Europska središnja banka najavila je da će postupno normalizirati monetarnu politiku, što znači da završava razdoblje niskih kamatnih stopa koje je trajalo godinama. U trećem tromjesečju ove godine trebao bi završiti njihov program kupnje obveznica, a nakon toga se može očekivati podizanje kamatnih stopa, no još se ne zna kojom dinamikom će se one povećavati.
Što se tiče SAD-a, Federalni odbor za otvoreno tržište (FOMC), povisio je raspon referentne kamatne stope po prvi puta u više od tri godine te je on podignut za 0,25 baznih bodova.
Središnje banke dižu kamate zbog rasta cijena
Osim toga, američka središnja banka najavila je i smanjenje svoje bilance koja se tijekom pandemije, kroz kupnje vrijednosnih papira na tržištu, udvostručila. Tijekom sljedećeg mjeseca mogao bi biti objavljen plan njenog smanjivanja, a za sljedeću godinu najavljena su daljnja podizanja te bi referentna kamata trebala dosegnuti 2,8 posto.
Ivan Dražetić iz investicijske kuće InterCapital pojašnjava da je u svijetu fiat valuta primarna uloga središnjih banaka očuvanje cijena i da je upravo inflacija bila okidač podizanja kamatnih stopa. “Uzmimo eurozonu kao primjer. U prosincu prošle godine ECB je očekivao rast cijena potrošačke košarice u prvom kvartalu 2022. godine od oko 4.1%, međutim realni podaci ukazuju na rast od 6.1%. Trend za sada ne pokazuje znakove usporavanja, premda većina analitičara očekuje stabiliziranje rasta cijena u drugoj polovici ove godine.
Ipak, centralne banke je strah ugradnje inflacije u dugoročna očekivanja kućanstava – to bi dovelo do zahtjeva za višim plaćama, koje potom dovode do novog rasta cijena i tako u krug. S time na umu švedska središnja banka je ovih dana, suprotno očekivanjima financijskih tržišta, podigla kamatne stope. Sljedećeg tjedna u utorak očekujemo da će američka središnja banka učiniti isto”, kaže Dražetić.
Kamatne stope na kredite će gotovo sigurno rasti
Podizanje kamatnih stopa, imat će, naravno, utjecaj i na građane. S jedne strane, već godinama su kamatne stope na štednju na vrlo niskim razinama, praktički se kreću oko nule, te je klasična bankovna štednja postala – kada su u pitanju prinosi – vrlo neatraktivna. S druge strane, i krediti su bili relativno povoljni. Iako su kamate na kredite u Hrvatskoj više nego u zapadnoeuropskim zemljama, posljednjih godina ipak su bile na nižim razinama nego ranije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Uočili smo da su banke već krenule pooštravati uvjete za kredite te bismo istaknuli da su kamate na dugoročne kredite pod snažnim utjecajem dugoročnih kamatnih stopa na međunarodnom financijskom tržištu. Ove dugoročne kamatne stope rastu od sredine prosinca prošle godine i gotovo je nemoguće očekivati da će sužavanje premije rizika hrvatske države – kao indirektna posljedica ulaska u eurozonu – kompenzirati taj rast. Dakle, kamate na kredite će gotovo sigurno rasti”, poručuje Dražetić.
Što se tiče kamata na štednju, tu je situacija nešto drugačija i ne može se očekivati njihov rast u kraćem roku. “Naime, da bi one također počele rasti, potrebno je da europska centralna banka podigne stope i drži ih na višim razinama određeno vrijeme”, kaže Dražetić.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Završila era niskih kamata na kredite. Rate sigurno idu gore
Razdoblje niskih kamatnih stopa je trajalo godinama
'Centralne banke je strah ugradnje inflacije u dugoročna očekivanja kućanstava – to bi dovelo do zahtjeva za višim plaćama, koje potom dovode do novog rasta cijena i tako u krug'
Europska središnja banka najavila je da će postupno normalizirati monetarnu politiku, što znači da završava razdoblje niskih kamatnih stopa koje je trajalo godinama. U trećem tromjesečju ove godine trebao bi završiti njihov program kupnje obveznica, a nakon toga se može očekivati podizanje kamatnih stopa, no još se ne zna kojom dinamikom će se one povećavati.
Što se tiče SAD-a, Federalni odbor za otvoreno tržište (FOMC), povisio je raspon referentne kamatne stope po prvi puta u više od tri godine te je on podignut za 0,25 baznih bodova.
Središnje banke dižu kamate zbog rasta cijena
Osim toga, američka središnja banka najavila je i smanjenje svoje bilance koja se tijekom pandemije, kroz kupnje vrijednosnih papira na tržištu, udvostručila. Tijekom sljedećeg mjeseca mogao bi biti objavljen plan njenog smanjivanja, a za sljedeću godinu najavljena su daljnja podizanja te bi referentna kamata trebala dosegnuti 2,8 posto.
Ivan Dražetić iz investicijske kuće InterCapital pojašnjava da je u svijetu fiat valuta primarna uloga središnjih banaka očuvanje cijena i da je upravo inflacija bila okidač podizanja kamatnih stopa. “Uzmimo eurozonu kao primjer. U prosincu prošle godine ECB je očekivao rast cijena potrošačke košarice u prvom kvartalu 2022. godine od oko 4.1%, međutim realni podaci ukazuju na rast od 6.1%. Trend za sada ne pokazuje znakove usporavanja, premda većina analitičara očekuje stabiliziranje rasta cijena u drugoj polovici ove godine.
Ipak, centralne banke je strah ugradnje inflacije u dugoročna očekivanja kućanstava – to bi dovelo do zahtjeva za višim plaćama, koje potom dovode do novog rasta cijena i tako u krug. S time na umu švedska središnja banka je ovih dana, suprotno očekivanjima financijskih tržišta, podigla kamatne stope. Sljedećeg tjedna u utorak očekujemo da će američka središnja banka učiniti isto”, kaže Dražetić.
Kamatne stope na kredite će gotovo sigurno rasti
Podizanje kamatnih stopa, imat će, naravno, utjecaj i na građane. S jedne strane, već godinama su kamatne stope na štednju na vrlo niskim razinama, praktički se kreću oko nule, te je klasična bankovna štednja postala – kada su u pitanju prinosi – vrlo neatraktivna. S druge strane, i krediti su bili relativno povoljni. Iako su kamate na kredite u Hrvatskoj više nego u zapadnoeuropskim zemljama, posljednjih godina ipak su bile na nižim razinama nego ranije.
“Uočili smo da su banke već krenule pooštravati uvjete za kredite te bismo istaknuli da su kamate na dugoročne kredite pod snažnim utjecajem dugoročnih kamatnih stopa na međunarodnom financijskom tržištu. Ove dugoročne kamatne stope rastu od sredine prosinca prošle godine i gotovo je nemoguće očekivati da će sužavanje premije rizika hrvatske države – kao indirektna posljedica ulaska u eurozonu – kompenzirati taj rast. Dakle, kamate na kredite će gotovo sigurno rasti”, poručuje Dražetić.
Što se tiče kamata na štednju, tu je situacija nešto drugačija i ne može se očekivati njihov rast u kraćem roku. “Naime, da bi one također počele rasti, potrebno je da europska centralna banka podigne stope i drži ih na višim razinama određeno vrijeme”, kaže Dražetić.