Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Usporedili smo gospodarske mjere hrvatske Vlade s europskima. Evo zašto su naše nedovoljne

Primjerice, Njemačka intervenira s 35 posto BDP-a, dok Hrvatska s manje od deset posto

ZADNJA IZMJENA: ožu 27, 2020
Foto: PIXSELL
Što se upravo događa s koronavirusom:

Da bi se suprotstavilo strašnim, neočekivanim katastrofama poput pandemije koronavirusa i gospodarske krize koja je već zahvatila svijet, suglasni su ekonomski stručnjaci i analitičari, potrebne su potpuno nove, do sada neviđene mjere liječenja. Ovo je, kažu, daleko teža kriza od one koja je pogodila Hrvatsku i svijet 2008. godine nakon koje je hrvatsko gospodarstvo godinama bilo u recesiji. Ovaj puta Hrvatska si to ne može dopustiti.

Dok je ono bila “samo” financijska kriza, ovo je neusporedivo složenija, dublja i kompleksnija drama koja prijeti uništiti tisuće manjih, srednji i velikih tvrtki. Zbog toga se ta kriza ne može rješavati uobičajenim, nego posve novim, drugačijim alatima i mjerama. Stoga se postavlja pitanje kako je Vlada Andreja Plenkovića reagirala i hoće li mjere koje je poduzela imati potrebe efekte.

Bez značajnije potpore Vlade

Prve analize pokazuju da je Vlada donijela skup standardnih birokratskih mjera koje su usmjerene prema olakšavanju otplate kredita, bez da je tvrtkama i zaposlenima ponudila značajniju, konkretnu potporu. Ako, naime, poduzeća posuđuju novac u doba dok profit opada, solventnost tih tvrtki se pogoršava.

Stiče se dojam da se vlada boji poduzeti radikalnije mjere, posebno se boji zaduživati, zbog čega bi put do oporavka mogao biti neizdrživo dug. To je, dakako, potpuno pogrešna politika što pokazuju ne samo brojne analize stručnjaka, nego i odluke Komisije EU, ali i većine članica EU.

Trajni šok će paralizirati ekonomiju

Mnogi ekonomisti koji vide dalje i imaju širu sliku, među njima je i Wolfgang Münchau, urednik u Financial Timesu i dobitnik nagrade Društva američkih poslovnih urednika i pisaca za najboljeg međunarodnog kolumnista u 2012., smatraju da je sada najvažnije osigurati tvrtkama gotovinu. “Krediti nisu dovoljni, novac valja dati izravno građanima, kućanstvima i tvrtkama. Najveći ekonomski rizik trenutno nije samo nagli pad proizvodnje, već i trajni šok koji će paralizirati ekonomiju. Manje će se trošiti, industrije će zbog toga dugo padati”, zaključuje Munchau.

Bilo je pametno što je Vlada Andreja Plenkovića do sada inzistirala na fiskalnoj disciplini, braneći tako stabilnost valute i cijena te smanjujući nezaposlenost. No to je dobro funkcioniralo u normalnim okolnostima, dok u novonastaloj situaciji takva politika postaje kontraproduktivna. Jer Hrvatskoj će BDP pasti, po mnogim stručnjacima, čak između 10 i 20 posto BDP-a kako se to predviđa i za mnoge druge države, pa čak i za Njemačku.

Mjere hrvatske vlade su nedovoljne

Stoga su mjere koje trebaju ublažiti taj sunovrat u vrijednosti od dva ili tri posto BDP, kako je to sada u Hrvatskoj, posve nedovoljne. Riječ je, naime, o prevelikom nesrazmjeru u padu BDP-a i pomoći koja je obećana. Uostalom Europska središnja banka odobrila je vladama oslobađanje stega proračunskog deficita od 3 posto kako dala državama odriješene ruke u prikupljanju potrebnih sredstava.

Izvršna potpredsjednica Komisije EU Margrethe Vestager, zadužena za tržišno natjecanje, objasnila je kako se s “državama članicama svakodnevno radi na tomu da im se omoguće brze, učinkovite i ciljane akcije kako bi mogle pružili potporu svojim gospodarstvima u ovim teškim trenucima”.

