore dvojica poduzetnika iz ICT industrije, Ivo Špigel i Damir Sabol, ekononistica Sandra Švaljek te poduzetnik i investitor Nenad Bakić.

Sandra Švaljek smatra kako su ovo definitivno dobre vijesti. “Mislim da se trebamo naučiti da dobru vijest primamo kao dobru vijest, bez cinizma. Nesumnjivo je otvaranje 500 ili više radnih mjesta dobro. Upravo se na ovakvu vrstu stranih ulaganja ciljalo pri promociji Hrvatske. Kad se takva ulaganja dogode, to treba prihvatiti kao dobru vijest”, kaže Švaljek. Slaže se i investitor Nenad Bakić, koji ne dvoji kako je ovo odličan posao. “Naravno da je vijest odlična. Ovo je, koliko vidim, tek drugi put da svoj globalni centar za ovoliki broj ljudi otvara neka prvoklasna svjetska kompanija, nakon Teve”, kaže Bakić.

Poticaji koji je IBM dobio od države

Poduzetnici iz IBM-ovog sektora, ICT industrije, Ivo Špigel i Damir Sabol, ne dijele oduševljenje. Detalji ovog posla za sada nisu objavljeni, no mediji su objavili kako su u konačnici bile presudne porezne olakšice i iskustva drugih ulagača u zemlji te činjenica da se u Hrvatskoj može pronaći obrazovani kadar. Poduzetnik Damir Sabol kaže kako je ovo generalno dobra vijest i da svakako podržava što će IBM otvoriti 500 radnih mjesta. “Trenutno nemam dovoljno informacija ni što će točno IBM raditi ni koje su sve poticaje dobili, ali ako su dobili poticaje koji će rasteretiti bruto plaće zaposlenika, onda će sigurno moći ponuditi bolje uvjete zaposlenicima od drugih IT tvrtki – za isti bruto trošak će moći ponuditi veću neto plaću, a što znači da će biti konkuretniji na tržištu rada”, kaže.

Večernji list je objavio kako se predviđa da bi broj zaposlenika mogao biti i veći od 500, zbog toga što nakon tog broja znatno raste i iznos poticaja koji se koristi na smanjenju opterećenja. Naši sugovornici Sabol i Špigel smatraju da bi to, na određen način moglo ugroziti hrvatsku IT industriju.

Prednost novim projektima

“Najvažnija je stvar koja je priroda tog centra, hoće li to biti call centar u kojemu će raditi ljudi koji će razgovarati s korisnicima ili će, što ja mislim da je vjerojatnije, IBM tražiti visoko stručne inženjere. Uvijek je dobro da se ljudi zapošljavaju, no IT inženjeri u Hrvatskoj bez problema dolaze do posla. Mi u ovom sektoru nemamo problem nezaposlenosti. Naprotiv, imamo situaciju da visoko obrazovanje ne proizvodi dovoljno stručnjaka, nedostatak kadrova je trenutno jedan od najkritičnijih limitirajućih faktora da bi se ICT industrija brže razvijala”, kaže Špigel.

Švaljek upozorava, premda još uvijek nije poznato o kakvim se točno poticajima i olakšicama radi, kako Hrvatska u skladu s propisima EU ne može diskriminirati jedne poduzetnike u odnosu na druge – kao članica Unije moramo osigurati ravnoravnost tržištne utakmice. “Postoji vjerojatnost da će IBM koristiti poticaje za ulaganja, koji na neki način daju prednost novim poduzetničkim projektima u odnosu na postojeće. Tako da novi projekti mogu biti u prednosti pred postojećima, ali ne može se raditi o diskriminaciji domaćih poduzetnika na račun inozemnih”, kaže Švaljek.

IT stručnjaci se lako zapošljavaju

Sabol smatra kako, prije konačnog zaključka, tek treba vidjeti koji će biti profil ljudi koje će IBM zapošljavati. “Ako se radi o nezaposlenima koji teže nalaze posao, onda je to odlično. Ali ako se radi o zapošljavanju IT stručnjaka, oni se lako zapošljavaju i upitno je koji je efekt subvencioniranja na cijelo tržište i druge tvrtke”, smatra.

Slično rezonira i Špigel. Pita se hoće li nakon otvaranja ovog centra, stručnjaci nedostajati domaćoj IT industriji. “Već sada imamo problema – ako pitate bilo kojeg direktora softverske kompanije koje su mu trenutno najveće brige, svakako će među prve dvije ili tri spomenuti nalaženje novih zaposlenika i kvalitetnog kadra”, kaže.

“Najvažnija je stvar koja je priroda tog centra, hoće li to biti call centar u kojemu će raditi ljudi koji će razgovarati s korisnicima ili će, što ja mislim da je vjerojatnije, IBM tražiti visoko stručne inženjere. Uvijek je dobro da se ljudi zapošljavaju, no IT inženjeri u Hrvatskoj bez problema dolaze do posla. Mi u ovom sektoru nemamo problem nezaposlenosti. Naprotiv, imamo situaciju da visoko obrazovanje ne proizvodi dovoljno stručnjaka, nedostatak kadrova je trenutno jedan od najkritičnijih limitirajućih faktora da bi se ICT industrija brže razvijala”, kaže Špigel. Naglašava kako nitko nema ništa protiv dolaska bilo kojeg poslodavca, no kako tek treba vidjeti radi li se o poticajima koji su dostupni svim kompanijama bez obzira jesu li one domaće ili strane. “Za neki konkretniji stav trebalo bi znati pozadinu ovog posla i o kakvim je poticajima riječ”, kaže.

Ukinuti poticaji za istraživanje i razvoj

Vrlo je neobično, smatra Sabol, što je država odlučila poticajima podržati ovaj projekt IBM-a u trenucima kada se ukidaju neki poticaji za domaće IT kompanije, poput onih za istraživanje i razvoj. “Neka normalna državna strategija ne bi nikako smjela dozvoliti da se domaćim tvrtkama ukidaju poticaji za istraživanje i razvoj, a da se velikoj stranoj tvrtki daju poticaji za otvaranje radnih mjesta. Po mojoj procjeni ukidanje poreznih olakšica za istraživanje i razvoja košta nas nekoliko stotina radnih mjesta godišnje. Ali o tome nećete čitati na naslovnicama jer se kod nas ta tema slabo razumije”, kaže Sabol.

Ekonomistica Sandra Švaljek kaže kako je činjenica da nova potražnja za radnicima može potaknuti i domaći IT sektor “da bude još konkurentiji”, a domaćim stručnjacima omogućiti zapošljavanje i eventualno više plaće nego do sada. “Još uvijek ne znamo o kakvoj se prirodi radnih mjesta točno radi. Pretpostavljam da će se netko i tko je bio nezaposlen moći zaposliti. Razumijem problem domaćih ICT poduzetnika, no to samo govori da trebamo povećati kvote na fakultetima STEM područja, a smanjiti kvote u društveno-humanističkim”.

Treba spomenuti kako se rasprava između Špigela i Sabola o ovoj temi povela i na Facebooku, a uključila se i Sandra Švaljek. S argumentima Špigela i Sabola nikako se ne slaže Bakić. “Logikom “domaći resursi domaćim poduzetnicima” bismo trebali biti i protiv stranih investitora u hrvatski turizam, koji također “otimaju” domaćima konobare i direktore hotela”, kaže Bakić.

‘Država koja drži do sebe to ne bi nikad radila’

Smatra i kako će ovaj posao IBM-a dugoročno biti dobar za čitavu industriju. “Neki domaći poduzetnici to ne vide, ali dugoročno je ovo jako dobro za cijeli ICT ekosustav u Hrvatskoj, a koliko sam vidio najglasnije se žale neki poduzetnici koji su do sada jako puno zaradili radeći poslove za državu. Ne manje važno, IBM Hrvatska je domaće, hrvatsko, društvo. Da se bar još puno stranog kapitala useli u Hrvatsku i osnuje hrvatska poduzeća”, rekao je Bakić za Telegram.

S druge strane, Sabol smatra kako će ovo biti loše i za dugoročni rast domaćih tvrtki “Problem je da mi imamo brzorastuću IT industriju kojoj se ukidanjem olakšica za istraživanje i razvoj otežava položaj, dok se velikim multinacionalkama olakšava. To je potpuno nelogično i loše za dugoročni rast lokalnih tvrtki. Država koja drži do sebe to ne bi nikad radila”, zaključuje Sabol.