Velimir Šonje otkrio kada očekuje da će nastupiti ozbiljne ekonomske posljedice koronakrize
Ekonomski analitičar smatra da će pad BDP-a biti veći od deset posto, koliko Marić prognozira
Ekonomski analitičar Velimir Šonje danas je gostovao na Hrvatskoj televiziji gdje je u emisiji “Zajedno za zdravlje” govorio o posljedicama korona-krize na gospodarstvo, načinu zaduživanja države kao mjere pomoći javnim financijama, te o tome koliki će teret u cijeloj priči snositi javni, a koliki privatni sektor.
Odmah na početku naglasio je kako ne može dati relevantnu prognozu o tome što će se događati s gospodarstvom, ali je istaknuo kako će biti prilično dramatično.
Kratkoročno bez problema
Šonje se nije složio s ministrom financija da će doći do pada BDP-a od deset posto, jer je takva prognoza, prema njegovom mišljenju optimistična. “To je jedna optimistična varijanta, a možemo se uspoređivati s nekim epizodama u prošlosti: 2009. pad od 7-8 posto, ovaj će vjerojatno biti jači, u vrijeme rata u tri godine oko 40 posto, ovaj će vjerojatno biti slabiji”, kazao je Šonje.
Navodi i kako se Hrvatska mjerama poput financiranja minimalnih plaća, odgoda i otpisa poreza smješta u vrh zemalja u svijetu koje su tako pomogle gospodarstvu. Onoliko koliko primjerice pomaže Njemačka, pak dodaje, Hrvatska ne može jer nema tako snažnu poreznu bazu. “Kratkoročno ne očekujem probleme, ovu godinu ćemo najvjerojatnije uspjeti zatvoriti, isfinancirati, no već u srednjem roku problemi će biti ozbiljni”, prognozira Šonje.
Ideja o lakom zaduživanju – naivna
Navodi kako je ideja da ćemo se lako zadužiti i sve riješiti, potpuno naivna. Pojašnjava kako zemlje poput naše koje su bile visoko zadužene prije krize, i uz najbolju volju i uz pomoć međunarodnih financijskih institucija imaju ozbiljna ograničenja u pogledu mogućnosti zaduženja.
Govoreći o ponašanju sudionika javnog i privatnog sektora Šonje je, između ostalog, kazao kako je privatni sektor u Hrvatskoj slab da bi na životu mogao održati hrvatsko gospodarstvo.
Novi ekonomski sustav
Smatra kako ne bi trebalo postavljati pitanje trebaju li se smanjiti plaće u javnom sektoru nego koliko se one trebaju smanjiti. Pritom ističe kako bi se tim smanjenjem otvorio prostor primjerice za naknade za nezaposlene. “Da nismo imali program za isplate minimalnih plaća, sada bismo na burzi imali 400-njak tisuća ljudi ili više, što bi bio daleko veći stres i za ljude i za društvo”, pojašnjava.
Šonje tvrdi da se danas nalazimo u novom ekonomskom sustavu za koji povijesna iskustva pokazuju da se iz njega teško može izvući kada se jednom uđe. “Administracija i birokracija kontroliraju sve još više nego prije i za inovacije i investicije to je vrlo nepovoljan ambijent. Postat ćemo još više ovisni o vanjskoj pomoći kao zemlja u razvoju, a unutarnja energija za razvoj koja je i inače bila problematična, sada je jako ugrožena”, smatra Šonje.
S nestankom novca političari ostaju bez podrške
Komentirao je i istraživanja koja pokazuju da politički lideri uživaju snažnu potporu javnosti. Smatra da je strah glavni motivator podrške političkim vođama, te da se podrška našla u tome što je strah od virusa dosad bio dominantan.
“Međutim, to je dvosjekli mač, takve stvari se vrlo brzo mogu promijeniti ako se promjene ekonomske okolnosti. Ako produžimo sliku nekoliko mjeseci dalje, postoji trenutak prevrata kada država nema novca da održava takvo stanje, onda kreće igra istine”, smatra Šonje i naglašava da je pola godine realan vremenski okvir za to.