Primjerice Njemačka ima BDP od 3,863 milijardi eura, a predvidjela je intervenciju s 822 milijarde eura. Dakle gotovo s 35 posto od ukupnog BDP-a. Hrvatska ima BDP od 60 milijardi eura, a do sada je odlučila intervenirati s oko 6 milijardi eura, ili manje od 10 posto BDP-a. I upravo sve te brojke pokazuju koliko su mjere hrvatske vlade nedovoljne.

Pet vrsta potpore koje mogu dodijeliti države članice

I sve to unatoč toga što je Komisija EU odlučila dopustiti potpunu fleksibilnost pri dodjeljivanju državnih potpora gospodarstvu. Privremeni okvir Komisije EU predviđa pet vrsta potpore koje mogu dodijeliti države članice:

  1. Izravne potpore, selektivne porezne olakšice i predujmovi: Države članice moći će uspostaviti sheme kojima će se tvrtkama dodijeliti do 800.000 eura za rješavanje nelikvidnosti.
  2. Državna jamstva za zajmove koje su tvrtke uzele od banaka: Države članice moći će pružiti državna jamstva kako bi banke osigurale davanje kredita klijentima. Ta državna jamstva mogu pokriti zajmove koji će pomoći poduzećima u prikupljanju neposrednih obrtnih sredstava te novca potrebnog za ulaganja.
  3. Subvencionirani javni zajmovi trgovačkim društvima: države članice moći će dodijeliti tvrtkama zajmove po povoljnim kamatnim stopama.
  4. Zaštitne mjere za banke koje usmjeravaju državnu pomoć u realnu ekonomiju: Neke države članice planiraju nadograditi kreditne kapacitete banaka kako bi njihove zajmove koristila za podršku malim i srednjim tvrtkama. Takva potpora smatra se izravnom podrškom klijentima banaka, a ne samim bankama.
  5. Kratkotrajno osiguranje izvoznih kredita: Uvodi se dodatna fleksibilnost koja omogućuje državama osiguranje kratkoročnih izvoznih kredita.

Merkel planira paket od 822 milijarde eura

Uz te mjere Europska komisija planira uložiti 37 milijardi eura za financiranja borbe protiv pandemije. Na temelju tih odluka čak se i Njemačka odrekla proračunske stabilnosti. Vlada Angele Merkel planira ekonomski paket pomoći vrijedan 822 milijardi eura kako bi spriječila propadanje kompanija. Donesene su izvanredne mjere u rasponu od djelomične ili potpune nacionalizacije kompanija do plaćanja nadoknade plaće za radnike koji će raditi skraćeno radno vrijeme, takozvani kurzarbeit.

Svim kompanijama koje će radnicima isplaćivati punu plaću, a oni će sjediti kod kuće, država će podmiriti 60 posto neto plaće, dok su vlasnici dužni platiti preostalih 40 posto. Oni radnici koji će raditi skraćeno, njima je poslodavac dužan isplatiti 50 posto neto plaće, a država će dodati još 30 posto. Oni radnici koji neće raditi niti dobivati plaću od poduzetnika država će isplaćivati 60 posto neto plaće. Bavarska vlada objavila je kako razmatra mogućnost da cijelom medicinskom osoblju na njihove privatne račune pošalje dodatnu nagradu za napore kojima su izloženi. Berlin očekuje da će oko 2,35 milijuna ljudi dobiti takve naknadu, što će je državu koštati 10,05 milijardi eura.

Konkretne mjere u Njemačkoj

Ne samo što će vlada odustati od dogme održavanja uravnoteženog proračuna, ona će otići i korak dalje. Zatražila je odobrenje parlamenta da podigne zakonsku granicu za godišnje pozajmice. Vlada Angele Merkel posudit će 156 milijardi eura u 2020., dakle iznos koji prelazi ustavni limit za čak 100 milijardi eura. Od toga će 50 milijardi eura biti izravne potpore malim tvrtkama i samozaposlenima koji ne mogu dobiti kredite.

Tako će tvrtke u Bavarskoj s do 5 zaposlenih dobiti odmah jednokratnu pomoć u iznosu od 9.000 eura tijekom tri mjeseca. Oni koji imaju do 10 zaposlenika dobit će 15.000 eura. Berlin također osniva jamstveni fond u iznosu od 500 milijardi eura za dokapitalizaciju velikih tvrtki s više od 250 zaposlenih koji imaju probleme u poslovanju zbog pandemije.

