Zašto najveće europske banke odjednom imaju gigantske gubitke?
Direktori banaka kažu kako je ekonomsko okruženje vrlo teško
Podaci o poslovanju europskih banaka u prva četiri mjeseca ove godine nagnali su financijske stručnjake i analitičare da postave ozbiljno pitanje: je li europski bankarski sustav suočen s novom krizom? Da takva bojazan nije posve neutemeljena, potvrđuju rezultati o poslovanju velikih europskih banaka.
Dvije banke s najvećim ugledom, Deutsche Bank i Credit Suisse, izgubile su od početka ove godine 33 odnosno 35 posto svoje vrijednosti. Tržišna vrijednost Unicredita, vlasnika Zagrebačke banke, prepolovila se, dok su Erste banka i Intesa Sanpolo, vlasnica Privredne banke, izgubile po četvrtinu svoje vrijednosti.
Inside Credit Suisse, finger-pointing and confusion over $1 billion loss https://t.co/DMgtviVKA4 via @WSJ
— Thomas Roulet (@thomroulet) May 5, 2016
Pri tomu valja imati na umu da su zbog krize dionice tih banaka već prošle godine izgubile na vrijednosti. Primjerice, strmoglavi pad vrijednosti talijanskih banaka započeo je 2015. kada je Europska središnja banka zatražila šire informacije o broju i veličini izdanih loših kredita.
Pad prihoda i profita
Švicarska banka UBS, jedna od najvećih i najuglednijih bankarskih institucija na svijetu, objavila je da je u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila neto profit od 707 milijuna švicarskih franaka, što je znatno manje od zarade iz prošle godine: u istom razdoblju 2015. zabilježila je neto zaradu od gotovo dvije milijarde franaka.
UBS chief describes "very challenging environment" after 1st-quarter profit falls 64% https://t.co/jih61moUZ4 https://t.co/c8olkQjnVW
— Bloomberg (@business) May 3, 2016
Operativni prihod pao je s 8,84 milijarde iz prošle godine na 6,83 milijarde švicarskih franaka 2016. godine. Kako je i operativni profit prije poreza pao za 41 posto, u samo nekoliko sati, nakon što su u utorak objavljeni ti porazni podaci, vrijednost dionica UBS-a pala je za dodatnih 6 posto.
Rekordno niske kamate za štednju
Andreas Brun, analitičar ciriške kantonalne banke, ocijenio je te rezultate kao ozbiljan promašaj u svim važnim dijelovima bankarskog poslovanja, dodajući da negativni trendovi nisu zaustavljeni te da će ova godina biti još gora. Ipak, UBS je spasilo1,36 milijardi franaka koje je ta banka zaradila u Aziji i to je jedina svijetla točka u poslovanju te velike švicarske financijske institucije.
Poslovanje švicarskih banaka, nekada najsigurnijih luka za svjetske bogataše, postalo je tako krajnje upitno. Zbog rekordno niskih kamata, od 0 do 1,5 posto, više se ne isplati držati novac u bankama. Dodatni je problem što sve češće banke propisuju i negativne kamate, što znači da naplaćuju štedišama čuvanje novca na svojim računima.
Talijanski fond za spas malih banaka
Zbog teškog stanja bankarskog sektora u Italiji, Vlada u Rimu osnovala je fond Atlante koji treba pružati pomoć u rekapitalizaciji malih, slabijih banaka. Vlada tvrdi da je taj fond u vlasništvu privatnih financijskih institucija, da će pomagati bankama gotovinom kako bi lakše prebrodile krizu te da u tom kapitalu nema državnog novca.
Fond Atlante preuzeo je ovih dana 92 posto dionica Banca Popolare di Vicenza nakon što su dioničari i štediše izvukli iz banke milijardu i pol eura u gotovini. Premda je iznijeto svega 7,66 posto temeljnog kapitala, dioničare i štediše uhvatila je panika, pa je najavljeno da će Atlante preuzeti sve dionice koje na burzi neće naći kupca. Tako će fond Atlante steći vlasništvo nad 99,33 posto bankovnog kapitala.
Injekcija od 300 milijardi eura
Iako Vlada u Rimu tvrdi da će tim fondom spriječiti kolaps malih banaka, u to malo tko vjeruje: procjenjuje se, naime, da je talijanskom bankarskom sektoru potrebna financijska injekcija od 300 milijardi eura da se riješi problem loših i nenaplativih kredita. Stoga ne čudi što je Joseph Oughourlian, suosnivač Amber Capitala, izjavio da se problemi nastavljaju, te da će 2016. biti teška za mnoge europske banke.
Stefano Prosperi, iz CEO Kairos Investment Managementa, također je vrlo pesimističan oko stanja u talijanskom bankarskom sektoru: tvrdi da je to tržište među najgorim u Europi te da nije vrijeme za dugoročno poslovanje u toj državi.
Problema nisu lišene ni britanske banke. HSBC banka, najveća financijska i bankarska institucija na svijetu sa sjedištem u Londonu sa 85.000 zaposlenih, najavila je otpuštanje 20.000 radnika. Barclays banka, koja također posluje iz Londona, objavila je da će ukinuti 1000 radnih mjesta (Credit Suisse, uz dosadašnjih 2000, najavljuje još 4000 otkaza).
Omanji potop u slučaju Brexita
No, britanskom bankarskom sektoru mogla bi se uskoro dogoditi mnogo veća katastrofa. Ako Englezi na referendumu odluče da njihova zemlja izađe iz Europske unije, u tom slučaju, predviđaju stručnjaci, Velika Britanija ostat će bez 100.000 radnih mjesta u financijskom sektoru. Toliko će se, naime, radnih mjesta iz financijskog sektora preseliti u europske države. Samo Deutsche Bank ima u Engleskoj više od 9000 zaposlenika.
Takva kriza rezultat je, prije svega, niske cijene nafte, niskih kamata, loših kredita, ukupne gospodarske krize, ali i bahatosti financijske oligarhije koja je odlučivala ne samo o sudbinama pojedinaca i tvrtki, nego i cijelih država te ukupnog svjetskog gospodarstva.