Umro je Marvin Minsky, čovjek koji je izmislio umjetnu inteligenciju i nadahnuo nastanak modernih kompjutera
Minsky je osnovao Prvi institut za umjetnu inteligenciju na MIT-u
Američki znanstvenih Marvin Minsky, osnivač Projekta umjetne inteligencije na MIT-u umro je u 88. godini, objavio je New York Times. Projekt umjetne inteligencije kasnije je postao poznati Computer Science and Artificial Intelligence Laboratory (CSAIL), mjesto na kojemu su napravljeni neki od najznačajnijih proboja u razvoju umjetne inteligencije.
Puno prije pojave prvih mikroprocesora, Minsky je radio na umjetnim neuronskim mrežama, tehnologiji na kojoj se temelji moderno polje dubinskog učenja (deep learning). Neke od vodećih svjetskih tehnoloških kompanija poput Facebooka, Googlea i Microsofta danas su jako aktivne u tim istraživanjima, pokušavajući stvoriti softver koji će sam učiti i donositi pametne odluke o podacima.
Veliki filozof kompjutorske znanosti
Ono što je Marvina Minskog izdvajalo među znanstvenicima bila je njegova nesmiljena potraga za istinom i filozofski pristup. Upravo su njegova istraživanja nadahnula stvaranje prvih osobnih računala i interneta, ali Minsky u razvoju novih tehnologija nije vidio onu strast i svijest koja je vodila njegovu karijeru. Isaak Asimov govorio je da je Minsky jedan od dvojice ljudi za koje može reći da su inteligentniji od njega (drugi je bio Carl Sagan).
U jednom od zadnjih intervjua koji je dao za MIT Technology Review žestoko je kritizirao način na koji se umjetna inteligencija danas pokušava komercijalizirati. “Loše kompanije i loše ideje nisu baš dobar miks”, rekao je, “Preporučio bih im da se vrate u 70-te ili 1965. pogledaju sustave koji su tada postojali i ideje koje su uslijedile i shvate da je nešto krenulo krivo.” Iako se danas u istraživanje umjetne inteligencije ulažu milijarde, Minsky je tvrdio da se ona nikad manje nije istraživala jer u silnoj aktivnosti nije vidio dovoljno ambicioznih pitanja ni dovoljno mudrosti.
Zanimali su ga samo inteligencija i mišljenje
Minsky je ostao upamćen kao čovjek koji je inspirirao nastanak modernih kompjutora, ali jedino što ga je zaista zanimalo bio je misterij ljudske inteligencije i mišljenja. Nije pravio razliku između misaonog procesa čovjeka i stroja. Tijekom cijele karijere u kompjutore je pokušavao ugraditi psihološke procese ljudi i razvijao teorije koje bi strojeve obdarile inteligencijom.
“Marvin je bio jedan od onih vrlo rijetkih ljudi u ovom području čije vizije i perspektive oslobađaju kompjutore statusa glorificiranih mašina i omogućavaju im da spoznaju svoju stvarnu sudbinu moćnih pojačala ljudskih nastojanja”, rekao je medijima njegov prijatelj, znanstvenik Alan Kay.
Izumio je tehnologiju Oculus Rifta
Minsky je pojam “umjetne inteligencije” smislio 1959. zajednom s Johnom McCarhtyjem, tvorcem programskog jezika LISP. Doktorirao je na Princetonu 1951. tako što je komisiji predstavio računalo SNARC, svoj projekt i prvi stroj koji je imitirajući interakciju neurona mogao učiti sam.
Direktor MIT-ova Laboratorija za umjetnu inteligenciju bio je do 1974. Iz sljednika rog laboratorija, CSAIL-a, razvio se niz startupa poput Boston Dynamicsa, Meka Roboticsa koji je prije dvije godine kupio Google, Dropboxa i Akamaija. Minsky je 1963. izmislio prvi ekran koji se nosi na glavi, preteču Oculus Rifta. Trebalo je 53 godine da ta tehnologija postane relevantna. Izumio je i prvi konfokalni mikroskop, preteču današnjeg laserskog konfokalnog pretražnog mikroskopa.
Marvin Minsky, Artificial Intelligence pioneer, winner of the Turing Prize, has died aged 88 https://t.co/EP5m0aXuOV pic.twitter.com/HnqGwplsX6
— BBC Radio 4 (@BBCRadio4) January 26, 2016
U njegovoj akademskoj biografiji punoj priznanja je i podatak da je osnovao Thinking Machines, proizvođača superkompjutora koji je američka Vojna agencija za napredne istraživačke projekte financirala milijunima dolara ali i za to je bilo prerano, pa je firma bankrotirala. Hardver i softver Thinking Machinesa 90tih je kupio Sun Microsystems. Minsky je objavio nekoliko knjiga, najpoznatije su “Semantic Information Processing”, “The Society of Mind,” i “The Emotion Machine.” Njegova knjiga “Perceptrons” postala je lektira za analitičare umjetnih neuronskih mreža.