Vjetroelektrane su u EU sada veći izvor energije od hidroelektrana i postaju veliki biznis
U vjetroelektrane je 2015. uloženo 26,4 milijarde eura privatnog kapitala
U Europskoj uniji u 2015. je instaliran rekordan broj novih vjetroelektrana. One su pretekle hidroelektrane i energija vjetra sad je treći najveći izvor električne energije u EU. Ukupni kapacitet novoinstaliranih vjetroelektrana je 12,8 gigavata, objavilo je Europsko udruženje za energiju vjetra (EWEA). Godinu ranije ukupni kapacitet bio je 12,1 gigavata
Rast pokreće njemačka koja je instalirala 47 posto ukupnog novog kapaciteta u EU, a nove vjetroelektrane na moru nadomjestile su pad broja novih vjetroelektrana na kopnu.
Wind power added 13GW of new capacity in Europe last year. More than any other technology. https://t.co/TnlyI5haay pic.twitter.com/LQdmo7tZ5L
— WindEurope (@WindEurope) February 9, 2016
“Trećina svih novih elektrana postavljenih od 2000. su vjetroelektrane”, objavila je EWEA, “Konvencionalni izbori energije poput lož ulja i ugljena i dalje se ukidaju većom stopom od one kojom se grade”. Vjetroelektrane su u EU postale veliki biznis kad je postavljen cilj smanjenja emisija stakelničkih plinova za 40 posto do 2030.
EU mora uvesti jasnija pravila
Pad troškova učinio ih je konkurentnijima u odnosu na tradicionalne elektrane i ulagači su, potaknuti dvostrukim rastom subvencija za offshore projekte, u biznis s vjetroeketranama 2015. ulili 26,4 milijarde eura. Stopa rasta u cijeloj toj industrij ipak se malo usporila, a ponovno ubrzavanje očekuje se 2017. kad se razjasne neka pravila. Veća ulaganja, posebno u vjetroelektrane na kopnu, trenutno sprečavaju različite regulative u članicama EU. Njemačka već razmišlja o uvođenju tendera, dok Velika Britanija, Poljska ili Španjolska koje su najveća tržišta nakon njemačkog, još imaju zakone koji otežavaju rast sektora vjetroelektrana, a Španjolska koja je neka bila lider na tom području u 2015. nije instalirana nijednu novu.
https://twitter.com/CountCarbon/status/696752882272460800
Ulagači i proizvođači vjetroelektrana traže da EU donese jasna pravila koja će se primjenjivati od 2020. Ciljevi postavljeni u prosincu na klimatskoj konferenciji u Parizu obvezujući su samo za EU u cjelini, ali ne i za svaku pojedinačnu članicu. EU do 2030. 27 posto energije mora dobivati iz obnovljivih izvora. Trenutno najviše energije dobiva iz plina, 21,1 posto. Slijedi ugljen sa 17.5 posto, zatim vjetroelektrane s 15,5 posto i hidroelektrane s 15,6 posto.