Zbog kršenja privatnosti, američki regulatori lupit će pozamašnu kaznu Facebooku. Priča se o 5 milijardi dolara
Wall Street Journal piše da su članovi FTC-a došli do odluke radi skandala Cambridge Analytica
Američki regulatori kaznit će Facebook s pet milijarda dolara pošto je istraga pokazala da ta društvena mreža nije zaštitila privatnost milijuna svojih korisnika, objavio je u petak Wall Street Journal. Članovi povjerenstva Federalne trgovinske komisije (FTC) glasovali su s 3 prema 2 u korist te mjere koja bi bila uključena u sudsku nagodbu s Facebookom, navodi list, pozivajući se na izvore upoznate s tim slučajem. U izvješću Wall Street Journala ne navodi se koliko će dugo trebati da se sporazum finalizira i provede.
Istraga o Facebooku pokrenuta je prošle godine nakon što je otkriveno da je Cambridge Analytica, britanska savjetnička tvrtka koja je radila za kampanju Donalda Trumpa na izborima 2016., imala pristup do osobnih podataka 87 milijuna korisnika društvene mreže. FTC i Facebook odbili su komentirati izvješće, ali društvena mreža je u redovitom kvartalnom financijskom izvješću objavila da zbog afere očekuje gubitak od pet milijarda dolara. Sada bi tu nagodbu trebalo odobriti američko Ministarstvo pravosuđa, ali ono obično ne mijenja odluke FTC-a, prenosi WSJ. Facebookov prihod 2018. iznosio je 55 milijardi dolara, uz dobit od 22 milijarde.
Kviz koji je uzimao podatke
Prije pet godina znanstvenik s Cambridgea Aleksandr Kogan napravio je kviz osobnosti na Facebooku uz pomoć kojeg je uzimao podatke o korisnicima koji su ga koristili. Osim njihovih detaljnih podataka, koje su sami korisnici upisivali u kviz, Koganova aplikacija imala je pristup podacima njihovih Facebook prijatelja – no, valja istaknuti, podaci o prijateljima bili su znatno skromniji od podataka iz kviza. Kviz je koristilo svega 300 tisuća korisnika, ali kako su oni imali stotine prijatelja, uhvaćeni su podaci desetaka milijuna korisnika.
Facebookova tadašnja pravila korištenja dopuštala su kvizovima i drugim aplikacijama pristup tim podacima. Kogan je zatim osmislio pametan način obrade prikupljenog, te se udružio s marketinškom kompanijom Cambridge Analytica, kojoj je iskrcao i same podatke i ideju obrade, iz kojih su nastale njene navodno revolucionarne metode takozvane “psihografije”. Psihografiju, dubinsku analizu korisničkih navika, opsesija i želja, Cambridge Analytica koristila je, kako su lukavo puštali u medije, za čudotvorne manipulacije ishodima izbora, poput referenduma o Brexitu i američkih predsjedničkih izbora 2016.; logično, ne hvale se totalnim flopovima njihove psihografije, poput stranačke kampanje Teda Cruza iste godine.
Veze sa Trumpovim savjetnikom
Facebook je vrlo brzo shvatio da nije baš zgodno raznim aplikacijama davati podatke koje korisnici nisu unosili u njih, no do 2014. stvar je bila dopuštena. Ono što ni tada nije bilo dopušteno jest preprodaja trećim stranama, dakle Koganovo ustupanje podataka Cambridge Analytici, a nakon što ih je Zuckerberg 2015. upozorio na to, kazali su da je sve iz Koganovih istraživanja obrisano (što još uvijek tvrde). Uz skupinu konzervativnijih donatora, jedan od osnivača Analytice bio je notorni Steve Bannon, što će nakon izbijanja skandala pojačati konspirativni koktel: utjecaj Rusije na izbore, hakiranje privatnih mailova, širenje propagande i fake newsa, djelovanje stranih agenata, neočekivana pobjeda Trumpa, ekstremističke pojave u zapadnoj demokraciji, sve to svalit će se na društvene mreže.
Zašto je Facebook uopće omogućavao sveučilištima i znanstvenicima poput Kogana uvid u podatke korisnika koji nisu dali implicitnu privolu za to? Analitičar James Allworth ponudio je najbolji razlog: u jednoj fazi svog razvoja, Facebook je pokušavao biti više od marketinške kompanije. Pokušavali su postati developerska platforma, mjesto na kojem bi se razvijale i koristile igrice, kvizovi, programeri – sjećate se mahnitih poziva za Farmville i Candy Crush? Kako bi privukli programere i proizvođače aplikacija u svoj ekosustav, Facebook im je dopuštao limitirani pristup svom najvećem blagu, korisničkim podacima, a oni su zauzvrat Facebooku omogućavali pristup podacima koje bi sami skupljali o tim istim korisnicima.