Stanodavci više neće moći iseliti stanare koji ne plaćaju najam zbog gubitka posla, a Vlada je obećala neograničena novčana sredstva tvrtkama koje se suočavaju s problemima s likvidnošću u obliku zajmova koje pruža državna razvojna banka KfW. Država će jamčiti za 90 posto svakog kredita, a banke će odgovarati za preostalih 10 posto. Berlin proširuje program izvoznih kredita i drugih jamstava, omogućit će im odgodu plaćanja poreza od više milijardi eura.

Želi onemogućiti Kinezima kupnju posrnulih njemačkih firmi

“Učinit ćemo sve što možemo da se kroz ovu situaciju dobro riješimo, a onda ćemo na kraju vidjeti kako nam stoji proračun”, izjavila je Angela Merkel. I to u situaciji kad očekuje da će se ove godine ubrati oko 33,5 milijardi eura manje poreza nego li je bilo predviđeno. Kako bi osigurala da tvrtke ne propadnu, vlada izdvaja 400 milijardi eura za podmirivanje duga ili nudi dokapitalizaciju koja bi mogla dovesti do djelomičnih preuzimanja tvrtki od strane države.

To znači da je Vlada Angele Merkel odlučna nacionalizirati tvrtke koje su od vitalnog značaja za državu a koje više ne mogu poslovati. Tako želi se spriječiti da kineske ili američke kompanije pokupuju važne njemačke tvrtke koje su zapale u probleme. Do sada je njemačka takozvana “dužnička kočnica” ograničavala deficit saveznog proračuna na 0,35 posto BDP-a. I ostale europske države odlučile su uložiti stotine milijardi eura u spas svojih gospodarstava.

Francuska ima i svoj “masivan mehanizam”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao je neograničenu proračunsku potporu kompanijama i zaposlenicima pogođenim pandemijom. Pokrenut je “izniman i masivan” mehanizam za plaćanje privremeno otpuštenih radnika. Očekuje se da će odgoda korporativnog poreza i plaćanja potpore za radnike biti najskuplje stavke u francuskom nizu mjera.

Ministar financija Le Maire izjavio je da će vlada dati 300 milijardi eura državnih garancija za bankarske kredite. Spašavat će se tvrtke u kojima država ima udjele, odgađa se plaćanje poreza i socijalnog osiguranja te će se osigurati nadoknada roditeljima koji moraju ostati kod kuće kako bi čuvali svoju djecu jer škole su zatvorene.

Snažne mjere i u Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji

Roberto Gualtieri, talijanski ministar gospodarstva, obećao je da “nitko neće ostati sam”, pa već započinje raspodjela milijardi eura u zdravstveni sustav te za jednokratnu pomoć od 500 eura za samozaposlene. Također će se dati državna potpora tvrtkama koje ne otpuštaju zaposlenike. Očekuje se da će paket uključivati jamstva za zajmove za tvrtke pogođene krizom i moratorij na plaćanje kredita i hipoteka. Dati će se financijska podrška obiteljima koje imaju djecu kod kuće, kao i taksistima i poštarima koji nastavljaju raditi.

Španjolski premijer Pedro Sánchez opisao je mjere Vlade kao “najveću mobilizaciju resursa u Španjolskoj u njenoj demokratskoj povijesti.” Ukupno je odobreno 200 milijardi eura, od kojih će se 100 milijardi dati za državne zajmove koji će osigurati likvidnost malih i srednjih poduzeća. Najavljen je moratorij na plaćanja kredita i komunalnih računa za ljude koji su ostali bez posla. Radnici koji će biti otpušteni zadržat će sve svoje dosadašnje beneficije, a bit će obustavljeno plaćanje socijalnog osiguranja.

Također će se dati 600 milijuna eura pomoći socijalno ugroženim osobama. U Velikoj Britaniji država će svim kompanijama isplatiti 80 posto plaće za radnike koje zadržavaju na platnoj listi, iako ne rade. Osigurana su golema sredstva za ljude koji su ostali bez posla. Tvrtkama je ponuđen neograničen paket garancija za zajmove te izravna pozajmica Bank of England. Također na godinu dana ukinut je porez na imovinu za sve tvrtke u pogođenim sektorima, a sve te potpore bit će dostupne manjim tvrtkama.

Mladen Pleše
Novinar
565 članaka Više o autoru
Više s weba