Vladino objašnjenje za novi porez posve je sumanuto: Imamo premalo energetskih kompanija, pa smo ga morali uvesti svima
Nimalo iznenađujuće, hrvatski zakon je izokrenuo smisao Uredbe EU-a
Osim što je ovaj porez kazna za uspješne, što je samo po sebi negativno za cijelu ekonomiju, jer je jasna poruka postojećim i budućim investitorima da su u zemlji s vrlo nepredvidivim propisima, u kojoj netko može preko noći izmisliti novi porez i narušiti cijelu financijsku konstrukciju, on nije ni fer
Prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit o kojem se već priča danima, u četvrtak je napokon objavljen i pušten u javno savjetovanje, tako da sada znamo kako je točno Vlada naumila oporezovati one koji su po njenom mišljenju previše zaradili.
Inspiraciju za pisanje ovog zakona Vlada je našla u uredbi Europske unije kojom se predviđa uvođenje posebnog doprinosa za poduzetnike u energetskom sektoru, koji su u ovoj krizi zaista ostvarili veliku dobit zbog poremećaja na tržištu energenata, pa je zamišljeno da se dio te dobiti preusmjeri građanima i tvrtkama koje visoke cijene energenata vrlo teško pogađaju.
Hrvatski zakon je izokrenuo smisao Uredbe EU
No, kako to prečesto biva kada se pravila iz EU prepisuju u hrvatski sustav zakona, konačna verzija ispadne nešto sasvim suprotno. Tako je Vlada odlučila, umjesto dodatnog poreza za kompanije iz energetskog sektora, koje su profitirale na krizi, taj porez uvesti svim velikim kompanijama, bez obzira na djelatnost uz urnebesno objašnjenje – da imamo premalo energetskih kompanija, pa da bi se porezom kakvim je zamislila EU prikupilo premalo novca.
Ideja Uredbe EU bila je da se dodatnim “solidarnim” porezom oporezuju kompanije iz sektora nafte, plina i ugljena koje od tih djelatnosti ostvaruju najmanje 75 posto prihoda, a tim bi se novcem onda ublažili efekti skupih energenata na krajnje kupce. Time bi bio oporezovan “višak dobiti” koju te kompanije ne bi ostvarile da nije došlo do snažnog poremećaja na tržištima energenata zbog rata, smanjene opskrbe energijom i povećane potražnje zbog visokih temperatura tijekom ljeta.
Zaključili su da imamo premalo energetskih kompanija, pa oporezuju sve
Kako su u Vladi zaključili da bi im prihodi od samo energetskih kompanija bili premali, odlučili su obuhvatiti sve velike tvrtke, odnosno one s prihodima od preko 300 milijuna kuna i tako – suprotno tvrdnjama ministra financija Marka Primorca – zapravo kazniti sve koji su ove godine uspjeli širiti poslovanje, zapošljavati i zarađivati, radi čega se, u konačnici, svaki biznis i pokreće.
Koliko je Vlada uspjela izokrenuti smisao Uredbe EU odlično ilustrira primjer IT kompanije Span, koji se već spominjao u ovom kontekstu. Span je u prvih devet mjeseci ove godine povećao dobit za preko 160 posto, a kako imaju prihode dva do tri puta veće od Vladinog praga od 300 milijuna kuna, sasvim sigurno ih kači ovaj dodatni porez, iako nisu profitirali ni od cijene energenata, ni od ičega drugog povezanog s ratom, nego su se nastavili širiti. Dapače, kako su poslovali i na ukrajinskom tržištu, tamo su ostvarili gubitke.
Masovno otpisuju porezne dugove, kažnjavaju uspješne firme
Osim što je ovaj porez kazna za uspješne, što je samo po sebi negativno za cijelu ekonomiju, jer je jasna poruka postojećim i budućim investitorima da su u zemlji s vrlo nepredvidivim propisima, u kojoj netko može preko noći izmisliti novi porez i narušiti cijelu financijsku konstrukciju, on nije ni fer.
Dok država smišlja kako izmusti još koju kunu iz uspješnih firmi, istovremeno otpisuje goleme iznose poreznih dugova. Prema informaciji koja je ovih dana objavljena u medijima, u posljednje četiri godine Porezna uprava otpisala je oko 19 milijardi kuna duga. Za usporedbu, od ovog posebnog poreza očekuju svega 2 milijarde kuna zarade.