Prvo, Damir Sabol pokrenuo je Photomath nakon što se profesionalno već itekako ostvario: bio je pokretač Iskona i jedan od pionira internetskog poslovanja u Hrvatskoj. Uz sve muke i probleme koje takav pothvat nosi, o kojima je Sabol detaljno pričao u velikom intervjuu za Telegram, Iskon je opstao; nakon 10 godina kupio ga je HT, za 100 milijuna kuna.
Nakon takvog iskustva, Sabol nije samozadovoljno sjedio i bavio se savjetovanjem, Facebook mudrovanjem ili nekretninskim ulaganjima, već je smišljao nove načine uporabe interneta. Photomath je, dakle, Damiru Sabolu bio drugi veliki poslovni pothvat, što bi trebalo poslužiti kao ozbiljna inspiracija mnogima koji se dilemiraju oko upuštanja u nešto novo.
Specifično uspješan i masovan proizvod
Drugo, Photomath je specifičan kao uspješan i masovan konzumeristički proizvod, jedan od rijetkih, globalno relevantnih, koji su ikad došli iz Hrvatske. Uz povremene iznimke poput gaming industrije, većina globalno uspješnih hrvatskih startupa okrenuta je B2B poslovnom modelu: isporuku svojih proizvoda i usluga vrše drugim poslovnim subjektima, a ne direktno potrošačima.
Infobipove servise, recimo, koriste stotine milijuna korisnika, ali zato što su ih za to angažirale velike svjetske tvrtke; Rimac proizvodi atraktivne automobile za nišni dio publike, ali glavninu poslovanja čini isporuka tehnologije i dijelova drugim proizvođačima automobila. Brzorastuće izvozne tvrtke poput Infinuma ili Fivea također isporučuju usluge za druge poslovne subjekte.
Specifičan pristup globalnim potrošačima
Okrenutost na B2B, naravno, ne umanjuje velike uspjehe ovih kompanija. No, Sabolov Photomath specifičan je u tome što je globalnim potrošačima pristupio direktno, ponudio im svoj proizvod i u tome masovno uspio. Prije dvije godine objavljeno je kako Photomath ima preko 220 milijuna downloada, uz desetke milijuna dnevno aktivnih korisnika.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Svako tko se okušao u tako nečem, zna koliko su globalni B2C proizvodi zahtjevni i kompleksni; od inicijalne ideje i realizacije, do pronalaženja pravog klika između publike i proizvoda, pa do daljnje egzekucije: nadogradnje funkcionalnosti, optimizacije i skaliranja infrastrukture, promocije i tako dalje. Photomath je u tome uspijevao, na nevjerojatno visokoj razini, gotovo 10 godina.
Uspjeh Sabola je izuzetno poučan
Treće, možda i najvažnije: na svom putu Damir Sabol mogao je bezbroj puta odustati. Za Photomath se oduvijek tvrdilo kako je izvrsno realizirana ideja, zgodan edukativni alat i viralni hit, no bez mogućnosti prave monetizacije. Kako adekvatno unovčiti te puste milijune korisnika na aplikaciji koja im primarno služi za rješavanje matematičkih jednadžbi?
Od pokretanja 2014. godine, pa sve do vijesti o Googleovoj akviziciji, Sabolu se divilo za upornost, ali ga se iza leđa i donkihotovski sažalijevalo. Prikupljao je investicije – ukupno 29 milijuna dolara – gradio bazu korisnika, unaprjeđivao mogućnosti Photomatha, ali niti u jednom trenutku nije bilo izvjesno da će sve rezultirati impozantnim financijskim uspjehom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uspjeh Damira Sabola u tom je smislu izuzetno poučan: najkraći put nije uvijek najbolji put, bez obzira na to što okolina misli, a nekad je potrebno deset godina tiho rudariti prije nego na vrata pokuca Google.
Zašto je Googleova akvizicija Sabolove tvrtke jedinstven uspjeh u povijesti hrvatskog biznisa
Damir Sabol mogao je na svom putu bezbroj puta odustati
Uspjeh Damira Sabola u tom je smislu izuzetno poučan: najkraći put nije uvijek najbolji put, bez obzira na to što okolina misli, a nekad je potrebno deset godina tiho rudariti prije nego na vrata pokuca Google
Početkom godine objavljena je velika vijest o Googleovom skorom preuzimanju najpopularnije hrvatske aplikacije, Photomatha Damira Sabola; transakcija je ovih dana finalizirana i Photomath službeno postaje dio Googleove holding kompanije, Alphabeta. Iz nekoliko razloga, radi se o jedinstvenom uspjehu u povijesti hrvatskog biznisa.
