Nekad je nužno odabrati stranu

Umro je Michael Collins, gospodin koji je bio u modulu dok su Armstrong i Aldrin šetali po Mjesecu

Često je nazivan 'zaboravljenim' trećim astronautom na povijesnoj misiji Apollo 11. Sad je živ još samo Aldrin

(FILES) In this file photo obtained from NASA, shows the official crew portrait of the Apollo 11 astronauts taken at the Kennedy Space center on March 30, 1969, (shown L-R) are Neil A. Armstrong, Commander; Michael Collins, Module Pilot; Edwin E. "Buzz" Aldrin, Lunar Module Pilot. - American astronaut Michael Collins, who flew the Apollo 11 command module while his crewmates became the first people to land on the Moon in 1969, died on April 28, 2021 after battling cancer, his family said. "Mike always faced the challenges of life with grace and humility, and faced this, his final challenge, in the same way," Collins' family tweeted on his official Twitter account. (Photo by HO / NASA / AFP) / **RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / NASA" - NO MARKETING - NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS
**TO GO WITH AFP STORY by Ivan Couronne, "To the Moon and back: mankind's giant leap 50 years on"
FOTO: AFP

Američki astronaut Michael Collins koji je kao pilot Apolla 11 20. srpnja 1969. ostao u modulu dok su Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali prvi ljudi na površini Mjeseca, umro je u srijedu u dobi od 90 godina, objavila je njegova obitelj.

U priopćenju obitelji stoji kako je Collins umro od raka, a da je posljednje dane proveo u miru, okružen najbližima.

Često nazivan „zaboravljenim“ trećim astronautom na povijesnoj misiji, Collins je više od 21 sat ostao sam u zapovjednom modulu dok se njegovi suputnici nisu vratili s površine Mjeseca u modul.

Izbjegavao javnost

Collins bi izgubio kontakt s Houstonom svaki put kad bi njegov modul bio na tamnoj strani Mjeseca, piše Reuters. „Od Adama nijedan čovjek nije doživio takvu usamljenost kao Mike Collins“, stoji u zapisniku misije.

Collins je svoje iskustvo opisao 1974. u autobiografiji, no većinom je izbjegavao javnost.

„Znam da bih bio lažov ili budala kad bih rekao da sam imao najbolje od tri mjesta na Apollu 11, no mogu istinito i staloženo reći da sam u potpunosti bio zadovoljan onim kojeg sam imao“, objavila je NASA 2009. njegove riječi.

Počeci astronautskog programa

Aktualni čelnik američke svemirske agencije Steve Jurczyk u srijedu je Collinsa nazvao „istinskim pionirom“. „NASA žali odlazak uspješnog pilota i astronauta, prijatelja svih koji guraju granice ljudskih potencijala. Njegov duh će s nama ići prema novim horizontima“, priopćio je Jurczyk.

Collins je rođen 31. listopada 1930. u Rimu – iste godine kad i Armstrong i Aldrin, gdje mu je otac služio u vojsci. Kao i njegov otac, pohađao je vojnu akademiju u West Pointu, diplomiravši 1952. godine.

Put do astronautike ga je, kao i većinu pripadnika prve generacije američkih astronauta, vodio preko vojnog zrakoplovstva. NASA ga je u astronautski program primila 1963., dok je još bio u povojima. Program je ubrzo ojačan u sklopu hladnoratovske borbe za svemirska dostignuća između SAD-a i Sovjetskog Saveza.

Aldrin ostaje jedini živući član Apolla 11

Prvi Collinsov let u svemir bio je u srpnju 1966. kad je bio pilot na Geminiju X, jednoj od pripremnih misija za program Apollo. Drugi i posljednji let bio mu je s Apollom 11. Collins je pri povratku na Zemlju izbjegavao oko javnosti i medija, a kasnije je često kritizirao kult slavnih.

Kasnije je postao direktor Nacionalnog muzeja avijatike i svemira, a tu je funkciju napustio 1978. godine. Uz to je bio autor brojnih knjiga o svemiru. Reuters prenosi Collinsovo sjećanje o “krhkosti” Zemlje kad se vidi iz svemira.

“Uistinu vjerujem kako bi pogled naših političkih čelnika bio potpuno izmijenjen kad bi vidjeli naš planet sa 100 tisuća milja udaljenosti. Te jako važne granice bile bi nevidljive, a bučne rasprave utišane”. Njegovim odlaskom Aldrin ostaje jedini živući član povijesnog leta Apollo 11 – Armstrong je preminuo 2012. godine.