Biznis & tech

U SAD-u su nakon koronakrize naglo skočile cijene. Čeka li to i nas? Stručnjaci analiziraju za Telegram

Rast inflacije nam ne gine

Oporavak nakon koronakrize doveo je do snažnog rasta inflacije u SAD-u. Najnoviji podaci pokazuju rast potrošačkih cijena u svibnju od 5 posto, u odnosu na prošlu godinu, što je najveći rast u gotovo 13 godina. Ekonomistima, zapravo, ovaj rast nije iznenađenje, kada se uzme u obzir ekspanzivna monetarna politika, kao i poremećaji u lancima opskrbe koji su nastali zbog raznih ograničenje uvedenih za suzbijanje pandemije. Do porasta cijena došlo je i u Hrvatskoj, no za sada, taj rast je još uvijek na daleko nižim razinama u odnosu na SAD.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke, kaže da su upravo poremećaji u lancu opskrbe proizvodnje vrlo ozbiljni zbog njihovog globalnog širenja i utjecaja na formiranje cijena.

Poremećaj u lancima opskrbe doveo do rasta cijena

“Kako se epidemiološka slika poboljšavala u SAD-u, Kini, a nedavno i u Europi, a ograničenja se sve više ublažavaju, globalna potražnja za sirovinama sve više raste. Rastuća potražnja, zajedno s poremećajima u lancu opskrbe i niske zalihe, posljedično, guraju cijene roba prema višim razinama. Dok globalna potražnja raste ubrzanom dinamikom, s druge strane trebat će nešto više vremena da se aktivnost na strani ponude prilagodi i nadoknadi zaostatke”, pojašnjava Živković Matijević.

Osim toga, proizvođačima se, kaže, pojavio i još jedan problem – nedostatak teretnih kontejnera i novih plovila, što je utjecalo na rast cijena prijevoza robe.

“Rastući troškovi robe i prijevoza povećavaju cijene proizvođača, što je vidljivo ne samo u SAD-u nego i s naše strane Atlantika. Iako su ovakva kretanja samo privremenog karaktera, rastući troškovi prelijevaju se na potrošačke cijene što je jasno iščitava kroz kretanje indeksa potrošačkih cijena. U takvim uvjetima su potrošačke cijene u euro području u svibnju bile u prosjeku više za 1,6 posto dok je u SAD-u ta dinamika značajnije izražena. Postupno smirivanje inflatornih pritisaka očekuje se već u drugoj polovici ove godine”, kaže Živković Matijević.

“Rast cijena nije iznenađenje”

Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca kaže da rast cijena nakon koronakrize, gledano iz ekonomskog kuta, nije iznenađenje.

“Prisjetimo se kako je prije godinu dana gotovo cijelo svjetsko gospodarstvo stalo, što se u tom trenutku odrazilo i na pad cijena, prvenstveno energenata. Sada kada je proizvodnja ponovno započela svoj normalni ciklus, cijene energenata, odnosno nafte, rastu, a s obzirom na nisku bazu iz 2020., stope rasta cijena su nešto izraženije.

To se onda prelijeva i na cijene materijala i sirovina za proizvodnju, ali i na cijene osnovnih proizvoda poput hrane. Rastu cijena potrošačkih proizvoda donekle pridonosi i oporavak gospodarstva praćen izraženim oporavkom potrošnje koji je dodatno naglašen zbog prisustva niskih kamatnih stopa i dodatnih fiskalnih stimulansa”, kaže Tomić. Dodaje i da većina analitičara smatra da je ovaj nešto izraženiji porast cijena privremenog karaktera i da bi se situacija trebala stabilizirati.

Poskupljenje je znak normalizacije

Sličnog je razmišljanja i Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke koji uzrok rasta cijena također vidi u poremećajima u lancima opskrbe, te u rastu cijena energije s koji počinje s niske baze, zbog toga što je došlo je do pada cijena energenata nakon izbijanja pandemije.

“Zahvaljujući recentnim ohrabrujućim brojkama oporavka svjetskoga gospodarstva dolazi do postupne normalizacije poslovne aktivnosti. Rastuća potražnja, u kombinaciji s još uvijek prisutnim poremećajima u globalnim lancima nabave, kao i niskim zalihama inventara nakon dužeg kriznog perioda, dovodi do rasta cijena većine sirovina”, kaže Kovač.