Prvo, Damir Sabol pokrenuo je Photomath nakon što se profesionalno već itekako ostvario: bio je pokretač Iskona i jedan od pionira internetskog poslovanja u Hrvatskoj. Uz sve muke i probleme koje takav pothvat nosi, o kojima je Sabol detaljno pričao u velikom intervjuu za Telegram, Iskon je opstao; nakon 10 godina kupio ga je HT, za 100 milijuna kuna.
Nakon takvog iskustva, Sabol nije samozadovoljno sjedio i bavio se savjetovanjem, Facebook mudrovanjem ili nekretninskim ulaganjima, već je smišljao nove načine uporabe interneta. Photomath je, dakle, Damiru Sabolu bio drugi veliki poslovni pothvat, što bi trebalo poslužiti kao ozbiljna inspiracija mnogima koji se dilemiraju oko upuštanja u nešto novo.
Specifično uspješan i masovan proizvod
Drugo, Photomath je specifičan kao uspješan i masovan konzumeristički proizvod, jedan od rijetkih, globalno relevantnih, koji su ikad došli iz Hrvatske. Uz povremene iznimke poput gaming industrije, većina globalno uspješnih hrvatskih startupa okrenuta je B2B poslovnom modelu: isporuku svojih proizvoda i usluga vrše drugim poslovnim subjektima, a ne direktno potrošačima.
Infobipove servise, recimo, koriste stotine milijuna korisnika, ali zato što su ih za to angažirale velike svjetske tvrtke; Rimac proizvodi atraktivne automobile za nišni dio publike, ali glavninu poslovanja čini isporuka tehnologije i dijelova drugim proizvođačima automobila. Brzorastuće izvozne tvrtke poput Infinuma ili Fivea također isporučuju usluge za druge poslovne subjekte.
Specifičan pristup globalnim potrošačima
Okrenutost na B2B, naravno, ne umanjuje velike uspjehe ovih kompanija. No, Sabolov Photomath specifičan je u tome što je globalnim potrošačima pristupio direktno, ponudio im svoj proizvod i u tome masovno uspio. Prije dvije godine objavljeno je kako Photomath ima preko 220 milijuna downloada, uz desetke milijuna dnevno aktivnih korisnika.
Svako tko se okušao u tako nečem, zna koliko su globalni B2C proizvodi zahtjevni i kompleksni; od inicijalne ideje i realizacije, do pronalaženja pravog klika između publike i proizvoda, pa do daljnje egzekucije: nadogradnje funkcionalnosti, optimizacije i skaliranja infrastrukture, promocije i tako dalje. Photomath je u tome uspijevao, na nevjerojatno visokoj razini, gotovo 10 godina.
Uspjeh Sabola je izuzetno poučan
Treće, možda i najvažnije: na svom putu Damir Sabol mogao je bezbroj puta odustati. Za Photomath se oduvijek tvrdilo kako je izvrsno realizirana ideja, zgodan edukativni alat i viralni hit, no bez mogućnosti prave monetizacije. Kako adekvatno unovčiti te puste milijune korisnika na aplikaciji koja im primarno služi za rješavanje matematičkih jednadžbi?
Od pokretanja 2014. godine, pa sve do vijesti o Googleovoj akviziciji, Sabolu se divilo za upornost, ali ga se iza leđa i donkihotovski sažalijevalo. Prikupljao je investicije – ukupno 29 milijuna dolara – gradio bazu korisnika, unaprjeđivao mogućnosti Photomatha, ali niti u jednom trenutku nije bilo izvjesno da će sve rezultirati impozantnim financijskim uspjehom.
Uspjeh Damira Sabola u tom je smislu izuzetno poučan: najkraći put nije uvijek najbolji put, bez obzira na to što okolina misli, a nekad je potrebno deset godina tiho rudariti prije nego na vrata pokuca Google.