WikiLeaks je upravo objavio detalje TISA sporazuma i neće vam se svidjeti što se dogovara o vašoj privatnosti
Hrvatska, primjerice, od Facebooka ne bi mogla tražiti da naše podatke drži na hrvatskim serverima
Gotovo da nema pregovora o nekom važnom sporazumu čiji detalji ne procure u javnost, ali ovi koje je upravo objavio WikiLeaks mogli bi imati dalekosežne posljedice. WikiLeaks je na svojim stranicama objavio dio Sporazuma o trgovini uslugama (TISA). U sporazumu upravo pregovaraju SAD, EU i 23 države.
Prema 17 dokumenata, dosad najvećoj WikiLeaksovoj objavi detalja iz TISA-e, sporazum bi države potpisnice spriječio da kontroliraju gdje se pohranjuju podaci njihovih građana i tko im pristupa iz inozemstva. Hrvatska, recimo, ne bi od Facebooka i Googlea mogla tražiti da podatke o hrvatskim korisnicima pohranjuju na serverima u Hrvatskoj.
Ograničenja u pristupu open-source softveru
RELEASE: TISA secret draft covering 2/3rds of global GDP – the #TPP's big brother https://t.co/mpLZQuBVYq #TTIP pic.twitter.com/4ignazMno2
— WikiLeaks (@wikileaks) June 3, 2015
Ovakav sporazum mogao bi biti loša vijest i za pristaše open source softvera, jer jedan članak zabranjuje državama da traže pristup kodovima “masovnog” softvera ako žele nuditi usluge koje taj softver omogućava. Potpisnice TISA-e još bi mogle koristiti Linux, OpenOffice i drugi sličan softver ali ne bi ga mogle zahtijevati za svoje usluge.
Pregovori o sporazumu TISA vode se u tajnosti. Nijedna od objavljenih mjera ne mora završiti u konačnom tekstu. Ipak, riječ je o vrlo problematičnim prijedlozima. Predviđena ograničenja onemogućila bi cenzuru kakvu je nedavno uvela Rusija, zabranivši portal RuBlacklist koji je čitatelje upućivao kako da pomoću Tor-a, Pirate Baya i sličnih stranica i softvera zaobilaze sve jaču cenzuru interneta u zemlji.
Pogodovanje korporacijama i manja cenzura
Prema TISA-i države ne bi tako lako špijunirale građane i kontrolirale njihovu komunikaciju, ali ne bi mogle ni spriječiti da njihovi podaci sele po svijetu bez nadzora, a puno bi se teže kontroliralo i pozadinsko špijuniranje. Prema onome što zasad ima WikiLeaks, dijelovi TISA-e koji se odnose na tehnologiju općenito promoviraju interese korporacija na račun transparentnosti i prava na privatnost.
Cilj TISA sporazuma je liberalizirati svjetsku trgovinu uslugama, od bankarskih do zdravstvenih. Inicirao ga je SAD. WikiLeaks je u lipnju 2014. prvi put objavio detalje sporazuma, tada je bila riječ o aneksu o financijskim uslugama
Usluge čine 75 posto američkog ekonomskog outputa, a u EU je u sektoru usluga radi gotovo 75 posto zaposlenih i one čine isto toliko BDP-a. TISA ima klauzulu prema kojoj se jednom uklonjena trgovinska barijera više ne može vratiti. TISA sporazum pokriva oko 80 posto svjetske trgovine uslugama. Iz njega je isključen niz država, među ostalima cijeli BRICS- Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička republika.