Uskoro će diljem Hrvatske biti dostupna mreža s kojom možemo gledati 2000 filmova s Netflixa odjednom, ako poželimo

S lošim internetom bilo bi bolje gledati serije na prahistorijskim VHS kasetama

A1 Hrvatska si je postavio prilično ambiciozan cilj. Do 2025. godine kane proširiti najveću gigabitnu fiksnu mrežu, koja je sada dostupna za 672 tisuća kućanstava u Hrvatskoj, na milijun. Kapacitet optičke mreže koja je sada dostupna za tih 672 tisuća kućanstava iznosi 50 gigabita po sekundi (Gb/s) po optičkoj vezi, a u planu je svake godine povezati njih još 150 tisuća. Dakle, krajem godine optička mreža A1 bit će dostupna za više od 800.000 kućanstava, čime će više od milijun i 800 tisuća ljudi biti povezano, kako kažu iz A1, s najbržom i najmodernijom fiksnom mrežom.

No, što zapravo znači brzina od 50 Gb/s? Što se kapaciteta tiče, s takvom brzinom protočnosti mreže moguće bi bilo streamati 2000 serija i filmova s Netflixa istovremeno u 4K rezoluciji. S brzinom od 50 Gb/s teoretski je moguće skinuti datoteku od 100 GB za samo 16 sekundi, a pohranu prosječnog laptopa od 256 GB moglo bi se popuniti u samo 40 sekundi.

Komercijalni optički uređaji sada podržavaju 2,5 do 10 Gb/s, što znači da je optička mreža A1 spremna i za nadogradnju hardvera budućih generacija. Dakle, kada se korisnicima jednom provuče optički vod do stana ili kuće, spremni su nadograđivati svoju mrežu samo promjenom hardvera poput routera, a ne cijelog voda.

Loš internet ili VHS kasete

No, uz samu brzinu ključna karakteristika takve optičke mreže je da istovremeno može podržati više povezanih uređaja. U kućanstvima se nekoć davno nalazio prilično malen broj uređaja, poput računala, televizora i možda, ako je netko bio baš jako napredan, pametnog mobitela. Kada bi se više uređaja koristilo istovremeno, brzo bi došlo do zagušenja mreže. Sa zagušenom mrežom moglo bi se dogoditi da propustite ključne trenutke omiljene serije. Spora internetska veza, koja često mora raditi buffering, pa se stream zaleti na nekoliko trenutaka, može upropastiti cijelo iskustvo. S takvim internetom, praktički bi bilo bolje gledati serije na prahistorijskim VHS kasetama.

Danas je gotovo sve što imamo kod kuće “smart”. Uz očekivane laptope, mobitele i televizore, na internet se trebaju povezati i razni smart home senzori i uređaji, poput perilice rublja ili suđa, pametne rasvjete, robotskih usisavača, pa čak i kuhala za vodu. Svaki taj uređaj treba nesmetanu vezu prema internetu kako bi mogao raditi, a svaki taj uređaj time stvara određeno opterećenje, koje bi moglo uzrokovati probleme drugim uređajima.

Stoga je protočnost fiksne mreže bitna ne samo po maksimalno mogućoj brzini prijenosa datoteka, već i po količini uređaja koji se njome mogu spojiti dalje na internet. U slučaju poteškoća u funkcioniranju kućne mreže i pristupa internetu, postoji mogućnost da ne bi na vrijeme dobili povratnu informaciju nekog smart home senzora poput detektora dima.

Niska latencija je ključna za gaming

Uz samo streamanje i više povezanih uređaja istovremeno, koji neovisno jedan o drugom mogu komunicirati nesmetano s internetom, s optičkom mrežom su znatno smanjene latencije, odnosno, odaziv mreže. Riječ je o vremenu koje je potrebno da se podatak prenese s klijenta na server. Visoka latencija može prouzročiti niz problema, uključujući sporo pregledavanje interneta, bufferiranje videa, ali i vjerojatno najgore – probleme s online gamingom. Primjerice, ako igrate online nogometnu utakmicu s velikom latencijom, možete kasniti s reakcijama i primiti gol.

Slično tome, u strateškoj igri u stvarnom vremenu, poput DOTA-e i LOL-a, velika latencija može uzrokovati kašnjenja u izvršavanju vaših naredbi, što rezultira sporijim igranjem i promašenim prilikama. U takvim brzim igrama, gdje je vrijeme reakcije ključno za pobjedu, čak i par milisekundi može napraviti razliku između toga hoćete li vi pogoditi protivnika ili on vas.

Velika latencija u igranju naravno može dovesti do frustracije, a može i utjecati na vašu sposobnost da se učinkovito natječete u eSports naslovima ili najvećem regionalnom natjecanju kao što je A1 Adria League. Smanjenje latencije može značajno poboljšati vaše iskustvo igranja, budući da je time brže vrijeme odgovora servera, pa time je osjećaj u igranju bolji.

Branimir Marić na predstavljanju Gigabitne mreže budućnosti A1

Mreža spremna za budućnost

Novom generacijom optičke mreže, A1 će biti spreman narednih pet i više godina, objasnio je glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u A1 Hrvatska Branimir Marić, prilikom demonstracije sposobnosti mreže. Dodao je i da će kućanstva, koja sada u prosjeku imaju desetak uređaja, biti spremna podržati neometan rad za više od 30 uređaja, te punim kapacitetom sada najmodernijeg Wi-Fi 6 standarda, te nadolazećeg Wi-Fi 7 standarda.

Uz gigabitnu optičku mrežu, A1 je također lansirao novi proizvod, Rent a NET. Riječ je o jedinstvenoj usluzi na domaćem tržištu koja je kreirana kao odgovor za potrebe korisnika koji putuju na odmor u vlastitu nekretninu, ali i za domaćine koji svojim gostima žele pružiti najbolju moguću internetsku vezu. Tako se kroz Moj A1 aplikaciju mogu birati dva modela rada – puna brzina i standby. Puna brzina aktivna je kada je netko u nekretnini, bilo da je riječ o gostu ili vlasniku, a standby kada nitko ne boravi u njoj.

No, u standby modu se ipak ne gasi kompletna konekcija, već se ona stavlja u sporiji mod, koji i dalje omogućuje povezanost smart kućanskih uređaja, poput raznih senzora i nadzornih kamera. U standby modu korisnici plaćaju manji mjesečni račun, a ako žele provjeriti je li sve u vikendici ili u smještaju u redu, ne moraju plaćati puni iznos pretplate kroz cijelu godinu. U standby modu se tako nude brzine do 1/4 Mbit/s za devet eura mjesečno, dok se u power modu nudi brzina 200/20 Mbit/s za 27 eura mjesečno.


Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.