Ugledni Bloomberg smatra da je hrvatski zakon o švicarcima loš za banke, ali dobar za gospodarstvo
Hrvatske euroobveznice sada stoje bolje od ostalih u kategoriji
Konverzija kredita u švicarskim francima pogodit će banke, ali je dobra za hrvatsko gospodarstvo. Spor Vlade Zorana Milanovića i banaka pao je u drugi plan, a potražnja za hrvatskim državnim obveznicama ponovno raste, piše ugledna financijska agencija Bloomberg.
Nakon što je Mađarska odvela banke u crveno s dodatnim porezima i zakonima o konverziji hipotekarnih kredita u švicarskim francima u lokalnu valutu, a poljski predsjednik zagovarao je slične mjere, Hrvatska je najnoviji primjer u regiji. Hrvatski ministar financija Boris Lalovac ovog je mjeseca optužio “prkosne” banke da su minirale aukciju državnog duga, zaprijetivši im mjerama čiju prirodu nije pobliže naznačio.
Dugoročna dobrobit za gospodarstvo
Hrvatska prisiljava banke da pokriju troškove konverzije kredita iz švicarskog franka u eure po povlaštenom tečaju prije izbora. Vladajuća stranka Zorana Milanovića zaostaje u anketama iza oporbe koja je, piše Bloomberg, uglavnom bila na vlasti od proglašenja neovisnosti.
Reakcija investitora odražava ravnodušnost, smatra Bloomberg. “To je negativno za banke, ali je dugoročno dobro za gospodarstvo”, kaže Dmitri Barinov, financijski menadžer u Union Investment Privatfonds GmbH u Frankfurtu. Barinov smatra da su hrvatske euroobveznice “overweight”, što znači da s pozicije investitora stoje bolje nego usporedivi indeksi, odnosno bolje od ostalih u kategoriji. Obnova zajmova će, smatra ovaj analitičar, učiniti financije otpornijima na promijene stranih deviza. “To je oduzimanje ranjivosti”, kaže Barinov.
Prinosi su veći od mađarskih
Iako su vladine euroobveznice izgubile najviše među istočnoeuropskim članicama EU u dva tjedna do 2. listopada, vrijednosni papiri se u zadnje vrijeme oporavljaju, paralelno s ostalim tržištima u nastajanju, nakon što je američka središnja banka (FED) odgodila podizanje kamatnih stopa. Prinos na hrvatsku obveznicu s rokom dospijeća 2024. godine, prošlog je tjedna skliznuo za 0,16 postotnih bodova te je u ponedjeljak iznosio 5,03 posto, što je 1,13 postotnih poena više u usporedbi s prinosima na mađarske obveznice sličnog rejtinga.
“Takva velika premija nad susjedima je neopravdana”, kaže Timothy Ash, kreditni strateg londonskog Nomura International PLC-a. Hrvatski ovogodišnji povratak gospodarskom rastu, nakon šest godina kontrakcije i sužavanja budžetskog deficita, nalazi se u “nizu poboljšanih trendova”, kaže Ash.
Probem kredita u švicarcima “je pitanje koje je trebalo rješavati, jer se vuklo predugo i visjelo je iznad tržišta i banaka”, kazao je Ash. “Kao u Mađarskoj, zakon će, na kraju, biti nevoljko prihvaćen od strane bankarskog sektora.”
1,2 milijarde dolara gubitka za banke
Za pomoć zajmoprimcima koji su suočeni s većom ratom zbog rasta franka, Vlada planira pretvoriti kredite vrijedne 3,4 milijarde švicarskih franaka u eure, u okviru zakona koji je državni parlament odobrio 18. rujna. Banke, većinom u stranom vlasništvu, snosit će gubitke, koje HNB procjenjuje na 1,2 milijarde dolara. Najveće banke najavile su da će zakon pokušati osporiti na sudovima, dok je ECB zaprijetio Hrvatskoj da će izgubiti devizne rezerve i povjerenje ulagača provede li ovaj zakon.
Situaciju takvom ne vidi financijski menadžer Lutz Roehmeyer iz Landesbank Berlin Investment GmbH-a. On kaže da se tijekom prošlomjesečnog vala prodaje povećao portfelj hrvatskih obveznica.
“Vrlo sam optimističan u vezi Hrvatske”, rekao je Roehmeyer prošlog tjedna. “Prinosi su previsoki. Čak i kada se uzme u obzir slabi gospodarski rast i neuobičajen zakon o konverziji kredita, koji je narušio odnose sa zapadnoeuropskim bankama.” Dodaje da će EU nastaviti pritiskati Hrvatsku prema fiskalnoj odgovornosti.
Neće biti većih potresa u priči s kreditima
Zadaća za novu Vladu, koja će biti izabrana na izborima 8. studenog, bit će smanjenje proračunskog manjka sa za ovu godinu predviđenih 5 posto BDP-a i paralelno očuvanje gospodarskog oporavka. Hrvatski bi BDP ove godine, prema procjenama 11 ekonomista, piše Bloomberg, trebao porasti za 0,5 posto. Javni dug narast će na 93,9 posto BDP-a, s 90,5 projiciranih za ovu godinu, i time nadmašiti mađarski dug od 73,5 posto BDP-a i prosječni dug u EU koji iznosi 86,9 posto BDP-a.
“To razdoblje zaleđenosti moglo bi trajati barem do izbora”, kaže Ash. “Hrvatska će vjerojatno uspješno preboroditi sve te prijetnje, bez izazivanja većih potresa u temeljnoj priči s kreditima”, zaključio je Ash.