I u Hrvatskoj se očekuje ubrzanje inflacije, no ona neće biti pretjerana

Rast cijena primjećuje se i u Hrvatskoj, pa je tako po prvi puta od 2018. godine stopa inflacije mjerena potrošačkim cijenama prešla 2 posto. “Prvenstveno je to odraz kretanja cijene energije, koja kroz cijene naftnih derivate zrcale snažan rast cijena na globalnom robnom tržištu sirove nafte. Uz učinak baznog razdoblja odnosno izostanak inflacije u 2020. potencijalno, povećanje cijena energije i prijevoza, može se preliti i na ostale sastavnice košarice potrošačkih dobara”, pojašnjava Živković Matijević.

Sredinom ovog tjedna DZS će objaviti podatke o potrošačkim cijenama svibanj. “Očekuje se nastavak, pa i ubrzanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Prosječna stopa rasta potrošačkih cijena mogla bi dosegnuti 2,4 posto prvenstveno odražavajući utjecaj rasta cijene energije. Uz to treba biti svjestan učinka baznog razdoblja i činjenice da je u istom mjesecu prošle godine zabilježena negativna godišnja stopa rasta od 0,2 posto”, kaže Živković Matijević.

Prosječni rast potrošačkih cijena, smatraju u Raiffeisenu i u nastavku godine ostat će na razinama oko i iznad 2 posto što predmnijeva prosječnu stopu inflacije od 1,8 posto za 2021. godinu.

Prognoze za Hrvatsku kreću se od 0,7 do 2 posto

Iva Tomić kaže da do sada objavljeni podaci, za prvi dio godine, još uvijek ne upućuju na značajniji rast cijena u Hrvatskoj. “Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju umjereno rastu, kao i cijene građevnog materijala. Primjetan je nešto izraženiji rast proizvođačkih cijene industrijskih proizvoda, ponajviše uzrokovan rastom cijena energije. Međutim, tu treba uzeti u obzir i nisku bazu s kojem se uspoređuju ovogodišnje cijene s obzirom na to da je u 2020. tijekom zaključavanja zbog pandemije Covida došlo i do nešto izraženijeg pada cijena energije”, pojašnjava.

Podsjeća i na prognoze inflacije koje se u ovoj godini se kreću od 0,7 posto (MMF), preko 1,3 posto (Europska Komisija) do 2,0 posto (Vlada RH), što je zapravo blagi rast cijena. No, isto tako upozorava da unatoč zasad zabilježenom umjerenom rastu cijena, kao i prognozama o daljnjem kretanju za ovu i iduću godinu, potrebno je, kaže, biti oprezan s obzirom na to da se rast cijena energije i sirovina na svjetskom tržištu, ako potraje, može vrlo lako osim na proizvođačke cijene preliti i na cijene potrošačkih proizvoda.

“Takav rasplet događaja bi donekle usporio očekivani oporavak gospodarstva nakon koronakrize. U konačnici, način vođenja ekonomske politike u najvećim svjetskim gospodarstvima, uvelike će odrediti smjer kretanja cijena što će se onda odraziti i na njihovu razinu u Hrvatskoj”, zaključuje Tomić.

Rast cijena od oko 1,5 posto

Kovač ne očekuje da bi ove godine u Hrvatskoj trebalo doći do značajnijeg rasta cijena.

“Ekonomska teorija nam govori kako se ponuda u kratkom roku sporo prilagođava naglim promjenama na strani potražnje, uslijed čega dolazi do određenih inflatornih pritisaka. Naša su očekivanja kako će Hrvatska ove godine zabilježiti umjeren rast cijena od oko 1.5 posto prosječno na godišnjoj razini. Očekivane više stope inflacije u mjesecima pred nama, na razinama oko ili malo iznad 2 posto, posljedica su uglavnom niske baze cijena nafte, jednim djelom rasta trošarina i ranije spomenutih faktora koji djeluju na strani ponude, a što će se isto normalizirati kako idemo prema kraju godine”, zaključuje Kovač.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu